Estadu “di anak tirikan” AR 7-7, bolu Igreja interven imediata

“Arte ritual 7-7 seidauk hanorin doutrina ida atu estraga kualker ema ida, ba ataka malu ne’e karik emosionál hosi tempu pasadu ne’ebé mak uluk akontese

banner 120x600
207 Views

G-NEWS (DILI) – Relasiona ho konflitus ne’ebé akontese, envolve direita hosi membru Organizasaun PSHT, Kera Sakti no Arte Ritual Sete-Sete iha semana hirak liu ba, iha ne’ebé perturba ordem públiku, no mais pior liu tan kria instabilidade iha sosiedade nia leet, no estraga mós uma populasaun sira nian.

Tersa-Feira (22082023), G-News, halo entrevista ho líder arte ritual Sete-Sete Francisco Fernandes “Siku moko”, kona-ba membru hosi Arte Ritual Sete-Sete ne’ebé envolve krime públiku foin lalais ne’e hasoru membru Organizasaun Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT).

banner 325x300

Siku Moko hateten, durante ne’e membru sira hosi Arte Ritual Sete-Sete “di anak tirikan” ka sai fali oan ba hakiak iha nia rain rasik.

“Arte ritual 7-7 seidauk hanorin doutrina ida atu estraga kualker ema ida, ba ataka malu ne’e karik emosionál hosi tempu pasadu ne’ebé mak uluk akontese, nomós estadu la fo previleziu ba Arte ritual ne’ebé mak iha pasadu kontribui ba libertasaun da Pátria”, hateten Siku Moko.

“Ba ha’u nia hanoin arte ritual “di anak tirikan” ou sai fali ba oan hakiak iha nia rai rasik, haree mós ba vídeo sira ne’ebé mak víral katak iha parte balu mós maluk sira hosi parte 22 mak la organiza sora nia membru halo didiak tanba sira mak halo provokasaun. Provokasaun ne’e ha’u sita tanba membru 7-7 iha sira nia bairo, uma mós hela fatin, iha fatin akontesementu, laos 7-7 mak ba asalta maluk sira hosi parte 22”.

Líder Arte Ritual Sete-Sete ne’e mós husu lia-loos ba membru Organizasaun Persaudaraan Setia hati Terate (PSHT), tanba membru hosi Arte Ritual sira kumpre ona desizaun ne’ebé Tribunál aplika ona, katak sira hetan ona Termu Identidade Rezidénsia (TIR).

“Krime ne’ebé mak sira envolve ba hatan ona iha tribunál, no agora dadauk hetan Termu Identidade Rezidénsia (tahanan rumah) tuir Lei ne’ebé mak Tribunal aplika ba sora. Agora oinsa ho sira nia membru ne’ebé mak iha medsos ita haree momos halo krime ne’e, hare de’it ka sei lori sira ba Lei, par bele hetan konkluzaun lalais ba aktus kazu refere”.

“Sansaun mak kada Maun boot iha bairu-bairo hanorin oinsa hari’i unidade nasionál entre Arte, katak Timor oan Ida de’it, inimigu ba malu la iha. inimigu mak tuir ha’u nia hnoin loke kursu barbarak par fo treinamentu ba ita nia joven sira oinsa respeita mós ema seluk nia dereitu, no husu mós intervensaun lalais e urjente hosi Estadu liu-liu hosi Igreja”.

Lider sira hosi Organizasaun Arte Ritual no Arte Marsias di’ak malu, la iha inimigu, tanba sira la iha odio malu (deve malu) no sira nia komunikasaun mós di’ak, importante idak-idak hanoin oinsa atu buka nia moris ona.

Nu’udar Timoroan, no arte rituais kulturais Timor nian, Arte Ritual Sete-Sete hanesan rikeza rai ida ne’e ninian. Timoroan hotu hakarak rai ne’e hakmatek par hotu-hotu bele livre, nomós sai hosi konflitus, tanba konflitus la iha benefisiu, no sira hakarak kontribui másimu ba paz no estabilidade iha paiz ne’e.

“Paz ne’e direitu ba Timoroan hotu nian, iha pás mak buat hotu-hotu sei lao ho diak, nasaun bele ba oin no nasaun bele sai exelente hhodi ita nia aman ho maun sira bele halo nasaun ne’e nabilan liu tan ba futuru”, Líder Arte Ritual Sete-Sete Francisco Fernandes “Siku Moko” hakotu.

Jornalista       : Ekipa G-News

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante