Estudante akadémika nia lian kona-ba eviksaun iha mota Fomentu

banner 120x600
112 Views

G-NEWS (DILI) —Despeju forsadu sira ne’ebé hala’o iha mota Fumentu-I ninin iha fulan-Janeiru tinan 2025 hamosu sentimentu triste kle’an entre rezidente sira ne’ebé afetadu. Projetu eviksaun ne’e halo parte iha planu boot governu nian atu hadi’a infraestrutura nasaun, maibé ema barak sente katak, pasu ida ne’e seidauk konsidera didi’ak nesesidade sosiál no direitu báziku husi rezidente ne’ebé obrigadu sai husi sira-nia hela-fatin.

Rezidente barak ne’ebé hela iha fatin ne’e sente katak eviksaun ne’e la’ós de’it hadau sira-nia uma, maibé ameasa mós sira-nia identidade sosiál no kulturál ne’ebé kleur ona kesi metin ho mota Fumentu-I.

banner 325x300

Ernesto Xavier nu’udar dosente iha Universidade Nasionál Timor Leste (UNTL), haktuir katak maski despeju dalabarak nesesáriu iha prosesu dezenvolvimentu, maibé governu tenke tau atensaun liu ba impaktu sosiál sira ne’ebé hamosu. “Eviksaun nesesáriu iha prosesu modernizasaun nasaun nian, maibé tenke tuir pasu sira ne’ebé klaru hodi garante bem-estar sosiál ema deslokadu sira nian. “Lahó ida-ne’e, ita bele kria duni dezigualdade sosiál ne’ebé klean liu,” nia hatete.

Carlos Mota, Xavier nia kolega iha UNTL, hatutan tán katak, despeju ne’e la’ós de’it envolve deslokasaun fíziku, maibé mós mudansa iha aspetu psikolójiku no sosiál. “Ba rezidente sira ne’ebé maka hela iha ne’ebá durante tinan barak, despeju ida-ne’e la’ós de’it atu muda sira hosi fatin ida ba fatin seluk. “Ne’e problema ida ne’ebé kle’an liu, relasiona ho sustentabilidade ba sira nia vida sosiál no ekonómika”, esplika Mota.

Entretantu, Filomeno Ximenes husi Membru Universidade Edukasaun (UNPAZ) subliña, eviksaun sira tenke iha balansu ho fó asesu adekuadu ba nesesidade báziku sira hanesan bee-moos, edukasaun no saúde. “Dezenvolvimentu ne’ebé di’ak la’ós de’it haree hosi perspetiva infraestrutura fíziku, maibé mós hosi perspetiva haforsa kualidade moris komunidade nian.” “Karik governu la konsege asegura ida ne’e, entaun despeju sira ne’e bele risku aumenta pobreza no instabilidade sosial”, nia hatete.

Martinho Pinto, iha UNPAZ, hatutan tan katak pasu governu nian iha eviksaun sira tenke konsidera fatór sosiál sira ne’ebé sensivel tebes. “Eviksaun ne’e tenke hala’o ho kuidadu tebes. “Se lae, ita bele hamosu insatisfasaun no tensaun sosiál entre rezidente sira ne’ebé maka obriga atu muda fatin,” salienta Pinto.

Guilhermino Cardoso husi Universidade Dili (UNDIL) mós sujere atu governu tenke prepara di’ak liután medida pós-eviksaun hodi garante bem-estar ba rezidente sira. “Deslokasaun ne’e tenke halo parte iha planu dezenvolvimentu ida ne’ebé luan no inkluzivu. “Governu tenke garante katak rezidente sira ne’ebé deslokadu hetan moris di’ak ida no la’ós de’it fatin di’ak ida hodi hela”, nia hatete.

Justina Maria Soares, iha UNDIL, alerta katak ema nia direitu báziku tenke hetan nafatin protesaun iha kada prosesu eviksaun. “Eviksaun sira ne’ebé la akompaña ho protesaun ba direitu báziku sira, hanesan direitu ba abitasaun adekuadu, risku aumenta dezigualdade sosial no ekonómiku”, hatete hosi Soares.

Maski despeju sira-ne’e konsidera nesesáriu atu apoia dezenvolvimentu nasaun nian, akadémiku barak konkorda katak governu tenke garante katak, deslokasaun sira-ne’e la’ós muda de’it ema, maibé mós fó oportunidade ba sira atu hakat ba moris di’ak. Sira hein katak, despeju ida-ne’e sei tuir ho pasu sira hodi hamenus impaktu sosiál no fó apoiu ne’ebé sufisiente hodi restaura rezidente ne’ebé afetadu nia moris.

Hanesan Ximenes hatete, “Dezenvolvimentu la’ós de’it kona-ba infraestrutura ne’ebé harii daudaun, maibé mós kona-ba oinsá ita hadi’a kualidade moris hosi ema ida-idak iha sosiedade.” Iha kazu ida-ne’e, dezenvolvimentu ne’ebé susesu labele haketak hosi atensaun ba bem-estar sosiál no protesaun ba ema nia direitu báziku.

Iha Parlamentu Nasionál, deputadu Aniceto Guterres ko’alia lian makaas katak, “Kuandu iha ona programa, no planu, implementasaun; implementa tenke ho sentidu humanu tanba ita ema mak ukun, ukun ema, katak presiza kria kondisaun umana adekuadu antes muda ema husi nia hela fatin, se lae ita dehan ita la’ós ema, maibé bele mosu akuzasaun hanesan agora dadaun ne’e, katak violasaun direitus humanus mós. Kondisaun tenke iha”.

Editor Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante