Sarani Katóliku iha Dili halo orasaun hamutuk no tau aifunan hodi hanoin Papa Francisco

Ekipa G-NEWS | Editor: Amito Qonusere Araújo

Imajen: Sarani sira iha Diocese Dili, halo orasaun hamutuk no tau aifunan iha Jardim Estatua Nain Feto iha Lecidere, Dili. (G-NEWS//Imajen: Amito)
Imajen: Sarani sira iha Diocese Dili, halo orasaun hamutuk no tau aifunan iha Jardim Estatua Nain Feto iha Lecidere, Dili. (G-NEWS//Imajen: Amito)
banner 120x600
271 Views

G—NEWS (DILI) — Amu-Papa Francisco la’ós de’it líder supremu Igreja Katólika nian, maibé nu’udar bibi-atan loos ida ne’ebé husik marka domin no haraik-an nian iha ema millaun resin nia fuan iha mundu tomak. Moris ho naran Jorge Mario Bergoglio, nia koñesidu tebes nu’udar Amu-Papa ne’ebé besik ba povu ki’ik sira, preokupa ho justisa sosiál, no ko’alia beibeik ba dame iha mundu ne’ebé nakonu ho kanek sira iha mundu.

Ninia personajen simples, ne’ebé gosta la’o iha ema nia leet, no ninia opsaun atu hela iha Uma Santa Marta envezde iha Palásiu Apostóliku, mak reflesaun espíritu moris Evanjellu nian.

banner 325x300

Iha okaziaun barak, Papa Francisco husu beibeik ba mundu atu loke nia fuan ba sira ne’ebé iha marjen — ema kiak sira, refujiadu, no vítima sira injustisa nian. Ninia firmeza morál, ko’alia ho laran-maus no hamnasa manas sai naroman ba Igreja universál, inklui mós ba sarani Katólika sira iha Timor Leste.

Atmosfera ida ne’ebé book fuan hale’u jardim estatua Nain Feto Nossa Senhora iha Lecidere, Dili, bainhira sarani katólika sira hamutuk hodi halo orasaun konjunta no tau aifunan, ba Santu Padre Papa Francisco nia mate.

Eventu ida ne’e nu’udar forma respeitu no tristeza kle’an ba sarani Katólika sira iha Dioseze Dili ba lider masimu Igreja Katólika mundu nian, Amu Papa Francisco.

Desde dadeer, jardim ne’ebé lokaliza iha tasi-ibun nakonu ho sarani katóliku, hahú labarik sira, estudante universitáriu, sosiedade sivil, ativista no komunidade lokál sira. Reza hamutuk, ne’ebé deskreve unidade fiar nian no domin kle’an ba figura Amu-Papa Francisco nian, ne’ebé durante ninia lideransa koñesidu nu’udar figura haraik-an no dame nian.

Saranis sira troka malu hodi kari ai-funan iha estátua Virjen Maria nia oin nu’udar símbolu respeitu no despedida ba líder másimu Igreja Katólika Romana sai emosionál liután bainhira labarik ki’ik sira lori ai-funan mutin sira no hananu knananuk espirituál sira ne’ebé deskreve Aman Santu nia domin nia manas durante nia moris.

Haree ema barak tanis, hodi hanoin fali mensajen sira domin nian no justisa sosiál nian ne’ebé dalabarak Amu-Papa hato’o iha ninia omilia sira.

“Ida ne’e lakon boot ida ba ami”, dehan komunidade lokál Mariana, hela iha Bidau ne’ebé mós tuir eventu ne’e. “Papa Francisco la’ós de’it hanesan líder igreja nian, maibé mós lian hosi ema kiak sira no marjinalizadu sira. Ami sente lakon boot ida”.

Eventu ida ne’e reflete sarani Katólika Dili nia proximidade espirituál ba Vatikanu no sai símbolu katak espíritu no hanorin Papa Francisco nian sei moris nafatin iha sarani sira nia fuan, liu-liu iha rai Timor Leste ne’ebé nakonu ho espíritu relijiozu.

Agora, bainhira nia fila ona ba nia Aman nia uma, mundu hanoin fali líder ida ne’ebé prefere sai atan. Maski nia isin laiha ona, nia legadu espirituál no mensajen domin nian sei moris no buras iha ita-nia hahalok domin loroloron nian. Ita-nia orasaun no memória sira sai naroman ba nia klamar nia viajen ba moris rohan-laek.

Adeus, Aman Santu. Obrigado ba ita-boot nia domin ne’ebé laiha rohan.

relavante