Povu simu Xanana ho ksolok husi aeroportu to’o Palásiu Prezidente

banner 120x600
4 Views

G—NEWS (DILI) — Iha loron 29 Outubru 2025, maizumenus tuku lima lokraik, atmosfera iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Comoro, Dili, nakfilak ba tasi ksolok nian. Timor-oan rihun ba rihun husi klase sosiál oioin iha Dili—labarik, inan-aman, estudante, akadémiku, no to’o funsionáriu públiku— halibur hamutuk hodi simu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé foin to’o mai husi Kuala Lumpur, Malázia, hodi lori informasaun istóriku: Timor-Leste hetan ona aseitasaun ofisiál nu’udar membru plenu ASEAN nian.

Eventu ida-ne’e nu’udar símbolu realizasaun luta naruk Timor Leste nian hodi hetan rekoñesimentu no fatin iha komunidade rejionál Sudeste Aziátiku.

banner 325x300

Desde lorokraik, ema nakonu ona estrada husi Aeroportu Comoro to’o Palásiu Prezidensial Aitarak-Laran. Sira lori bandeira nasionál, kontente nu’udar espresaun ba vitória ida ne’e.

Labarik sira halai dada bandeira ki’ik, no sidadaun balun hakilar no fó agradesimentu ba “restaurasaun” foun ida-ne’e iha istória Timor Leste nian. Tuir dalan, dalan sira nakonu ho kór mean, mutin, metan, no mean—símbolu espíritu no identidade nasionál nian.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão halo diskursu, nakonu ho reflesaun nasionál. Nia agradese no apresia ba povu Timor-Leste tomak, ba sira-nia pasiénsia no luta naruk.

“Ha’u agradese ba povu Timor-Leste tomak. Susesu ne’e determinasaun no orasaun hosi nasaun tomak”, Xanana hatete.

Iha nia diskursu, nia repete mensajen klásiku hosi Prezidente Estadus Unidus nian, John F. Kennedy, ne’ebé sai hanesan prinsípiu orientadór ida hosi nia lideransa:

“Lalika husu saida maka ita-boot nia rain bele halo ba ita-boot, maibé husu saida maka ita-boot bele halo ba ita-boot nia rain.”

Mensajen ida ne’e, tuir Xanana, sai hanesan lembransa ida ba timoroan tomak atu prepara ba kapítulu foun integrasaun rejionál ida ne’e ho espíritu serbisu maka’as, autokonfiansa, no responsabilidade koletiva.

Eventu ne’e marka ho selebrasaun ofisiál, no ho espresaun emosaun kle’an hosi povu.

Estevão Lopes, rezidente hosi Tasitolu, hatete nia mai ho nia família hodi haree diretamente líder ne’ebé nia konsidera hanesan símbolu unidade nasionál:

“Ha’u mai tanba ha’u haksolok. Avo Nana luta maka’as tebes. Nia líder polítiku, no aman ba nasaun ne’ebé lori ita ba mundu.”

Jaime de Jesus, rezidente Becora nian hatutan tan katak momentu ne’e hakonu nia ho emosaun no orgullu:

“Ha’u labele tahan ha’u-nia matan-been bainhira ha’u haree ema hotu nia fuan ba Avo Nanaboot tebes.”

Entretantu Joana Belo husi Bairropite hato’o nia sentimentu emosional:

“Ami partisipa iha atividade ne’e tanba ami nia domin ba rai ida ne’e, no Avo Nana ne’ebé ninia domin ba povu, lori Timor Leste sai membru ASEAN..”

Selebrasaun ne’e partisipa mós husi reprezentante husi embaixada 10 husi nasaun membru ASEAN. Diplomata estranjeiru sira, Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, no membru governu balun mós marka prezensa hodi hato’o parabéns.

Sira asiste aprezentasaun kulturál no dansa tebedai tradisionál, ne’ebé sai nu’udar símbolu ba identidade nasionál Timor-Leste nian iha globalizasaun. Múzika tradisionál kombina ho hakilar haksolok, ilustra sinerjia entre diplomasia no kultura ho karakteriza nasaun ida-ne’e.

Xanana Gusmão nia regresu husi Malázia lori liu fali adezaun ba ASEAN. Lori rekoñesimentu internasionál kona-ba Timor-Leste nia soberania, maturidade, no kapasidade iha komunidade rejionál nia laran.

Pasu ida-ne’e loke dalan ba integrasaun ekonómika, kooperasaun iha edukasaun, seguransa, no kultura, enkuantu ezije mós prontidaun hosi povu no governu atu adapta ba padraun rejionál.

Ba akadémiku barak, momentu ida-ne’e marka pontu virajen estratéjiku ida iha istória diplomátika Timor-Leste nian—husi nasaun pós-funu ba ida ne’ebé hala’o papél ativu iha palku internasionál.

Selebrasaun populár iha Dili iha loron 29 fulan-Outubru 2025, simplesmente simu primeiru-ministru hodi selebra momentu istóriku ne’e.

Liuhusi espíritu no mensajen Xanana Gusmão, Timor-Leste oras ne’e hateke ba futuru ho konfiansa foun ida: katak independénsia loloos mak liuhosi serbisu maka’as, hamutuk, no partisipasaun ativu hodi harii Timor Leste nia futuru iha palku mundiál.