G-RTV.com (Dili) : Erói nasionál ne’ebé halo istória bo’ot bá Timor Leste (TL), Saudozu Jornalista Senior Max Stahl ne’ebé hakotu-ís iha loron 28 fulan Outubru tinan 2021 iha Austrália, semana ne’e, nia sinzas (akudesan) sei to’o iha Timor Leste.
Ho nune’e, Guvernu Timor Leste ho orientasaun Primeiru Ministru Taur Matan Ruak bá Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPKM), lidera husi Fidelis Leite Magalhães kria komissaun preparativu ida hodi simu sinzas saudozu Max Stahl to’o halo’ot iha fatin ikus nian.
Tambá ne’e, iha loron Segunda ne’e, Komissaun Organizadóra liu husi konferénsia Imprensa esplika konabá preparasaun sira bá serimónia estadu refere.
‘’ Estadu Timor Leste hakarak dedika serimónia simu saudozu to’o halo’ot nu’udár serimónia estadu nian, nune’e iha loron 15 fulan ida ne’e, saudozu nia sinzas sei to’o iha Timor Leste husi Austrália iha óras tuku 11 resin dadér ÓTL, no tuir planu bainhira tun husi avizaun Qantas sei simu ho parada militar, no Líder Nasionál Kay Rala Xanana Gusmão no José Ramos-Horta (JHR) simu husi família hafoin entrega bá estadu Timor Leste ne’ebé sei reprezenta MPKM, Fidelis Magalhães’’. haktuir prezidente Komissaun Silveiro Pinto, iha sala konferénsia, CAMSTL, Segunda ne’e (13/12/2021).
Hafoin serimónia iha Aeroportu Nicolao Lobato, sei halo transaladasaun sinzas nian ho rute ne’ebé difini husi Komissaun Organizadóra.
‘’Rute ne’ebé ita sei la’o tuir mak, husi Aeroportu Internasionál Nicolao Lobato, ponte CPLP, tun husi Plaza nian mai Praias do Coqueiro (Pantai Kelapa), Portu, Palásiu Guvernu, Bidau, Kuluhun, Bekora, Eskola 12 de Novembru no STM, rate becusse, Taibessi, hali-laran, balide, eskola Cristal, Estrada Katedrál, mandarin, Parlamentu nasionál oin no ikus liu sei rai akudesan iha Centro Audovisual Max Stahl Timor Leste (CAMSTL)’’, esplika husi Inspetór Xefe Polísia, José Maria Boavida, nu’udár komadante operasaun PNTL, Munisípiu Dili, iha konferénsia Imprensa ne’e.
Prezidente Comite-12 (CN12) apela bá Povu no Membru sira atu partisipa ativu iha serimónia ne’e.
Prezidente Komité-12 Novembru ne’ebé inklina iha komissaun refere, apela bá povu tomak no sobrevivente masakre 12 Novembru 1991 nian atu partisipa ativu iha prossesu tomak saudozu Max Stahl nia akudesan to’o iha Timor no halo’ot ikus iha semitériu Santa-Cruz iha loron 17 fulan ida ne’e.
‘’ Saudozu Max Stahl nia kontribuisaun sura labele hahu husi tempu okupasaun Indonézia to’o hakotu-ís, nune’e husu bá povu tomak katak iha momentu ne’ebé hala’o trasladasaun sinzas husi saudozu nian, tenke fó apoiu, fó ónra, ho ita nia prezensa liu iha rute estrada sira ne’ebé sinzas saudozu nian liu, espesialmente bá ema CN12 sira, bainhira hahu simu to’o halo’ot, obrigatóriu mai ho kamizola CN12 no tara atributu kondekorasaun hodi hatudu ónra bá nia luta hamutuk ho povu Timor Leste nian’’ mensájem prezidente CN12, Grigório Saldanha iha konferénsia Imprensa ne’e.
Entertantu, sinzas saudozu Max nian, bainhira halo prossesu tranladasaun husi Aeropotu Comoro, sei tula husi karreta-mini líder nasionál Ramos-Horta nia hodi haleu Dili tuir rute ne’ebé difini ona.
Além ida ne’e, bainhira rai sinzas iha CASMTL durante kalan rua no loron rua (to’o 17/12/2021), antes atu halo’’ot, sei hahu ho missa iha parte dadér iha Katedrál Dili, no sei halo’ot iha semitériu Santa Kruz, nu’udár fatin ne’ebé lori nia naran sai morin, no loke mundu nia matan bá Timor Leste liu husi nia filmázem.
Tuir informasaun ne’ebé G-RTV.com assesu, fatin ne’ebé sei halo’ot sinzas saudozu nian mak iha fatin ida ne’ebé saudozu subar kasete husi filmázem akontesimentu 12 Novembru nian.
Jornalsita : Arménio.
Editór : Ekipa G-RTV.com