G—NEWS (DILI) — Eis Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak konsidera, Papa Francisco nu’udar líder Igreja Katólika mundu, ne’ebé ho modelu haraik-an nian, kompaixaun nian, korajen nian no defeza la kolen ba sira ne’ebé kiak no marjinalizadu liu.
Taur Matan Ruak, hato’o hasai estetmentu ne’e, liu husi komunikadu imprensa husi gabinete eis Prezidente Repúblika nian, ne’ebé G—NEWS asesu tersa-feira, iha loron 22 fulan-Abríl tinan 2025, hafoin Papa Francisco, hakotu nia is, iha Roma, Italia, iha segunda-feira, iha loron 21 fulan-Abríl foin lalais ne’e.
“Ho lamentasaun boot no tristeza boot maka ha’u hatene kona-ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate iha data ida-ne’e, 21 Abril 2025”.
“Santu Padre nia saída reprezenta lakon ida ne’ebé labele hadi’a ba Kreda Katólika, ba sarani sira iha mundu tomak, no ba sira hotu ne’ebé haree iha Amu-Papa Francisco modelu haraik-an nian, kompaixaun nian, korajen nian no defeza la kolen ba sira ne’ebé kiak no marjinalizadu liu”, Iha komunikadu ne’ebé Taur Matan Ruak esklarese.
“Ha’u hanoin hikas ho emosaun Vizita Apostólika inolvidável ne’ebé Sua Santidade halo mai Timor-Leste iha Setembru 2024. Peregrinasaun ne’ebá book tebes ita-nia povu nia klamar, halibur ita, nu’udar Nasaun, iha orasaun no esperansa”, Eis PR Taur Matan Ruak.
Amu-Papa nia prezensa mobiliza sidadaun sira ho orijen, jerasaun, relijiaun no konviksaun hotu, nune’e mós organizasaun sosiedade sivíl, instituisaun públika no privada sira, iha sasin moris fiar nian no lasu kle’an fraternidade umana no sarani nian ne’ebé halibur ita ba Santu Padre.
Eis Prezidente Repúblika esplika tán, durante ninia pontifikadu, Papa Francisco destaka ona tanba ninia besik ba sira ne’ebé presiza liu, vulneravel no desfavoresidu: feto sira, labarik sira, katuas-ferik sira, migrante sira, vítima sira konflitu armadu nian no intoleránsia relijioza, sira ne’ebé afetadu hosi eskluzaun sosiál, pobreza, solidaun, trajédia no kalamidade sira ne’ebé kauza hosi alterasaun klimátika.
“Ninia lian hanesan sinál ida ba konxiénsia no kompaixaun iha mundu ida ne’ebé dalabarak marka ho indiferensa no dezigualdade”.
“Iha tempu lutu universál ida-ne’e, ha’u husu ho respeitu ba Ita-Boot nia Eminénsia atu hato’o, hodi ha’u-nia naran no hodi Povu Timór nia naran, ami-nia laran-susar no laran-susar ba Santa Igreja Katólika, liuhusi Konferénsia Episkopál Timorense, hamutuk ho Koléjiu Kardeál sira-nian no ho Sua Reverendu Eminénsia Kardeál Farrell, Joseph Calengo, Igreja Romanoly”.
Papa Francisco nia legadu sei moris nafatin iha sarani sira nia fuan, iha memória umanidade nian no iha jestu konkretu solidariedade no justisa nian ne’ebé nia inspira ita atu pratika. Ho konsiderasaun aas no respeitu sarani.

















loading="lazy" />