G—NEWS (DILI) — Parlamentu Nasionál Timor-Leste, kinta-feira (25092025) hala’o sesaun plenária estraordináriu, ho istóriku, hodi delibera kona-ba esbosu lei importante rua kona-ba futuru sistema seguransa sosiál no direitu pensaun ba titulár soberania sira.
Proposta lei rua ne’e dada atensaun públiku tanba sira nia implikasaun polítika, legál no morál ne’ebé kle’an, liuliu kona-ba prinsípiu justisa sosiál, la-retroatividade, no koresaun ba polítika ne’ebé iha ona tempu naruk, ne’ebé konsidera la konsistente ho espíritu demokrasia nian.
Esbosu Lei Númeru 10/VI(3a) ho títulu “Rejime Jurídiku ba Seguransa Sosiál ba Titulár Soberania sira (lahó efeitu retroativu).” Votasaun ne’e rezulta votus a favor hamutuk 22, abstensaun 1, no kontra 38.
Rezultadu ida-ne’e reflete maioria simples ida hosi apoiu, maibé mós hatudu grau ida hosi skeptisizmu entre deputadu sira. Opsaun atu la aplika provizaun sira-ne’e ho retroativu hatudu parlamentu nia kuidadu hasoru halakon direitu ne’ebé eziste ona antes. Prinsípiu naun-retroatividade ida-ne’e aliña ho prinsípiu legál universál ne’ebé estipula iha Artigu 15 Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku. Maibé, desizaun ida-ne’e loke ona espasu ba krítika tanba ema haree hanesan mantein priviléjiu polítiku sira ne’ebé maka elite nasaun nian balun goza kleur ona.
Entretantu, Esbosu Lei Númeru 11/VI(3a) hola diresaun seluk. Lei ida-ne’e ho títulu “Revoga subsídiu mensál ba pensaun vitalisia ba Membru governu, membru Parlamentu Nasionál, no Eis-Titulár sira Soberania nian, no fornese provizaun sira seluk (retroativu ba 20 Maiu 2002).”
Iha votasaun ida, proposta lei ne’e hetan aprovasaun unanimidade, ho votu 61 a favor, lahó kontra ka abstensaun. Konsensu tomak ida-ne’e hatudu konxiénsia koletiva parlamentu nian katak subsídiu pensaun vitalísia, ne’ebé iha ona dezde inísiu restaurasaun independénsia, la relevante ona ba situasaun sosio-ekonómiku nasaun nian.
Efeitu retroativu hosi lei ida-ne’e maka polémika hosi perspetiva serteza jurídika nian, maibé bele komprende hanesan medida koretiva ida hasoru polítika ida ne’ebé maka iha kleur ona ne’ebé maka konsidera viola prinsípiu justisa distributiva nian.
Kontraste entre ezbosu lei rua ne’e reflete dinámika polítika ida ne’ebé interesante. Lei ida prezerva ho kuidadu direitu ne’ebé kleur ona hodi hili aprosimasaun la’ós retroativu, enkuantu ida seluk mosu progresivu hodi revoga priviléjiu ne’ebé estabelese ona dezde 2002. Husi perspetiva polítika, ida-ne’e hatudu mudansa iha atitude iha parlamentu: iha parte ida, nafatin ligadu ho kompromisu, maibé iha parte seluk, iha kapasidade atu iha unidade tomak bainhira ida-ne’e to’o ba interese públiku luan liu.
Implikasaun demokrátiku hosi desizaun ida-ne’e maka signifikativu. Primeiru, parlamentu hatudu ninia kapasidade atu kontrola priviléjiu internu entre elite polítika. Daruak, desizaun ne’e reforsa prinsípiu igualitarizmu, katak funsionáriu estadu labele iha seguransa sosiál ne’ebé boot liu duké sidadaun baibain bainhira laiha justifikasaun ne’ebé klaru. Maibé, dezafiu sira sei iha nafatin, partikularmente kona-ba posibilidade dezafiu legál iha Tribunál Konstitusionál hosi parte ne’ebé sente desvantajen tanba aplikasaun retroativa.
Governu mós tenke prepara mekanizmu tranzisaun administrativu ida hodi garante katak implementasaun lei la hamosu burokrátiku.
Ikus mai, lei rua ne’e reprezenta oin rua sistema legal Timor-Leste nian. Aspetu dahuluk mak prudénsia jurídika ne’ebé mantein estabilidade no direitu ne’ebé estabelese ona, enkuantu aspetu restaura iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Husi perspetiva akadémika, desizaun ne’e halo parte iha prosesu aprendizajen demokrasia no maturasaun governasaun estadu nian. Nia subliña, diresaun polítika estadu tenke bazeia nafatin ba prinsípiu justisa, igualdade, no responsabilidade públika.