G—NEWS (DILI) — Liuhosi kampu agrikultura nian iha Austrália, joven timoroan rihun ba rihun haka’as-an atu asegura sira-nia futuru ho dalan simples: serbisu maka’as, poupa, no haruka sira-nia rendimentu barak liu mai Timor Leste. Sira nia istória reflete esperansa ida ne’ebé halibur, perseveransa, no aspirasaun ba moris ida ne’ebé di’ak liu.
Juanico de Jesus nu’udar traballadór ida hosi traballadór barak ne’ebé hetan ona mudansa hafoin tinan haat serbisu iha setór agrikultura Austrália nian. Nia goza estabilidade rendimentu no asiste rasik oinsá osan ne’ebé nia hetan bele transforma nia família nia moris.
“Ha’u, tinan haat serbisu iha Austrália signifikativu tebes. Ha’u konsege ajuda ha’u nia maun-alin ho eskola, harii uma, no hasa’e ha’u nia família nia dignidade,” nia hatete ba G-NEWS. Nia lian kalma, maibé liafuan ida nakonu ho agradesimentu no orgullu.
Zeca Exposto Pereira fahe esperiénsia ne’ebé hanesan. Durante nia serbisu tinan haat, nia akumula poupansa, prepara pasu estratéjiku ba nia futuru.
Ba nia, Austrália nu’udar fatin atu buka osan, fatin atu aprende disiplina no jestaun ba finanseira.
“Ha’u serbisu maka’as, poupa, no agradese tanba agora ha’u iha ona Australia. Bainhira ha’u fila, ha’u hakarak hahú negósiu ki’ik ida hodi nune’e ha’u bele independente no la’ós sempre dependente ba serbisu iha rai-li’ur”, nia hatete, liuhosi telephone ho G—NEWS.
Domingos de Jesus oras ne’e fila ona mai Timor-Leste hafoin foti lisensa. Ho hamnasa nakonu ho esperiénsia, nia konta fali katak Austrália fó ona ba nia liu fali rendimentu.
“Ha’u harii uma ida iha Díli, sustenta ha’u nia família, no aprende oinsá moris organizadu. Ha’u nia esperiénsia iha ne’ebá halo ha’u apresia liután tempu no serbisu maka’as”, nia hatete, ba G—NEWS, iha tersa-feira (09092025), iha Bairropite, Dili.
Nia istória ilustra katak traballador temporáriu tanba kondisaun família, no ida ne’e nu’udar pasu ida atu muda mentalidade no hanoin.
Istória seluk ne’ebé inspira mai hosi feto ida, Mariana Soares. Nia konta nia esperiénsia ho difikuldade atu hetan serbisu iha Dili, dezempregu durante tinan tolu lahó objetivu klaru. Ikusmai, aten-brani dudu nia atu tuir kursu Inglés nian, no hafoin liu prosesu selesaun ida ne’ebé rigorozu atu bele elejivel ba serbisu iha Austrália. Nia pasa tinan rua serbisu iha to’os hortikultura, no agora, prepara atu ba fali Australia. “Ha’u haruka osan ba ha’u nia família, ajuda halo uma, no ha’u rai balun ba planu atu halo negósiu ki’ik ida. Ha’u hakarak loke negósiu ida iha Díli, ka karik iha Likisá, ha’u nia rai moris fatin,” nia hatete.
Istória hirak-ne’e maka istória balun de’it hosi istória rihun ba rihun ne’ebé hanesan ne’ebé namkari iha Austrália tomak. Tuir Relatóriu Anuál Mobilidade Traballu Pasífiku ofisiál 2023–24, ne’ebé fó sai hosi Governu Austrália iha kolaborasaun ho Sekretariadu Estadu ba Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) Timor-Leste, númeru traballadór Timor-Leste ne’ebé ativu servisu iha Austrália liuhosi eskema serbisu temporáriu no programa traballu sazonál atinje ona liu 50.000.
Relatóriu ne’e konfirma, traballadór Timor-Leste sira entre sira ne’ebé dixiplinadu no produtivu liu iha setór agríkola. “Traballadór timoroan sira hatudu ona nível aas hosi kompromisu, konfiabilidade, no kontribuisaun remesa nian ba sira nia família”, relatóriu ofisiál afirma.
SEFOPE mós subliña benefísiu sosio-ekonómiku hosi programa serbisu iha rai-liur ne’e iha nia relatóriu. “Osan sira ne’ebé haruka hosi traballadór australianu sira kontribui ba dezenvolvimentu lokál,” SEFOPE hakerek iha dokumentu ofisiál 2024 nian. Ida-ne’e signifika katak osan ne’ebé haruka hosi traballadór sira iha Austrália ajuda sustenta sira-nia família no kontribui ba dezenvolvimentu lokál.
Dadus Banku Mundiál nian hatudu katak osan haruka hosi traballadór migrante sira, inklui sira ne’ebé mai hosi Austrália, kontribui besik 10% hosi Produtu Internu Brutu (PIB) Timor-Leste nian. Ba família rurál barak, osan ne’ebé haruka hosi Austrália maka sira nia meiu úniku ba apoiu. Uma permanente magnífiku barak iha área rural to’o nasional hosi timoroan, harii ho serbisu maka’as hosi joven ne’ebé serbisu iha to’os uvas, ai-laranja, ka to’os ai-horis Austrália nian.
Edukasaun mós hanesan setór ida ne’ebé hetan benefísiu barak liu. Inan-aman barak maka bele haruka sira nia oan ba universidade tanba osan ne’ebé haruka. Hanesan Juanico, nia osan hetan prioridade ba nia maun-alin sira nia eskola. “Ha’u hakarak sira atu nunka tenke hosik sira nia rain hanesan ha’u halo; ho de’it hetan edukasaun, sira bele moris iha Timor Leste,” nia hatete.
Maibé, dalan ida-ne’e la’ós lahó ninia dezafiu. Atu serbisu iha Austrália presiza forsa fíziku, forsa mentál, no abilidade komunikasaun ne’ebé adekuadu. Traballadór sira tenke la’o iha ambiente serbisu ne’ebé maka rigorozu tebes, hosi oras serbisu no kontratu ba obrigasaun atu kumpre lei lokál.
Mariana subliña katak preparasaun mentál importante hanesan ho abilidade lian nian. “Austrália iha regulamentu ne’ebé rigorozu, tanba ne’e ita tenke disiplina, labele sobu, no mantein Timor-Leste nia naran di’ak,” nia realsa.
Aleinde ne’e, iha dezafiu iha adaptasaun sosiál. Moris dook hosi família halo traballadór balu sente saudades tebes. Balun hili atu moris hamutuk ho maluk komunidade timoroan sira hodi hetan apoiu ba malu. Domingos hanoin hikas katak kada findesemana, traballadór sira sei halibur malu, te’in hahán tradisionál Timor nian, no fahe istória hodi hamenus sira-nia saudades ba família iha Timor Leste.
Relatóriu ofisiál Governu Austrália nian ida mós subliña importánsia atu proteje direitu traballadór estranjeiru sira-nian. Dokumentu hanesan hateten katak: “Governu Austrália komprometidu nafatin atu garante katak traballadór mobilidade laborál Pasífiku nian, inklui sira ne’ebé mai hosi Timor-Leste, hetan tratamentu justu no hetan benefísiu hosi empregu ne’ebé seguru no produtivu.” Kompromisu ne’e hetan reforsu hosi kooperasaun bilaterál ne’ebé fó dalan ba governu Timor-Leste, liuhosi SEFOPE, atu monitoriza no garante kondisaun serbisu tuir padraun internasionál.
Inspirasaun hosi traballadór hirak ne’e lori mós mensajen ba jerasaun foun Timor-Leste nian ne’ebé sei hein hela sira-nia turnu ka prepara ba sira-nian. Sira ne’ebé sai tiha ona fó konsellu ba foin-sa’e seluk atu labele haree Austrália simplesmente hanesan fatin ida atu hetan osan lalais, maibé mós hanesan espasu aprendizajen ida atu harii karakter. “Ita tenke forte mentalmente, komunika ho di’ak, no kumpri regra sira. Se lae, buat hotu sei saugati de’it,” dehan Zeca.
Istória loos sira kona-ba Juanico, Zeca, Domingos, no Mariana hatudu oin foun ida hosi ema Timor-Leste nian, ne’ebé haka’as-an ho badinas ba moris ida ne’ebé di’ak liu. Hosi sira nia to’os iha rai-li’ur, sira lori ba uma liu fali osan de’it: esperiénsia, aten-brani, no esperansa. Hanesan relatóriu anuál SEFOPE hateten: “Trabalhador sira mak embaixadór hosi Timor-Leste iha Austrália, ne’ebe fó imajen pozitiva kona-ba povu no nasaun.” Traballadór sira ne’e nu’udar embaixadór nasaun nian, kria imajen pozitivu ba povu no nasaun Timor-Leste.
Sira ne’ebé agora fila ona ba uma hanesan muda ba uma foun ka loke negósiu ki’ik, no inspira komunidade sira. Entretantu, sira ne’ebé sei iha Austrália kontinua serbisu, poupa, no reza atu loron ida sira bele fila fali ho rekompensa ne’ebé boot liu. Iha mehi iha to’os australianu sira, iha mehi simples maibé kle’an: selu ona propinas eskola, uma ida harii ona, no família ida ne’ebé hamnasa. Ne’e mak realidade hosi luta traballadór Timor-Leste nian, oin ne’ebé moris hosi sakrifísiu iha rai estranjeiru ba naroman esperansa iha sira-nia rai rasik.