Lista Xefe estadu no xefe governu iha mundu inklui Ramos-Horta sei partisipa serimónia funeral Amu-Papa Francisco

Ekipa G-NEWS | Editor: Amito Qonusere Araújo

Amu-Papa Francisco hasoru ho Prezidente Timor-Leste José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál iha Dili, Timor-Leste, iha Segunda-feira, loron 9 Setembro. Imajen: Reuters.
Amu-Papa Francisco hasoru ho Prezidente Timor-Leste José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál iha Dili, Timor-Leste, iha Segunda-feira, loron 9 Setembro. Imajen: Reuters.
banner 120x600
298 Views

G—NEWS (DILI) — Xefe Estadu Timor-Leste, Dr. José Ramos-Horta, konfirmadu ho ofisialmente sei partisipa iha serimónia funeral hosi Amu-Papa Francisco iha Vatikanu, Roma, iha sabadu (26042025) semana ne’e. Serimónia importante ida ne’e sei kompostu husi lider mundu nain-boot sira, inklui Xefe Estadu no Xefe Governu husi nasaun katólika no la’ós katólika, ne’ebe sei mai presta respetu ba lider Espirituál Igreja Katólika Roma.

Partisipasaun Timor-Leste iha serimónia ne’e la’o liu deit ho presensa estadu. Bispu Arquidiocese Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, mós partisipa iha serimónia funeral, hanesan representante espiritual ba Igreja Katólika Timor-Leste. Kardeál Virgílio sei iha direitu votu iha konklave — prosesu sagradu hodi hili Papa foun — tanba nia mak membro Kolejiu Kardeál sira iha Vatikanu.

banner 325x300

Amu-Papa Francisco, ne’ebé moris ho naran Jorge Mario Bergoglio, mak Papa primeiru husi Amérika Latina, no hetan konsiderasaun internasionál hanesan lider ne’ebé hetan respeitu tanba mensajen solidariedade, justisa sosial no dalan dialogu inter-relijiozu ne’ebé nia promove. Nia moris iha loron 17 fulan-Abríl tinan 1936, no moris ki’ik iha Argentina, nu’udar imigrante husi Italia, antes mak hetan eleisaun ba Papa iha tinan 2013.

Iha Timor-Leste, komunidade Katólika kontinua hodi halo momentu luto no fó omenajen ba Papa Francisco. Iha Dili, sarani katóliku sira halo prosesaun reza iha fatin sagradu hanesan iha Estatu Nain Feto Nossa Senhora Lecidere no Tasitolu, ne’ebé iha istória boot iha relijiaun katólika Timor-Leste. Tasitolu, fatin ne’e mak Papa João Paulo II halo misa no selebrasaun eukaristia iha tinan 1989, iha tempu ne’ebé Timor-Leste iha okupasaun Indonézia nian.

Tasitolu, ho nia signifikadu istoriku no relijiozu, sai fatin ida ne’ebé povu Timor-nian kontinua hodi refleta no rekorda momentu santu sira. Iha tinan 2024, Amu-Papa Francisco halo vizita ba Timor-Leste no lidera misa boot iha Tasitolu, momentu ida ne’ebé hetan partisipasaun rihun rua-nulu-resin katólika Timor-oan, ne’ebé mai husi munisípiu sira hotu.

Partisipasaun Xefe Estadu Ramos-Horta iha funeral iha Roma hato’o sinal forte kona-ba relasaun estretu entre Timor-Leste no Vatikanu. Timor-Leste, rai “Terra Santa”, kontinua respeita Igreja Katólika hanesan parte fundamental husi identidade nasionál no esperitu unifikador ba povu no sarani sira.

Serimónia iha Vatikanu sei hetan kobertura internasionál, no Timor-Leste bele hare tan hamutuk ho mundu no hato’o solidariedade ba Igreja Katólika universál iha tempu triste ne’e.

relavante