Inundasaun iha Indonézia: Ema liu 600 mate, millaun ida lakon uma

Redasaun G—NEWS

banner 120x600
58 Views

G—NEWS (INTERNASIONAL) — Inundasaun no rai-monu akontese fali provínsia oioin iha Indonézia, liuliu Aceh, Sumatra Norte, no Sumatra Osidentál, hafoin udan-boot no tempu estremu estraga provínsia ne’e dezde fulan-Novembru nia rohan.

Tuir relatóriu ikus hosi Ajénsia Jestaun Dezastre nian, númeru ema mate nian atinji ona liu na’in 604, enkuantu rezidente atus resin maka sei lakon. Evakuasaun massa sira la’o hela, no ema millaun ida liu maka obrigadu atu halai sai hosi sira nia uma.

banner 325x300

Ekipa buka no salvamentu nian serbisu nafatin hodi loke asesu ba área izoladu. Área barak iha rai-laran no rai-tetuk taka ho rai-henek tanba rai-halai, enkuantu estrada no ponte hetan destruisaun hosi bee-sa’e.

Aldeia oioin maka tuir informasaun “lakon” tanba inundasaun derrepente. Rezidente barak deskreve bee-sa’e ho aas metru rua ne’ebé to’o iha minutu balun nia laran.

Refujiadu agora hasoru falta bee-moos, ai-han, ai-moruk, no hela-fatin ne’ebé adekuadu, liuliu iha área ne’ebé susar atu to’o. Distribuisaun ajuda hetan difikuldade tanba terrenu ne’ebé hetan estragu maka’as no udan-boot ne’ebé kontinua.

Organizasaun umanitária fó avizu kona-ba surtu moras potensiál, liuliu infesaun iha kulit, isin-manas dengue, no diareia, tanba saneamentu ne’ebé ladi’ak iha kampu refujiadu.

Governu Indonézia koloka Forsa Armada Nasionál Indonézia (TNI), Polísia Nasionál Indonézia (POLRI), no Basarnas hodi ajuda ho evakuasaun, distribuisaun lojístika, no hadi’a asesu emerjénsia. Helikópteru no ró uza hela hodi to’o iha área ne’ebé la asesivel ba veíkulu rai-maran.

Prezidente Indonézia Prabowo Subianto hato’o nia sentidu kondolénsia ba família vítima nian no afirma katak governu sei “prioriza salva moris no distribui ajuda lalais liu”.

Hodi hatán ba eskala dezastre nian ne’ebé aumenta, governu mós hahú ona halo revizaun ba lisensa ambientál hosi empreza, partikularmente ne’ebé hala’o operasaun iha bacias hidrograficas no área ne’ebé iha tendénsia ba rai-halai.

Peritu ambientál fiar katak desflorestasaun iha área balu agrava impaktu hosi inundasaun tanba lakon área retensaun bee naturál.

Ajénsia Meteorolojia no Klimatolojia (BMKG) alerta katak udan maka’as iha nafatin posibilidade atu monu iha loron hirak tuirmai.

Husu ba públiku atu matan moris nafatin, liu-liu sira ne’ebé hela iha mota ninin, rai tetuk no foho lolon.

relavante