Eroi ka Eroi falsu? Polémika iha lista onra veteranu sira nian

Imajen: Supply_Veteranu Timor Leste
Imajen: Supply_Veteranu Timor Leste
banner 120x600
179 Views

G-NEWS (DILI) — Fó onra ba veteranu sira maka obrigasaun ida ne’ebé labele nega. Maibé bainhira fó onra ba sira ne’ebé konsidera la merese, mosu pergunta boot ida: Sira maka eroi loloos, ka sira maka eroi falsu? Iha semana ida-ne’e, lista ikus liu hosi veteranu sira ne’ebé rekoñese hosi governu hamosu protestu ida hosi grupu oioin. Balun kestiona ona integridade hosi destinatáriu sira rekoñesimentu nian, ne’ebé haree hanesan la fó kontribuisaun signifikativu ba luta libertasaun nasionál. Liután, ema barak argumenta katak rekoñesimentu ne’e la’ós rezultadu hosi realizasaun eroiku sira, maibé manipulasaun polítika ne’ebé fó prioridade ba interese balu.

Asuntu polémika kona-ba naran veteranu sira ne’ebé publika iha lista ofisiál Komisaun ba Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN) nian sai hanesan asuntu debate luan entre sosiedade sira iha Timor Leste. Ema barak fiar katak, naran balu iha lista la reflete valór luta nian ne’ebé tuir loloos tenke reprezenta hosi eroi nasaun nian. Debate ida-ne’e hamosu pergunta boot ida: rekoñesimentu ne’e reflete duni esénsia hosi independénsia ne’ebé luta ba ho raan no matan-been?

banner 325x300

Polémika no Insatisfasaun Públiku

Fó onra ba veteranu sira sempre sai tópiku ida ne’ebé sensivel. Iha semana ne’e nia laran, naran sira ne’ebé publika iha lista veteranu sira ne’ebé rekoñese hosi governu hamosu protestu hosi sírkulu balun. Ida husi sira maka reklamasaun katak indivídu sira ne’ebé naran anúnsia, sira konsidera la fó kontribuisaun signifikativu ba luta libertasaun nasionál. Balun fiar katak, rekoñesimentu ne’e bazeia liu ba fatór polítiku no interese balun duke bazeia ba integridade istória luta nian.

“Públiku iha direitu atu hatene tanba saida maka hili naran balun. Karik prosesu ne’e la transparente, bele fó impresaun katak desizaun sira ne’e halo ho baze iha konsiderasaun sira ne’ebé la justu”, hatete hosi sidadaun ida, Marcos Pinto ne’ebé hasoru hosi G-NEWS, iha Mandarin, Dili. Nia hatutan, ema barak sente katak rekoñese naran balun bele taka signifikadu loloos hosi luta eroi independénsia sira-nian.

Polémika ne’e iha poténsia atu hasa’e deskonfiansa ba instituisaun governu nian ne’ebé tuir loloos sai nu’udar guarda ba memória istórika nasaun nian. Se polítika ida-ne’e la rezolve kedas ho matenek, impaktu bele halo aat liután polarizasaun iha sosiedade, liuliu entre jerasaun foun sira ne’ebé maka sai krítiku liután ba narrativa istóriku ne’ebé maka hanorin ona to’o agora.

Impaktu Sosiál ne’ebé sente

Polarizasaun ida-ne’e la’ós de’it afeta relasaun sira entre grupu ema sira ho hanoin oioin, maibé mós halo aat liután konfiansa públiku nian iha sistema rekompensa ne’ebé maka governu fó sai. “Ita nia istória la’ós de’it kona-ba sé maka kaer kilat, maibé sé maka luta ba valór sira independénsia nian”, hatete hosi Carlos Mota, sidadaun ida ne’ebé destaka importánsia hosi justisa sosiál hodi determina sé maka merese atu hanaran hanesan eroi.

Importánsia atu kria konxiénsia koletiva ida kona-ba sé maka merese rekoñesimentu sai urjente liután. Jerasaun foin-sa’e sira presiza hetan komprensaun di’ak liután kona-ba esénsia luta ba ukun rasik-an nian, la’ós de’it liuhosi testu istóriku sira ne’ebé dalaruma haree hanesan sorin de’it, maibé mós liuhosi estudu ne’ebé kle’an no nakloke liután.

Solusaun Pasu husi Governu

Hatan ba polémika ne’e, governu apela ona ba públiku atu hato’o keixa karik la konkorda ho lista naran veteranu ne’ebé fó sai ona. Ida ne’e hanesan pasu ida atu asegura katak prosesu selesaun ne’e hala’o ho transparénsia no justu.

Ministru ba Assuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” afirma, veteranu balun husi munisípiu, ne’ebé hakarak atu halo reklamasaun ba sira nia direitu, Konsellu iha kompetensia atu interpreta hodi responde ba kestaun ne’ebé veteranu ka sobrevivente sira hato’o bazeia ba implementasaun lei.

“Dadus Veteranu sira ne’ebé rejistadu dezde tinan 2009 ne’e mak to’o ohin loron, inan-aman sira hein hela, entaun iha eventu importante ne’e atu bele atualiza bá públiku prosesu assinatura editais ne’ebe válida ba segundu rejistu 2009,” Gil da Costa Monteiro “Oan-Soru, ko’alia ba públiku, iha Salão Tres de Março Maubai Comoro, Segunda-feira 13012025.

Maibé, pasu sira-ne’e la to’o se sira la akompaña ho komprensaun ida ne’ebé komprensivu liu kona-ba istória. Governu mós hein atu nakloke liután hodi hala’o diálogu públiku kona-ba sé maka merese atu hanaran eroi no veteranu. Ida ne’e importante atu prevene interpretasaun sala ka interpretasaun ne’ebé la apropriadu kona-ba istória luta nasaun nian.

Edukasaun Istória ne’ebé Inkluzivu Liu

Solusaun ida ba tempu naruk ne’ebé oferese hosi parte lubuk ida maka importánsia hosi edukasaun istória ne’ebé inkluzivu liu. Hodi involve perspetiva luan liu, hein katak jerasaun foun sira sei bele kompriende istória Timor Leste nian ho komprensivu liu, sein monu ba narrativa istórika kloot ka partidária. “Edukasaun istória ne’ebé ekilibradu bele sai hanesan xave hodi hamenus tensaun sosiál sira no harii fali sentidu unidade nian”, hatete hosi sidadaun lokál ida Estevão Mendonça, iha Kaikoli, Dili Sesta-feira (17012025).

Naran balun iha lista ne’e mai hosi joven sira ne’ebé moris hafoin tinan 1990, ne’ebé klaru katak la envolve diretamente iha luta ba ukun rasik-an. Ida-ne’e hamosu dúvida sira iha públiku, liuliu entre jerasaun foun sira ne’ebé sente katak rekoñesimentu veteranu sira tenke fó ba sira ne’ebé maka luta duni durante períodu invazaun nian.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatán ba ida-ne’e hodi hatete katak, nia la envolve iha desizaun ne’e. Iha enkontru ho Prezidenti Jose Ramos Horta, kinta-feira, loron 16 fulan-Janeiru tinan 2025, Xanana afirma katak determina naran veteranu sira ne’e responsabilidade Ministru ba Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasional, la’os nia. Nia salienta karik iha problema ruma ho lista ne’e presiza rezolve husi ministru relevante.

Polémika ida-ne’e reflete tensaun entre jerasaun tuan, ne’ebé esperiénsia rasik luta ba independénsia, no jerasaun foun ne’ebé agora hahú kestiona kritériu atu dezigna veteranu sira. Enkuantu balun defende ona desizaun governu nian hanesan forma rekoñesimentu ida ba kontribuisaun sira, barak sente katak lista veteranu sira nian taka sentidu orijinál hosi luta ba independénsia. Governu, iha parte seluk, hasoru presaun atu esplika ho klaru liután baze ba desizaun no garante transparénsia iha prosesu.

Diskusaun ida-ne’e loke espasu importante ida atu define filafali sé maka merese atu hanaran eroi no oinsá nasaun ne’e valoriza servisu sira ne’ebé luta ba independénsia. Tensaun sira-ne’e reflete dezafiu boot atu mantein integridade istóriku enkuantu navega mudansa sosiál ne’ebé maka evolui.

Konklusaun

Polémika kona-ba naran veteranu ne’ebé publika ona hatudu lakuna ida iha komprensaun istória independénsia nian. Públiku hakarak prosesu selesaun ne’ebé transparente liu no bazeia ba prinsípiu justisa ne’ebé klaru. Nu’udar solusaun, diálogu nakloke, estudu istóriku ne’ebé komprensivu liu, no edukasaun istória ne’ebé inkluzivu liu mak solusaun ne’ebé bele ajuda hamenus tensaun sosiál no mantein armonia entre grupu sira iha sosiedade Timor Leste.

Polítika governu nian ne’ebé responsivu liu ba input públiku no abertura iha prosesu selesaun bele hadi’a konfiansa públiku, hodi garante katak rekoñesimentu ba veteranu sira reflete duni valór luta ida ne’ebé justu no tuir duni espíritu independénsia nian ne’ebé loos.

Polémika ida-ne’e la’ós de’it kona orgullu luta-na’in loloos sira-nian, maibé mós nakdoko fundasaun konfiansa públiku nian iha prosesu rekoñesimentu istóriku. Rekoñesimentu sira-ne’e reflete duni servisu veteranu sira-nian, ka sira hanesan de’it estratéjia polítika ida atu asegura pozisaun no podér? Istória tenke rejista ho onestu no justu, maibé se interese polítiku sira tama iha jogu, entaun rekoñesimentu ba eroi sira bele nakfilak ba jogu ida ne’ebé estraga signifikadu loloos hosi sira nia sakrifísiu. Onra veteranu sira tenke sai liu fali símbolu de’it, ida-ne’e hanesan omenajen ida ne’ebé apropriadu ba sira ne’ebé luta duni ba liberdade.

Editór Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante