G—NEWS (DILI) — Loron 20 Maiu la’ós de’it loron ida atu selebra. Loron ida-ne’e mak momentu ida atu hanoin, atu reflete no atu hafoun fila fali ita-nia kompromisu. Tempu atu hateke fila fali ba dalan ne’ebé ita-nia povu liu ona: dalan ida ne’ebé nakonu ho terus, ho korajen, ho unidade no ho esperansa. Dalan ida ne’ebé lori Timor-Leste husi okupasaun ba liberdade, husi Rezisténsia ba Restaurasaun Independénsia, no husi luta ba sobrevivénsia ba konstrusaun Estadu.
Tema ne’ebé ohin halibur ita mak – “Hamutuk Ita Sei Harii Pátria ida ne’ebé justu, inkluzivu liu no reziliente liu tan” fó hanoin-hikas mai ita katak independénsia ne’e hetan hosi ema hotu-hotu nia luta, no ita hotu tenke kontinua harii. Pátria la harii de’it ho lei, edifísiu ka instituisaun. Pátria harii ho valores. Harii ho justisa, ho inkluzaun, ho solidariedade, ho respeitu ba memória, no ho sentidu responsabilidade nasionál.
Durante Rezisténsia, povu Timor hatudu ba mundu katak forsa nasaun ida la sukat de’it hosi kilat ka rekursu materiál. Maibé, forsa nasaun ida sukat hosi nia korajen. Sukat hosi nia unidade. Sukat hosi nia kapasidade atu reziste bainhira buat hotu-hotu lakon ona. Sukat hosi fiar kle’an ba futuru ida livre.
Tanba ne’e, subtema semináriu ida-ne’e – “Husi Rezisténsia ba Restaurasaun: Unidade, Estratéjia no Konstrusaun Estadu Timor-Leste” – importante tebes. Subtema ida-ne’e liga pasadu, prezente no futuru. Rezisténsia nu’udar eskola ida kona-ba organizasaun, disiplina, estratéjia no solidariedade. Restaurasaun Independénsia mak rezultadu husi luta naruk, luta kolektiva no luta hosi parte barak. No konstrusaun Estadu, ohin loron, mak kontinuidade husi ida luta ne’e: luta ba dignidade, ba soberania, ba justisa no ba moris-di’ak ita-nia povu nian.
Unidade mak forsa ida boot liu iha ita-nia istória. Unidade entre frente armada, frente klandestina no frente diplomátika. Unidade entre kombatente, joven, feto, lider komunitáriu, populasaun sivíl no timoroan sira iha rai-li’ur. Unidade ne’e mak hamoris nafatin Rezisténsia. Unidade ne’e mak halo Timor-Leste la lakon husi konsiénsia mundu nian.
Ohin loron, unidade ne’e kontinua presiza. Dezafiu sira la hanesan ona, maibé responsabilidade nafatin hanesan. Uluk, ita luta atu hetan liberdade. Ohin, ita luta atu konsolida dame, hametin instituisaun, promove justisa sosiál, valoriza ita-nia diversidade, no harii nasaun ida ne’ebé preparadu liu, inkluzivu liu no reziliente liu.
Iha semináriu ida-ne’e, ita sei iha onra atu rona testemuñu no reflesaun sira ho valór istóriku no nasionál ne’ebé boot.
Señor Jenerál Lere Anan Timur sei ko’alia mai ita kona-ba Maubai. Maubai reprezenta momentu fundamentál ida iha ita-nia luta. Ida-ne’e mak tempu reorganizasaun, tempu korajen no tempu vizaun estratéjika. Maski hasoru difikuldade boot, Rezisténsia hatene adapta-an, reorganiza-an no kontinua luta. Lisaun husi Maubai klaru: bainhira iha lideransa, disiplina, estratéjia no unidade, momentu ne’ebé susar liu bele transforma sai forsa atu manán.
Ho onra ita sei rona mós husi Señora Domingas Alves da Silva, “Bi Lou Mali”, kona-ba “Papél Feto nian iha Luta no iha Konstrusaun Estadu”, tanba istória Rezisténsia Timorense sei labele haktuir, bainhira la sura ho feto sira.
Sira sai mensajeira, organizadora, kombatente, kuidadora, edukadora, lider komunitária no ajente fundamentál iha klandestina. Dala barak, sira-nia kontribuisaun ho nonok de’it. Dala barak, sira-nia sofrimentu subar-an hela. Maibé sira-nia korajen fó moris ba família, komunidade no ba Rezisténsia ne’e rasik. Valoriza papél feto nian iha luta hanesan mos afirma katak konstrusaun Estadu tenke konta ho partisipasaun ema hotu nian, digna no rekoñesida husi feto Timoroan sira.
Señor Tenente-Jenerál Falur Rate Laek sei reflete kona-ba “Konstrusaun Estadu, Dezafiu no Futuru Nasaun”. Reflesaun ida-ne’e importante tebes, tanba independénsia la’ós pontu finál. Independénsia hanesan hahú responsabilidade foun ida. Harii Estadu presiza vizaun, estabilidade, seguransa, edukasaun, dezenvolvimentu no kompromisu ho interese nasionál. Ezije atu jerasaun ida-idak asume ninia parte iha defeza soberania no iha konstrusaun futuru.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense iha misaun atu prezerva, estuda, dokumenta, investiga no divulga memória Rezisténsia. Ita rai hela dokumentu, fotografia, objetu, testemuñu no istória sira. Maibé ita-nia misaun la’ós de’it atu rai pasadu. Ita-nia misaun mak halo pasadu ne’e ko’alia ba prezente no inspira futuru.
Memória Rezisténsia labele haloot hela de’it iha arkivu ka iha livru sira. Memória ne’e tenke moris iha eskola, iha universidade, iha komunidade no iha joven sira-nia fuan. Memória ne’e tenke ajuda jerasaun foun sira atu komprende valor liberdade nian, folin soberania nian no responsabilidade atu defende dame.
Tanba ne’e, fó biban ba ha’u atu hatete liafuan espesiál ida foin-sa’e sira katak estuda maka’as, prepara-an, tanba Timor-Leste presiza imi hotu. Ita nia nasaun presiza ema matenek, joven formadu, joven ne’ebé bele ajuda harii nasaun ba moris di’ak, forte no prepara ba futuru.
Independénsia polítika ita manán liuhusi sakrifísiu boot. Maibé, atu kompleta ita nia soberania, ita presiza iha koñesimentu, kompeténsia, formasaun iha serbisu. Ita presiza médiku, profesór, enjeñeiru, jurista, investigadór, tékniku, jestór, istoriadór, arkivista, artista, empreendedór no servidór públiku sira ne’ebé kompromete ba ema hotu nia moris di’ak. Ita presiza joven sira ne’ebé hatene hanoin, hatene servi no hatene tau Timor-Leste iha oin.
Estuda hodi hetan de’it profisaun ida, ne’e la natoon. Maibé, importante mós atu koñese ita nia istória. Istória hanorin ita atu keta repete hikas sala sira iha tempu uluk nian. Istória fó ba ita konsiénsia. Istória hatudu mai ita kona-ba presu liberdade nian. Istória tulun ita atu avansa ho responsabilidade.
Koñese Rezisténsia mak fó onra ba memória ita nia luta nian. Onra ba ita nia eroi sira. Onra ba timoroan liu rihun atus rua lima nulu ne’ebé fó-an hodi sosa kotu libertasaun nasionál, atu ohin loron ita bele hamutuk iha ne’e, iha demokrasia, iha liberdade no ho dignidade.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense asume mós responsabilidade ida ne’e. Ami nia funsionáriu sira hetan formasaun iha língua no istória, tanba ami fiar katak atu servi memória nasionál ne’e presiza preparasaun, koñesimentu no dedikasaun. Atu transmite istória ho diak, ita presiza koñese istória. Atu prepara dalan diak ida ba futuru, importante tebes atu komprende pasadu.
Koñese istória la’ós atu hateke de’it ba kotuk. Koñese istória mak atu hateke ba oin ho konsiénsia. Atu hatene katak liberdade ne’ebé ita iha ohin loron ne’e harii hosi sakrifísiu. Hatene katak ema barak fó sira-nia vida atu nune’e, Timor-Leste bele sai Estadu livre no independente. Hatene katak ita-nia independénsia presiza, loron-loron, servisu, onestidade, unidade no kompromisu.
Ohin, ita presta omenajen ba sira ne’ebé mate ba rai ida ne’e. Ba kombatente libertasaun nasionál. Ba feto Rezisténsia sira. Ba família sira ne’ebé terus tanba lakon buat hotu. Ba povu anónimu ka naran laek sira ne’ebé fó han, proteje, subar, lori mensajen, hasoru ta’uk no nunka husik esperansa mate. Ba sira hotu, ita fó ita-nia respeitu, ita-nia gratidaun no ita-nia memória rohan-laek.
Maibé dalan di’ak liu atu onra memória sira ne’e mak transforma memória sai asaun. Harii instituisaun sira sai forte liu tan. Promove sosiedade ida ne’ebé justu liu. Inklui sira ne’ebé sei hela iha kotuk. Investe iha juventude. Respeita ita-nia diversidade kulturál no linguístika. Tau Timor-Leste aas liu interese pesoál.
Tanba ne’e, semináriu ida-ne’e nu’udar espasu ida ba omenajen no aprendizajen. Espasu ida ba diálogu entre jerasaun sira. Sira ne’ebé moris iha luta nia laran lori memória no esperiénsia. Joven sira lori enerjia no futuru.
Hamutuk, ita bele harii nasaun ida ne’ebé iha konsiénsia kona-ba ita nia istória, no prepara-an di’ak liu hodi hasoru dezafiu sira ne’ebé sei mai.
Iha naran Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, ha’u hato’o agradesimentu kle’an ba prezensa no disponibilidade ita-nia orador sira nian. Ha’u agradese mos ba konvidadu sira, estudante, joven no partisipantes sira ne’ebé mai hamutuk ho ami iha momentu reflesaun nasionál ida-ne’e.
Semináriu ida-ne’e atu tulun ita atu hanoin-hikas, komprende no hafoun ita-nia kompromisu ho Timor-Leste.
Rezisténsia hanorin ita atu reziste. Unidade hanorin ita atu manán. Restaurasaun Independénsia fó mai ita soberania. Konstrusaun Estadu husu responsabilidade husi ita hotu, servisu no domin ba nasaun. Memória Rezisténsia kontinua inspira ita iha konstrusaun Timor-Leste ida ne’ebé justu, inkluzivu no reziliente liu no fiel ba valores, ba sira ne’ebé fó-an ba rai ida ne’e.

















loading="lazy" />