INDDICA ho ekipa sei atua labarik faan sasan iha oras eskola

Imajen@UNICEF Timor-Leste: Dinorah Granadeiro, Child Rights Commissioner is speaking to the guests during the WorldChildrensDay celebration at Cristo Rei Monument Dili, Timor-Leste.
banner 120x600
140 Views

G-NEWS (DILI) – Prezidente Institutu Defeza Direitu ba Labarik (INDDICA_sigla Portugés), Dinorah Granadeiro, tersa-feira (30042024) informa ba G-News katak, institutu ne’ebé nia lídera kontinua halo monitorizasaun ba partisipasaun labarik timoroan iha Traballu Infantil.

Dinorah Granadeiro esplika, labarik sira ne’ebé mak sei envolve iha Traballu Infantil, INDDICA nafatin halo akonselamentu no mós dialogu direitamente ho labarik sira, nomos halo aprosimasaun ho inan-aman hodi esplika kona-ba labarik nia direitu fundamentu haat (4) hanesan importansia labarik tenke asesu ba edukasaun formal, sentru saúde, fó tempu no espasu ba labarik hodi halimar no aprende.

banner 325x300

Tuir Prezidente INDDICA ne’e katak, kauza hosi labarik envolve iha traballu infantil tanba la iha atensaun másimu hosi inan-aman no família.

Kauza ka problema mak rendimentu familia kiik, laiha atensaun másimu no menus konsensia hosi inanaman ba labarik nia moris no movimentu loron-loron, distánsia entre eskola ho uma komunidade dook, loke jogu iha fatin públiku ka iha fatin ne’ebé labarik fasil atu asesu bainhira inanaman haruka ba halo negósiu”.

Impaktu mak menus númeru partisipasaun labarik iha edukasaun formal, Labarik moris iha kondisaun neglijénsia, ba labarik feto bele kaben sedu, trâfiku estrada no bele mosu violênsia oinoin hasoru labarik iha fatin públiku. Dinorah Granadeiro esplika.

Tuir dadus ne’ebé INDDICA nota, maiória labarik sira ne’ebé hala’o atividade negósiu, maihosi Oecusse (RAEOA). Labarik sira ne’ebé maihosi Oecusse, no kuaze la-asesu ba edukasaun formál. Balun mai hosi munisípiu Laútem, Baucau, Viqueque, Manufahi, Ainaro, Covalima, Bobonaro, Ermera balun la-asesu ba edukasaun maibé maiória asesu ba edukasaun tanba sira tuir inan-aman hanesan urbanizasaun no sira nia edukasaun hetan tranferénsia mai eskola iha Dili. Maiória labarik sira ne’ebé asesu ba edukasaun, hala’o negósiu depois fila ona hosi prosesu aprendijajen iha eskola.

Prezidente INDDICA husu ba sosiedade no inan-aman hotu, tenke fó atensaun no kontrola movimentu no atividades labarik nian. Inan aman no familia ida-idak tenke aprende halo oráriu atividades (estuda, deskansa/toba, halimar ) ba labarik iha uma, no tenke iha konsiensia katak, obrigasaun ba hakonu nesesidade familia ne’e laos labarik ka oan nian, maibé Inan,-aman, ema adultu ne’ebé tau matan ba labarik ne’e.

INDDICA iha ona equipa taks force ne’ebé kompostu hosi INDDICA, PNTL, PAM-Dili, KNKTI, ILO, Youth of the street, liu-liu papel Polisia nia importante tebes iha prosesu atuasaun ba labarik sira ne’ebé hala’o negósiu iha tempu feriado no koordenasun entre ekipa taks force sempre halo bainhira detekta labarik sira ne’ebé faan sasan iha tempu feriado nomos loron eskola nian. Bainhira hetan labarik sira ne’e halo atividade komérsiu iha loron feriadu ka loron eskola, ekipa INDDICA sei hakbesik an ba labarik sira ne’e hodi aprosimasaun ho sira no fó hanoin ba sira atu para faan sasan tantu iha loron eskola ka feriadu tanba ne’e viola ona sira nia direitu fundamentu ha’at (4)”.

Hala’o kontrolu no halo orariu atividade ka movimentu labarik nian hanesan oras estuda, han no hemu, deskansa ka toba no halimar. Fó biban ba labarik uza oras livre atende edukasaun naun-formal ne’ebé bele haforsa labarik ida-idak nia abilidade, kreatividade no talentu.

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante