G-NEWS (DILI) – Poetiza Timor Leste Alexandra de Araújo Tilman husu joven Timoroan sira atu kria paz no estabilidade, no soe tiha odiu vingansa ne’ebé durante ne’e rai-hela iha fuan.
“Tuir ha’u-ata ninia oklu ba dahuluk atu hateten ho simples de’it, tanbá saida mak buat ki’ik, buat boot ita tenke fó sala ba Joven, hanesan jerasaun ne’ebé sente no aprende ona oituan ka barak hosi moruk no midar rai lulik ne’e”.
Iha mós pensamentu kle’an ida katak termu joven ne’e fizikamente ema ida ne’ebé mak foinsa’e, raan nakali nakonu ho enerjiku no abisaun as hakarak domina buat hotu tuir saida mak bele hodi prienxe ninia moris tomak, hanesan tenik husi Hamzah (2009). Joven ninia prezensa molok ukun-án no hafoin ukun-án ne’e.
“Pesoal ha’u-ata bele dehan sukat no tetu ba dasi ida karik la hanesan. Maske iha presaun, maske iha intimidasaun, susar, terus no mate mai haketak. Maibé naran Joven ne’e Joven duni. Barak tebes mak inklina arte marsiais”.
“Treiñu malorek mais la hatudu liman ba malu satán tuda malu hodi sukat ida ba ida seluk ninia forsa. Hatene hatun malu no hatudu forsa iha ring ka matras ninia leten ne’e iha. “Ida ne’e realidade hanesan membru husi Karate Timor Leste ha’u mós hatudu ho prestasaun (medalla 19 no Taxa 21)”. Dala ruma notísia wa’in ko’alia kona-ba joven hanesan halo ha’u dada iis naruk tebtebes hodi ko’alia mesamesak dehan “Joven Uluk Unidade Metin Halo Ahi. Joven Ikus ne’e barak mak uza ninia forsa husi rezultadu treiñu fulan 6 ka tinan ida nian hodi halo seguransa toba ladukur”.
Dosente UNTL ne’e konklui katak, frakeza mosu tanbá la iha unidade, disiplina no kareterístika lideransa hosi pesoal ne’ebé mak la iha respeitu, responsabilidade ba nia-án hodi hafoer grupu-boot hanesan arte marsiais ida ninia naran, no bele mós dala ruma hakarak sai líder ba grupu Arte marsiais ida maibé nia rasik la preparadu hodi ikus mai iha treiñu katak liafuan joven tan mak lori todan.
Joven presiza hakmatek, prepara-án hodi hateke dook bá oin, liu-liu tuir formasaun naun-formál “Bá…La’o Bá na’ok buka’e matenek-nian. Atu loron ida ó bele semo ás haree mundu ninia furak, sira halo inan-aman no familia kontente no basa liman ba netik ó”. Nia tenik.
Arte Marsiais hotu-hotu iha ninia estatutu no dutrina. Dalan ida mak lideransa sira tuur iha estrutura organizasaun arte marsiais laran, rapidamente kría planu ba kongresu exraordináriu ruma hodi hamosu artigu regirozu nune’e bele hakesi membru ninia pasu malandru-sira.
“Hanesan Lider tenke hatudu di’ak ninia moralidade, disiplina, responsabilidade, fuan-boot no Unidade. Molok sisi membru-sira atu banati tuir di’ak ruma atu labele haksoit sai husi koridór Statutu Organizasaun Arte Marsiais”.
“Biban to’o ona hodi halo inan-aman kontenti ho Ó-nia Matenek, Simples, Hakraik-an, Badinas, Ne’o-na’in no Responsabilidade. La’os biban ba Ó tuur ransu hamutuk. Hakfodak ida tuda fatuk subar-liman. Ó mak Lori Todan Halo Aman Inan baku reen tós no tanis”, Alexandra de Araújo Tilman hakotu.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo