G-NEWS (DILI) — Igreja Katólika laiha kbi’it atu fó bensaun ba kaben-na’in sira ho seksu hanesan, hatete hosi Vatikanu, ne’ebé kaer doutrina.
Ne’e “imposivel” atu Maromak “fó bensaun ba sala”, hatete hosi Kongregasaun ba Doutrina Fiar nian (CFD) iha Vatikanu Segunda-feira oras lokál.
Maibé CDF nota “elementu pozitivu sira” iha relasaun entre ema ho seksu hanesan.
Informasaun ne’e, G-NEWS asesu liuhosi sítiu BBC Indonézia nian, ne’ebé fó sai iha loron 16 fulan-Marsu tinan 2021.
Iha fulan-Outubru tinan 2020, Papa Francisco hatete iha dokumentáriu ida katak nia hanoin katak kaben-na’in sira ho seksu hanesan tenke hetan lisensa hanesan “parseiru sivíl sira”.
Iha Igreja Katólika, bensaun sira fó hosi padre sira ka ofisiál sira seluk hodi Igreja nia naran.
Iha loron-segunda liubá, Papa Francisco aprova ona resposta hosi CDF, hodi hatete katak “la’ós hanesan forma ida hosi diskriminasaun injusta, maibé hanesan lembransa ida hosi lia-loos hosi ritu litúrjiku”.
Parókia lubuk ida iha fulan hirak ikus ne’e, inklui iha Alemaña no Estadus Unidus, hahú fó bensaun ba kaben-na’in sira ho seksu hanesan, iha movimentu ida hodi simu ema omoseksuál sira iha igreja nia laran, fó sai hosi ajénsia notísia Reuters.
Resposta CDF nian hanesan resposta ida ba pergunta: “Igreja iha kbi’it atu haraik bensaun ba kaben-na’in ho seksu hanesan ka lae?” Resposta: “Lae”.
CDF nota katak kazamentu entre mane ida ho feto ida maka sagradu, no tanba ne’e labele fó bensaun ba kaben-na’in sira ho seksu hanesan.
“Tanba razaun ida-ne’e, la permite atu hetan bensaun sira iha relasaun sira ne’ebé envolve atividade seksuál fora hosi kazamentu (i.e., fora hosi kaben-na’in ne’ebé labele haketak entre mane no feto ida ne’ebé loke sira-nia an, hodi lori ba transmisaun moris nian), hanesan kazu hosi kaben-na’in sira ho seksu hanesan,” CDF hatete.
Oinsá maka internauta sira nia reasaun?
Iha resposta “desafiante”, númeru ida hosi internauta sira publika ona foto sira hosi kazamentu entre ema ho seksu hanesan – inklui Chasten Buttigieg, la’en hosi kandidatu prezidensiál EUA nian iha tinan 2020 Pete Buttigieg.
Grupu katóliku moderadu sira mós hato’o sira nia preokupasaun kona-ba deklarasaun Vatikanu nian.
Charlotte Clymer hosi Catholics for Choice, tweet: “Sai LGBTQ la’ós opsaun ida. Ema LGBTQ sira maka Maromak nia kriasaun furak. Ita moris ho maneira ida-ne’e, no perfeitu tebes, maski saida maka Vatikanu ka autoridade relijioza sira seluk bele reklama.”
Francis DeBernardo, diretór ezekutivu hosi grupu katóliku New Ways Ministry, hatete katak deklarasaun hosi Vatikanu “la’ós surpreza, maibé dezanima”.
Saida maka Papa Francisco hatete antes ne’e?
Iha tinan 2013, Papa Francisco halo deklarasaun famozu: “Sé mak ha’u, atu julga ema omoseksuál sira?”
Iha tinan 2012, Amu-Papa hatete iha dokumentáriu ida hosi Evgeny Afineevsky, katak “ema omoseksuál sira iha direitu atu iha família ida… sira maka Maromak nia oan sira no iha direitu ba família ida. Labele hasai ema ida, ka halo terus tanba husi ida-ne’e”.
Vatikanu ikusmai buka atu klarifika deklarasaun, hodi hatete katak komentáriu sira hasai hosi kontestu, no laiha indikasaun hosi apoiu ba kazamentu entre ema ho seksu hanesan.
Kona-ba kazamentu ho seksu hanesan hosi timoroan
Foin lalais ne’e informasaun kona-ba kazamentu ho seksu hanesan, sai tiha viral iha sosiedade Timor nian, liu-liu iha sosial mídia, tanba de’it iha kazamentu ho seksu hanesan hosi Timoroan rasik, hosi Bella Galhos.
Bella Galhos, nu’udar eis ativista independénsia timoroan durante períodu okupasaun Indonézia iha Timor Lorosa’e, no nu’udar mós tradutóra, asesóra prezidensiál, ativista direitus umanus no ambientalista dezde independénsia iha tinan 2002.
Iha loron 20 fulan-Jullu tinan 2024, iha Darwin, Australia, Bella Galhos, ho ninia parseira Iram hala’o ona kazamentu, liuhosi sira nia komitmentu domin nu’udar parseria moris ba sira nia família ki’ik ida.
Iha postajen Facebook Bella Galhos agradese ba família, kolega no ema hotu-hotu ne’ebé simu, hadomi no respeita sira nia moris, no agradese ho apoiu sira hodi realiza sira nia kazamentu iha Darwin, Australia.
“Imi lubuk sai sasin ba ami nia luta, ami domin no moris”.
Bella Galhos hala’o nia relasaun domin ho Iram durante tinan 14 nia laran.
Iha dokumentáriu ida ne’ebé fó sai iha sítiu https://www.greenleft.org.au/ ko’alia kona-ba Bella Galhos ninia luta defende komunidade LGBTQ iha Timor Leste.
Bainhira Bella sei halo tinan tolu de’it Indonézia invade Timor Portugés. Galhos hetan espozisaun ba violénsia hosi militár sira hosi idade ki’ik, no iha nia tinan adolexénsia nia situa violénsia ne’e iha nia kontestu polítiku ne’ebé luan liu — lori nia ba dalan ativizmu nian. Sobrevivente ida hosi masakre Santa Cruz iha Novembru 1991, nia kria planu ida atu halai, no liuhosi programa interkámbiu ida iha Kanadá nia muda ba fatin seluk – hahú kampaña harii solidariedade ida ne’ebé la kole durante tinan lima.
Iha Kanadá, Bella nia esperiénsia pesoál sira sai hanesan sasin emblemátiku ba moris iha okupasaun Indonézia nia okos iha Timor-Leste. Oradór ida ne’ebé maka konvinsente no karismátiku, nia sai hanesan símbolu ida ne’ebé maka’as iha movimentu solidariedade internasionál nia laran, hodi liga no inspira rede luan ida.
Entre nia inisiativa sira dezde fila iha 1999, hafoin independénsia, maka Eskola Verde Leubrora iha Maubisse ne’ebé hanorin labarik sira kona-ba prátika agríkola sustentável no nutrisaun di’ak, grupu agrikultura kooperativa feto nian no to’os ai-funan nian, no Kantina Matak iha ne’ebé ami tuur, serbisu no serbisu nu’udar espasu seguru ida ba membru komunidade LGBT sira. Nia hala’o hela nia mandatu daruak nu’udar asesór prezidensiál, dala ida-ne’e ba Jose Ramos Horta – knaar ida ne’ebé nia hadomi, no deskreve hanesan “ponte ida entre povu no Prezidente”.
Ninia organizasaun Arcoiris (Rainbow) Timor-Leste oferese abrigu ba membru sira ne’ebé sofre situasaun violentu, fatin ne’ebé “hamriik no defende direitu komunidade LGBT nian iha Timor-Leste”.
“La’ós de’it sira presiza abrigu, maibé mós sira hakarak sente seguru. Entaun, bainhira de’it sira mai iha ha’u nia resintu, sira sente seguru. Hodi fó oportunidade, oportunidade no rekursu ba povu sira lahó haree ba sé maka sira.”
Ho esperiénsia direta, Bella iha situasaun di’ak ba serbisu ida-ne’e; “ha’u nia luta ida maka rekoñese sé maka ha’u”.
“Bainhira ha’u sai ida-ne’e maka prosesu ida ne’ebé hetan kritika beibeik, monu ba ha’u nia ain-tuur … Ha’u tenke sai ministru iha governu maibé tanba ha’u nia orientasaun seksuál ha’u hetan hasai. Ha’u nia família rasik, ha’u nia maun-alin sira koko atu oho ha’u … maibé ida-ne’e la hapara ha’u.
“Joven LGBT sira ne’ebé ha’u ajuda tau matan ba sira luta atu hetan aseitasaun, domin, kuidadu, protesaun, ka investe hosi sira nia família rasik … Sira hetan susar, abuzu fíziku, abuzu seksuál, abandonu, sira husik eskola tanba sira labele tahan ema ne’ebé halo intimidasaun, la’ós de’it hosi sira nia kolega sira, maibé mós hosi sira nia mestre sira ne’ebé la komprende no laiha background ruma ka laiha koñesimentu kona-ba saida maka LGBT. Ha’u hanoin ema justifika duni sira nia omofobia no asaun hasoru ema LGBT sira hodi sai ho sira nia teoria rasik hodi hatete: Tanba saida maka ita-boot sai ida-ne’e? Tanba saida maka ita-boot labele sai feto normál ida? Tanba saida maka ita-boot labele sai de’it mane normál? Tanbasá mak ó kontra Maromak nia hakarak?”
Bella identifika Igreja Katólika hanesan instituisaun ida ne’ebé maka’as ne’ebé perpetua ideál patriarkál sira, no nia halo pontu ida kona-ba sira nia ipokrizia.
“Tansá ita labele ko’alia kona-ba padre sira ne’ebé halo abuzu ba labarik sira iha konventu, ka tiu, aman no maun-alin sira ne’ebé estraga sira-nia família rasik? Envezde ne’e ita-boot hili atu ko’alia kona-ba LGBT.”
Iha nasaun ida ne’ebé maka 98% Katóliku, iha ne’ebé igreja sira hale’u foho sira no amlulik sira iha podér proeminente, sai ativista LGBT ida maka susar. “Ha’u risku barak tanba hatete saida maka ha’u hatete no halo saida maka ha’u halo. Maibé ha’u sempre fiar katak luta ida, luta saida de’it, saida de’it, oras saida de’it ka iha ne’ebé, ema ruma presiza hahú.
“Sai ativista maka priviléjiu ida, no ida-ne’e maka ha’u nia responsabilidade atu ko’alia ba ema seluk.”
Inevitavelmente, ida-ne’e hamosu hirus hosi igreja, Bella hatete mai ha’u. “Dala ida iha karta públiku boot ida ne’ebé sai hosi Igreja kona-ba ha’u tanba sira hatene katak ha’u maka lian hosi disidente. Sira reklama [iha karta] katak [sira] apoia komunidade LGBT, [no] kontra de’it [ema sira hili sira nia] orientasaun seksuál.”
Iha dezafiu ida iha tensaun; tantu ativista públiku ne’ebé metin no individuál ne’ebé sensivel, ne’ebé tau matan tebes ba ema seluk.
“Maneira ne’ebé ema haree ba ita-boot, [ita-boot] hatene ona katak ita-boot la pertense ba ne’ebá … ha’u sempre prontu atu hetan harahun no hasai … ha’u luta ha’u nia dalan ba oin maski dalaruma susar.”
Hamnasa mai ho fasil iha Bella nia sorin, no nia resposta sira nakonu ho anédota no alegoria sira ne’ebé kór oioin. Husu kona-ba progresu saida maka halo ona iha tinan 24 liubá hosi votasaun ba independénsia, nia kompara governu hanesan prepara-an ba festa ida iha ne’ebé “ita lahatene roupa ne’ebé maka atu hatais uluk. Se ita-boot hakarak hatais uluk ita-boot nia kalsa ka ita-boot nia roupa-laran. Entaun ha’u hanoin ida-ne’e maka ita presiza tau iha fatin, buat sira iha sekuénsia, ita-boot hatene, ita labele ba uluk lalehan, hahú ho rai.
“Ita labele kontinua uza deskulpa ‘nasaun foun’ hanesan dalan ida atu hatete katak laiha problema atu halo sala … Ita labele kontinua hala’o nasaun hodi loke de’it ita nia Fundu Petrolíferu. Ne’e ba ha’u preokupante tebes.”
“Liu tinan 20 tau osan iha setór xave sira-ne’e hotu maibé ita seidauk haree rezultadu, ita presiza haree rezultadu no se rezultadu la haree signifika katak ita sala iha oinsá ita investe ida-ne’e … ita hetan daudaun ona pelumenus jerasaun rua ka tolu ne’ebé kuaze laiha futuru atu kaer metin no barak liu maka hahú daudaun no sira ne’ebé maka joven liu mós hein atu sai no ida-ne’e la’ós sentidu di’ak ida atu hela iha rai-laran hodi sente no haree saida akontese daudaun iha ne’e.”
Valorizasaun ba veteranu sira iha nasaun ida ne’ebé líder rezisténsia sira konsagradu konstitusionalmente nu’udar “eroi nasionál” dala barak mai ho kustu ema loroloron nian iha fahe podér.
“Ohin ita ko’alia nafatin kona-ba veteranu, hotu-hotu kona-ba veteranu. Bazikamente nasaun ne’e na’in maka veteranu sira no veteranu sira tau osan hotu ba ema katuas sira no ami haluha atu lori osan ba ema joven sira, futuru nasaun nian, futuru líder sira nasaun nian, no ida-ne’e preokupante.”
Ne’e dinámika ida ne’ebé signifika katak oin hanesan maka iha podér dezde independénsia, no Bella refere ba korrupsaun hanesan karakterístika ida hosi elite ukun-na’in ida-ne’e. Timor-Leste klasifika, iha 2022, hanesan iha hamlaha no malnutrisaun aas liu iha Sudeste Aziátiku, tuir índise hamlaha mundiál – estatístika ida ne’ebé tuur estrañu ho US$19 billoens ne’ebé tuur iha Fundu Petrolíferu Timór nian.
“Dezenvolvimentu la’o ho ritmu ne’ebé maka ladún di’ak tanba governu okupadu liu atu fahe enerjia ba ema sira ne’ebé tuir loloos laiha abilidade atu serbisu ka serve públiku. Ema sira-ne’e reklama, ‘Ha’u halo ida-ne’e, ha’u halo ida-ne’ebá, ha’u lakon ha’u nia família, ha’u hamutuk ho ita-boot, ha’u sofre liu, nune’e ha’u merese sai ministru.’ Hanesan ne’e nafatin.
“Ami nafatin halo kontente malu hodi fornese serbisu ba malu – ita-boot hatene, atu halo ema kontente, halo seguidor sira kontente. No maioria ema sira sofre hela tanba ida-ne’e la’ós saida maka sira promete bainhira halo kampaña.”
Bella fiar katak dalan ida ne’ebé posivel ba oin sei permite kahur “jerasaun foun sira iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian”.
“Liu 60% [husi populasaun] maka joven. Sira tenke hetan prioridade. Sira tenke iha dignu. Hodi fó espasu ba sira, sira nia lian tenke rona, tenke sura.”
Tipu filozofia partisipativu ne’ebé orienta ba ema ida-ne’e apoia Bella nia perspetiva: “Prioridade, sentru dezenvolvimentu hotu-hotu nian tenke ema, ema, ema no ema signifika katak ita la haree klase sira ne’ebé ita la haree kategoria sira; ne’e ema sira. No uluknanai ita tenke envolve sira, la’ós de’it uza sira bainhira ita presiza votu maibé [atu nune’e] sira nia lian bele rona no sura iha programa.”