Benefisiariu pensaun veteranu lamenta métodu pagamentu osan

Ekipa G-NEWS

Imajen: Supply
Imajen: Supply
banner 120x600
161 Views

G—NEWS (DILI) — Benefisiariu pensaun veteranu balun hato’o tristeza hafoin foin lalais ne’e simu sira-nia pensaun ho osan. Sira fiar katak métodu ida-ne’e la relevante ona, konsidera katak governu tenke bele halo pagamentu liuhosi sistema bankáriu ida ne’ebé seguru no efisiente liu.

Iha dezenvolvimentu teknolojia dijitál, veteranu sira kestiona razaun governu nian hodi uza nafatin mekanizmu tuan. Benefisiariu barak liu maka katuas-ferik ho limitasaun fíziku, ne’ebé halo prosesu halibur hamutuk, no fahe osan sai todan ida.

banner 325x300

“Ha’u sente kolen tebes. Ami katuas ona, maibé ami tenke mai forma hanesan ne’e,” Maria de Jesus hatete ba G-NEWS Media iha Segunda (15/12/2025).

Luis Filipe hato’o keixa ne’ebé hanesan, fiar katak sistema pagamentu atuál ne’e risku no dezumanu.

“Se governu sériu atu tau matan ba ami, pagamentu tenke halo liuhosi banku. Ita iha era dijitál,” nia hatete.

Entretantu, Juaninha Ximenes fó sai katak la’ós benefisiariu hotu-hotu iha enerjia atu ajuda malu bainhira forma.

“Ami barak mai mesak. Ami nia ain fraku, maibé ami tenke forma nafatin,” nia hatete.

Anacleto Gomes mos hato’o ninia deziluzaun ba governu.

“Ami la ezije tan, ami husu de’it métodu ida ne’ebé loos no seguru,” nia hatete.

Asuntu ida-ne’e mós atrai ona atensaun hosi akadémiku sira.

João Gama, akadémiku hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), fiar katak governu presiza halo kedas avaliasaun ba sistema distribuisaun pensaun veteranu nian.

“Pagamentu ho osan ba idozu ladún efetivu no iha potensiál hodi hamosu problema sosiál no seguransa nian”, nia esplika.

Filipe Noronha, estudante hosi Universidade UNITAL, repete hanoin ida ne’e. Nia subliña katak dijitaliza pagamentu la’ós de’it kona-ba teknolojia, maibé mós kona-ba protesaun sosiál.

“Estadu iha obrigasaun atu asegura katak polítika públika aliña ho nesesidade hosi benefisiáriu sira, liuliu grupu vulneravel hanesan veteranu sira ne’ebé katuas ona”, nia hatete.

Benefisiáriu sira hein katak governu sei implementa kedas sistema pagamentu dijitál liuhosi banku sira hodi halo prosesu dezembolsu sai fásil, seguru, no dignu liu.

Bazeia ba G-NEWS nia observasaun iha kampu, benefisiariu barak to’o iha fatin pagamentu sira iha tuku 4:00 dadeer hodi asegura katak sira simu sira nia pensaun.

Situasaun ida-ne’e destaka vulnerabilidade hosi idozu, ne’ebé tenke hein oras barak iha kondisaun fíziku ne’ebé limitadu.

relavante