Aliança — família mós bele defini liu-hosi sentimentu

Imajen: Grupu Mulheres Parlamentar Timor Leste (GMPTL) Aliança da Conceição Araújo
Imajen: Grupu Mulheres Parlamentar Timor Leste (GMPTL) Aliança da Conceição Araújo
banner 120x600
221 Views

G—NEWS (ERMERA)— Grupu Mulheres Parlamentar Timor Leste (GMPTL) selebra loron mundial ba família. Loron ida ne’ebé hanoin no refleta, independentemente orijén, étnika, língua, posizaun sosiál ka situasaun ekonómika, etc. Família maka alisense ne’ebé sustenta ida-idak.

Prezidente GMPTL Aliança da Conceição Araújo, iha nia diskursu ko’alia katak, família la defini liu-hosi ran de’it, família mós bele defini liu-hosi sentimentu, hanesan adopta labarik ida hosi família ne’ebé la koñese, kolega bele konsidera hanesan mós maun no alin ou ka komunidade sira seluk ne’ebé ita hare hanesan ita nia rasik.

banner 325x300

“Ita moris iha tempu ida ne’ebé avansu tebes, hanesan teknolojia, ema sira serbisu iha presaun nia laran no mós hasoru desáfiu sosiál sira, karik bele ita husik ituan. Ida ne’e maka momentu ita hotu presiza haforsa iha laços familiares, hanesan karik, gasta ituan osan hodi sosa hahan hodi fahe ba família sira, kolia halimar hodi hakuak sira, nuné bele kria relasaun di’ak liu no duradoura”, Aliança da Conceição Araújo

Nia dehan tán, Jovens sira rekoñese, mesmuké iha avasu, hanesan feto Timor-Leste kontinua nafatin sai hanesan desafiu, tanba feto sira sei luta ba igualidade jéneru, respeitu sira nia direitu, asesu oportunidade ba sira ninia liberdade.

Loron mundial ba família, reafirma fila-fali Timor Leste nia kompromisu hodi proteje no valoriza ba família sira hotu, liu-liu ba família sira ne’ebé mak hasoru hela sira nia difikuldade. Saida maka bele halo hanesan komunidade, kria polítika ida di’ak no espasu hodi apoiu sira nia direitu ba moris di’ak.

Haktuir dadus hosi Institutu Nasionál Estastístika Timor-Leste (INETL), ne’ebé amostra hosi idade 3 to’o 29 anus, 80% feto sira enfreta eskola to’o idade ida ne’ebé konsidera bo’ot, tendésia ida ne’e komesa muda hodi tama ba moris adulta nian. 30% feto timorense hosi idade 19 to’o 29 anus mak kontinua sira nia estudu, mesmuké kasamentu infantil sai hanesan motivu ida.

“Desigulidade sosiál aliña ho influénsia kultura no mentalidade patriarkál, maka impoin hanoin hodi dehan “Feto sira hela deit iha uma”, ida ne’e hanesan fatores ne’ebé kontribui jovens/feto sira hodi husik/la ba eskola. Sistema patriarkal ida ne’e kontribui mós ba vulnerabilidade feto no inan feton sira iha família no iha sosidade nia le’et”., Prezidente GMPTL hakturi tán.

“Ita nia misaun klaru hanesan komunidade, hodi apoiu família sira, espesiál liu ba família sira ne’ebé hasoru difikuldade ekonómika, violasaun ka afastamentu sosiál”.

Haktuir relatóriu hosi Banku mundial iha tinan 2023, 72% populasaun feto, barak liu, serbisu iha setór informal, ida ne’e atu dehan katak, trabalhador timor-oan, liu-liu feto la hetan serbisu ne’ebé di’ak ka konsidera dignu.

Selebrasaun ida ne’e, hanesan inportásia fundamental hodi refleta kona-ba papel hosi feto no kumpri ninia misaun hodi responsabiliza no kontribui ba desenvolvimentu sustentável, liu-liu iha setór sira konsidera importante: Saúde, Edukasaun, Justisa, Políka no Ekonomia.

“Mai ita serbisu hamutuk hodi hakotu desigualdade, diskriminasaun no violésia sira ne’ebé mak sei iha, nuné bele hadia kondisaun ba moris inan-feton sira, fo oportunidade ba moris di’ak ho serbisu ne’ebé dignu”.

Prezidente GMPTL husu família hotu ninia serbisu hamutuk hodi hadia prestasaun serbisu sosiál no promove partisipasaun, asesibilidade no envolvimentu feto sira iha área sira konsidera importante, hodi habo’ot sosiedade ida ne’ebé ho seguransa, armónia, digna no prospera iha Timor Leste.

relavante