G—NEWS (DILI) — FALINTIL, Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste, moris hosi povu nia hakarak naturál atu defende nia rai no sosiedade hosi ameasa esterna, partikularmente invazaun no okupasaun ilegál hosi militár Indonézia.
Ninia ezisténsia ultrapasa de’it luta armada; FALINTIL sai nu’udar símbolu rezisténsia nasionál ne’ebé abut iha ai-laran timoroan nian, nune’e mós nu’udar organizasaun sosio-polítika ne’ebé mobiliza juventude no povu hasoru presaun okupasaun nian.
FALINTIL nia atividade iha tempu okupasaun hatudu sakrifisiu boot, ho elementu hosi forsa ne’e hodi proteje territóriu, mantein moral no solidariedade komunidade nian iha kondisaun estremu nia leet.
Peskizador hosi La’o Hamutuk Celestino Gusmão subliña kona-ba FALINTIL nu’udar liman kro’at povu nian hodi defende povu no rai Timor hosi okupasaun militár Indonézia nian iha luta libertasaun nasionál.
“FALINTIL, nu’udár Forças Armadas de Libertasaun Nasionál Timor-Leste, mai hosi natureza “liman kro’at” povu nian hodi defende rai no povu hosi ameasa esterna, partikularmente kontra invazaun no okupasaun ilegál hosi Militár Indonézia”, Celestino Gusmão, peskizador La’o Hamutuk, ko’alia ba G-NEWS, (tersa-feira, 19082025).
“FALINTIL la’ós de’it funu armada, maibé mós símbolu rezisténsia nasionál iha Ai-laran. Durante tempu okupasaun, FALINTIL organiza no mobiliza povu, liu-liu juventude, atu kontinua luta. Ezisténsia ne’e reprezenta sakrifísiu boot ida no nafatin figura nudár protetor povu, maske situasaun muda ba tempu independénsia”.
Hafoin ukun-rasik-an, kestaun krusiál ida ne’ebé mosu mak integrasaun elementu FALINTIL sira iha Forças de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL). Eis-kombatente barak mak la adere ba forsa formal sira, hanesan haree iha munisípiu Aileu, iha ne’ebé membru balun obrigadu atu dezerta.
Falta klareza hosi estadu kona-ba estatutu legál, bem-estar, no kondisaun sosioekonómiku sira halo ema balun sai vulnerável ba problema estruturál no sosiál sira.
Situasaun ida ne’e ezije governu nia atensaun hodi fó onra ba FALINTIL nia kontribuisaun istóriku sira no proteje eis-kombatente sira-nia direitu.
Ba elementu sira-ne’ebé integradu ho susesu iha F-FDTL, sira-nia knaar sai nafatin krusiál iha kuadru lei no seguransa nasionál. Sira sai nu’udar guarda ba soberania, seguransa, no orden públika.
Organizasaun militár formál nia perspetiva rekoñese FALINTIL nu’udar legadu istóriku, iha-ne’ebé valór sira devosaun no sakrifísiu nian sai nu’udar lisaun morál ba soldadu modernu sira. Servisu militár la’ós de’it profisaun ida, maibé hanesan bolu ida atu serbí povu iha dezafiu sosioekonómiku sira ne’ebé kompleksu nia leet.
“Problema boot ida mak elementu FALINTIL barak ne’ebé la tama iha efetivu F-FDTL nian – problema iha Aileu, FALINTIL oan sira barak obrigatoriamente sai hosi forsa efetivu”.
“Parte boot sira la hetan klaridade hosi estadu kona-ba sira nian status, no moris sosiál-ekonómiku. Situasaun ne’e halo sira vulneravel ba kondisaun sosiál, seguransa no ekonomia. Estadu presiza tau matan ba situasaun ne’e atu proteje no valoriza kontribuisaun FALINTIL sira”.
FALINTIL nia istória no F-FDTL nia sustentabilidade reflete ninia abilidade atu adapta ba sirkunstánsia sosio-ekonómiku ne’ebé muda. Maski iha limitasaun iha instituisaun sira, rekursu sira, no apoiu pesoál, entidade rua ne’e hatudu ona reziliénsia ne’ebé signifikativu hodi mantein estabilidade no seguransa.
“Elementu FALINTIL ne’ebé sei integradu iha F-FDTL kontinua desempenha papél legal nian: proteje soberania, seguransa no orden públika”.
“FDTL hanoin FALINTIL nudár herança histórica, iha-ne’ebé soldadu sira aprende katak servisu militár la’ós luxu, maibé sakrifísiu ba povu ne’ebé enfrenta dezafiu sosio-ekonómiku. Sakrifísiu ne’e mak lian moral no inspira atu kontinua serve rai no povu”.
“Nasaun ida bele enfrenta dezafiu sosio-ekonómiku oin-oin. Iha kontestu ne’e, FALINTIL no F-FDTL mós la livre hosi problema. Elementu sira enfrenta difikuldade institutional, rekursu limitadu no kondisaun pesoál ne’ebé balun seidauk responde komplementarmente”.
“Maske nune’e, FALINTIL no F-FDTL hatudu kapasidade adaptasaun no resiliencia ba situasaun saida de’it”.
Maibé, prosesu reforma ka desmobilizasaun aprezenta nafatin risku sira: unidade balu hetan vulnerabilidade ka envolve iha insidente esporádiku sira.
Maski nune’e, estrutura komandu no sistema kontrolu internu konsege minimiza impaktu negativu sira ne’e, hodi permite F-FDTL sai nafatin pilár seguransa nasionál nian.
FALINTIL nia integrasaun iha nasaun nia vida sosiál no polítika konfirma katak objetivu primáriu luta nian la’ós de’it atu serbí nu’udar forsa militár, maibé atu loke dalan ba solusaun ba problema estrutural sosiedade nian.
“Iha esperiénsia balun, reforma ka desmobilizasaun militár mosu problema: elementu sira iha balun sai vulneravel ka envolve iha kazu esporádiku ne’ebé bele afeta seguransa. Maibé iha maioria, sistema kadeia-de-komandu sei kontrola no evita situasaun at sira”.
“FDTL sei konsidera nudár fonte seguransa, maske problema izoladu balun mosu. Falintil bele integra ba vida sosiál no Polítika estadu nian, tanba ita la funu atu sai de’it militár maibé atu sai mata dalan hodi buka solusaun ba problema estruturál ne’ebé povu enfrenta”.
Espíritu sakrifísiu ida-ne’e—iha forma tempu, enerjia, no rekursu sira—tenki kontinua hetan valór no sai hanesan inspirasaun morál. Governu Timor-Leste presiza fó prioridade ba apoiu institusionál, sosiál, no ekonómiku ba eis-kombatente sira ne’ebé la integra iha F-FDTL.
Entretantu, F-FDTL tenke konsolida ninia kapasidade organizasaun, mantein ninia ligasaun morál ho istória rezisténsia nian, no afirma ninia papél nu’udar protetór ba povu.
Rekomendasaun ida importante mak kontinua valoriza espíritu FALINTIL nian: sakrifísiu, oferese tempu, enerjia no rekursu ba interesse povu no nasaun. Governu Timor-Leste presiza fó prioridade ba apoiu institutional, sosiál no ekonómiku, liu-liu ba ex-combatente sira ne’ebé la integra FDTL. F-FDTL presiza konsolida kapasidade organizasional, no mantén ligasaun moral ho historia rezisténsia.
Nune’e, FALINTIL sai nafatin símbolu luta, sakrifísiu, no dedikasaun ba nasaun Timor-Leste, fó lisaun folin-boot kona-ba devosaun, korajen, no responsabilidade nasaun nian ba nia povu rasik.