G-NEWS (DILI) — Populasaun iha territóriu nasionál maiória mak to’o oras ne’e seidauk koñese servisu Provedoria Direitus Humanos no Justisa (PDHJ) durante ninia ejisténsia.
Dadus hirak ne’e, relata liu husi relatóriu levantamentu persepsaun públiku kona-ba Provedor de Direitos Humanos e Justica, tinan 2024 nian ne’ebé lansa ona iha kuarta-feira (14082028) iha Salaun CNC Balide, Dili.
Tuir estatístika iha relatóriu levantamentu ne’e hatudu katak, 33,1% husi respondente sira mak rona no hatene kona-ba instituisaun PDHJ iha Timor Leste, enkuantu maiória ne’ebé reprezenta 66,9% nunka rona no la hatene kona-ba instituisaun ne’e.
“Ne’e hatudu katak, públiku ladun iha koñesimentu kona-ba ezisténsia PDHJ nu’udar instituisaun estadu ne’ebé hala’o kna’ar ba promove no proteze direitu umanu no governasaun di’ak”, haktuir iha relatóriu levantamentu ne’e.
Maske populasaun 33,1% ne’ebé rona no hatene kona-ba PDHJ, maibé sira rasik seidauk komprende didi’ak pápel no funsaun espesífiku instituisaun ne’e nian.
“Ema sira ne’ebé hela iha área rural, no sira ne’ebé iha nível edukasaun ki’ik liu mak ladun hatene kona-ba PDHJ, tanba ladun asesu ba informasaun. Situasaun ne’e enfrenta mós husi komunidade sira ne’ebé hala’o kna’ar nu’udar motorista, negosiante, agrikultór, peskador, no inan-aman sira ne’ebé hala’o kna’ar iha uma inklui traballador konstrusaun sira”, sira iha relatóriu refere.
Iha artigu 27 Konstituisaun RDTL, iha númeru 1 hateten katak, PDHJ hanesan órgaun independente ida ne’ebé hala’o kna’ar atu haree no buka hatan sidadaun sira nia problema hasoru poderes públiku, hodi haree loloos hahalok sira ne’e tuir duni lei, no halo prevensaun no hahú prosesu tomak hodi haburas fali justisa.
Entertantu iha númeru 2 hateten katak, sidadaun sir abele hato’o sira nia kesar ba PDHJ kona-ba podér públiku sira nia hahalok no omisaun, biar la iha kbi’it atu hakotu lia. PDHJK bele hato’o lia-menon ba órgaun kompetente sira.
PDHJ dadauk ne’e lídera husi Provedor Virgilio da Silva Guterres, Provedora-Adjunta ba Direitus Humanos Maria M. X. C. O Costa no Provedor-Adjuntu para Boa-Governasaun Rigoberto Monteiro.
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo