G-NEWS (DILI) – Labarik ida ho tinan 10, sai vítima ba atuasaun milísia sira hosi Mahidi (Mati Hidup Indonézia) tanba sira duni populasaun sira hosi Suku Lour postu Zumalai munisípiu Covalima.
Florindo Barreto, mumentu ne’ebá foin tinan 10. Nia moris iha Zumalai, loron 15 fulan Outubru tinan 1989. Nu’udar labarik ki’ik, hamutuk ho família no populasaun sira hetan presaun hosi milísia Mahidi pró-Autonómia, nune’e nia tenke halai ba ai-laran hodi salva án, hosi meik no kro’at nia tutun inimigu nian.
Nia dehan, mumentu ne’e, nia hatene konsekuênsia hosi Mahidi (Mati Hidup Indonesia) sira, maibé Florindo la komprende rajaun hosi krime ne’ebé akontese.
“Antes ne’e, iha loron 5 fulan Agostu tinann 1999, Mahidi sira halo terror no ameasa tiru populasaun sira hosi Suku Lour. Mumentu ne’e mak tiru tebes populasaun sira, entaun ema hotu labele salva vida, maivé forsa Indonézia la autoriza atu tiru no oho populasaun sira”, Florindo Barreto haktuir istória ne’ebé Nia hatene.
Hafoin ida ne’e, prosesu konsolidasaun hosi ekipa pró-Independênsia no pró-autonómia hahú halo kampana ba refendu ninian, Florindo kontinua hamutuk ho família sira iha postu Zumalai de’it.
Depois loron eleisaun ba referedu ninian, populasaun no joven sira, ida-idak halai ona atu salva vída. Nia konta katak, sira konsege ba subar iha postu Gerillia ho naran Lakon Mosu, iha área Suku Lour nian.
“Mumentu ne’ebá ne’e ha’u halai ba ailaran ho avo feto. Ami halai atu salva án hosi Milísia sira. Se mumentu ne’e mak ami la halai, milísia bele oho ami, tanba depois loron anúnsia rejultadu referendu katak, Pró-autonómia lakon, entaun sira tama ba sunu uma populasaun nian, inklui mós oho”, Florindo haktuir.
Iha loron 7 fulan Setembru tinan ne’ebá, hafoin liu loron ida anúnsia rejultadu referendu, Mahidi sira tama Zumalai asalta populasaun, no joven sira, ikus mai sira oho joven ida Teofilo da Silva, hosi aldeia Naguidal, suku Lour. Maske Laksaur hosi munisípiu Covalima, maibé tanba distánsia entre Zumalai ho Suai Villa, entaun Mahidi hosi Ainaro mak tun ba Zumalai hodi halo asaun assasinatu refere.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo