Sidade Dili: Pisina foer no ki’ik iha tempu udan

banner 120x600
160 Views

G-NEWS (DILI) – Sidade Dili, kapitál Timor Leste. Sidade furak Timor ninian, nakonu edifísiu Estadu, edifísiu embaixada, inklui fatin ba ema rai-laran no rai-liur atu buka moris. Sidade Dili, laos ona buat foun ba ema atu vizita, tanba sidade ne’ebé hakmatek, livre ba ema hotu-hotu atu hala’o atividade loron-loron hanesan negósiu, servisu, no seluk-tán.

Sidade Dili, sidade furak, maibé tempu udan, estrada públiku balun tenke nakfila sai pisina ki’ik. Bee nakonu estrada tanba bee nia sai fatin kloot, bee kanu intupidu, tanba foer taka bee dalan, ikus-mai bee nakonu de’it iha fatin. Situasaun ne’e, sidadaun iha kapitál Dili, fó sarani tiha situasaun ne’e hanaran Sidade Dili nakfilak ba pisina.

banner 325x300

Kada tinan, sidadaun iha kapitál Dili enfrenta situasaun hirak ne’e. Bainhira udan monu rai, ema hotu-hotu fuan fekit ba fekit, laran be tauk, tanba de’it ho udan monu rai, sei mosu pisina ki’ik, ka inundasaun iha fatin-fatin, ka bee nakonu iha estrada públiku, no bee tama to’o uma laran.

Problema ne’e akontese tamba bee dalan nakonu ho foer, la iha ona espasu atu bee foer bele liu, tanba umanu tenta atu taka bee dalan, dalaruma soe foer arbiru. Bee presiza dalan ne’ebé di’ak atu liu to’o fatin ne’ebé atu horik ba, maibé bee tenke para fali iha dalan. Tuir loloos, ema hotu ne’ebé hela iha bee dalan fatin, loje netik bee nia dalan, fó espasu nune’e bee beke iha is atu sae, se lae, bee bele estraga sasan ne’ebé ema prepara, hanesan kantereru, jardim no seluk-tán.

Bee nakonu iha sidade Dili iha tempu udan, ka pisina foer iha sidade Dili, hanesan mensajen ida ne’ebé natureza fó hela ba ema ne’ebé hela iha rai ne’e nia leten, atu kuidadu, fó atensaun, hodi fó dignu hanesan ita ema. Natureza nia pasiensia ba nia emar mak di’ak demais, fó toleransia nafatin ba ema nia asaun ne’ebé la respeita ona natureza nia hakarak. Kuandu seidauk iha asaun hosi naturza rasik, di’ak liu ita kuidadu no proteje, hatuur sira tuir nia dalan, nune’e natureza labele hirus, tanba sira kuandu hirus, ema sei labele satan, labele ona atu salva.

Kazu barak akontese ona, ema lakon vidabainhira iha tempu udan. Serake ida ne’e ita bele fó sala ba ema seluk, fó dala ba Governu. Hanoin katak, labele fó sala ba ema. Ema seluk ka Governu iha responsabilidade de’it atu fó apoiu, no halo sosializasaun de’it kona-ba proteje an hosi inundasaun bainhira udan boot. Dalaruma espasu uma iha risku laran, maibé autoridade ba ko’alia ho uma na’in, sira dehan fali, ita hela provizóriu. Narrativa hirak ne’e mak sai problema ida ne’ebé ita rasik kria iha sosiedade nia leet. Liu-liu maluk balun hela iha mota ibun, tasi ibun, foho lolo ne’ebé observa katak iha risku ba ema nia movimentu, udan no anin boot, maibé risku ne’e hanesan buat bain-bain ona no la preokupa, maibé kuandu udan no anin boot, uma hetan estragus, bee tama, inundasaun, foin fó sala ba Governu.

Dalan di’ak atu konsidera natureza hanesan, respeita sira nia ezisténsia katak labele muda seim lisensa. Ida ne’e mak meiu ida di’ak, nune’e natureza bele hadomi ira ema, se lae, natureza bele hirus no tanis bainhira halo asaun ida ne’ebé bele estraga.

Ita ema labele hetan natureza nia forsa, maibé sira iba tilun, ibun no matan atu bele haree ita. Kuandu ita respeita natureza nia ezisténsia, sira sei kuidadu, sei asegura, sei salva hosi tentasaun oi-oin.

Atu hakotu, di’ak liu, sidadaun tomak, respeita no valoriza natureza, liu-liu fó espasu ba natureza atu bele liu, hanesan bee dalan, labele soe foer arbiru iha fatin públiku ne’ebé bele taka dalan bee dalan.

Husu ba maluk hotu, atu kuidadu nafatin, no keta dukur demais iha temou kalan, tamba udan bele akontese iha tempu ne’ebé ita hakmatek.

Redasaun G-News

relavante