Kinta ne’e, governu Timor-Leste sei deporta eis-deputadu Teves

Reprezentante espulsudu Arnolfo "Arnie" Teves Jr. (Foto ho kortezia hosi Kámara Reprezentante sira)
Reprezentante espulsudu Arnolfo "Arnie" Teves Jr. (Foto ho kortezia hosi Kámara Reprezentante sira)
banner 120x600
292 Views

G—NEWS (DILI) — Governu Timor-Leste konfirma iha loron-kuarta ne’e katak desidi ona deportasaun no bandu deputadu espulsu Arnolfo Teves Jr. tama iha estadu sudeste aziátiku durante tinan 10 nia laran.

Tuir informasaun, dadauk ne’e, Teves iha ona Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Comoro, Dili, Timor Leste, hodi hein aviaun ida ne’ebé sei tula nia, husi Filipina mai Timor Leste.

banner 325x300

Iha komunikadu ida, governu Timor-Leste hatete katak konsidera Teves nia prezensa hanesan “ameasa ida ba seguransa no interese nasionál sira.”

“Governu Timor-Leste fiar katak prezensa sidadaun filipinu Arnolfo Teves Jr. iha nia teritóriu, ne’ebé deskonfia komete krime grave oioin no hetan ona akuzasaun formál hosi autoridade judisiál Repúblika Filipina – nasaun membru ASEAN nian, Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian – reprezenta situasaun ida ne’ebé grave no la aseitavel”, haktuir.

Teves nia estadia ne’ebé prolongadu iha Timor-Leste durante tinan rua liu, nia hatutan, “sai hanesan fatór disruptivu ida” iha nia relasaun bilaterál sira ho Filipina no “estabelese presedente ida ne’ebé sériu ho implikasaun potensiál sira ba seguransa internu.”

“Persepsaun katak Timor-Leste bele haree hanesan refujiu ida ba indivídu sira ne’ebé halai hosi justisa internasionál estraga integridade hosi ita-nia fronteira sira no ita-nia esforsu sira ne’ebé fahe hodi kombate krime transnasionál”, haktuir.

“Adezaun iminente Timor-Leste nian ba ASEAN, ne’ebé marka ona ba fulan-Outubru tinan ne’e, reforsa liután responsabilidade Estadu timoroan nian hodi kolabora ho ativu ho ninia parseiru rejionál sira iha tane atensaun justisa, legalidade, no estabilidade iha rejiaun”, akresenta.

Timor-Leste hatete katak nia desizaun hodi deporta Teves iha efeitu kedas.

Ninia deportasaun, nota, bazeia ba desizaun hosi Ministériu Interiór, hodi hatete katak nia iha pasaporte ida ne’ebé maka Governu Filipina kansela ona no hela iha Timor-Leste lahó vistu válidu no autorizasaun legál hodi hela iha ne’ebá.

“Desizaun, ne’ebé iha efeitu kedas, bazeia ba lejislasaun nasionál kona-ba migrasaun no azilu no bazeia ba risku sira ne’ebé sidadaun ne’e nia prezensa kontinua hamosu ba orden públika no seguransa nasionál”, haktuir governu.

Iha parte seluk, proibisaun Teves nian atu labele tama iha Timor-Leste durante períodu tinan 10 nia laran, haktuir, tuir duni ninia Lei Migrasaun no Azilu nian.

Governu Timor-Leste fó sai desizaun ne’e hodi fó ezemplu ba akuzasaun kriminál sira ne’ebé maka Teves hasoru iha Filipina, inklui akuzasaun omisídiu hamutuk 13, akuzasaun omisídiu frustradu hamutuk 13, no akuzasaun tentativa omisídiu haat, relasionadu ho krimi sira ne’ebé halo entre tinan 2019 no 2023, inklui omisídiu ne’ebé iha tempu ne’ebá governante Orientál Negros Romoronel Demoronel.

“Governu reafirma nia kompromisu ho prinsípiu sira Estadu Direitu nian, respeitu ba norma internasionál sira kona-ba kooperasaun entre Estadu sira, no salvaguarda seguransa no estabilidade la’ós de’it iha territóriu nasionál nia laran maibé mós iha rejiaun Sudeste Aziátiku, iha koordenasaun ho esforsu koletivu hosi Estadu-membru sira ASEAN nian”, hatutan.

relavante