Sosiedade Timor kontra esplorasaun mídia sosial ba individu ho kondisaun espesial

Ekipa G-NEWS | Editor: Amito Qonusere Araújo

Imajen: imajen ida ne’e, G-NEWS kopia iha mídia sosiál Facebook, ne’ebé viral tebes.
Imajen: imajen ida ne’e, G-NEWS kopia iha mídia sosiál Facebook, ne’ebé viral tebes.
banner 120x600
453 Views

G—NEWS (DILI) — Iha Timor Leste, fenómenu ne’ebé individu ho kondisaun balun—hanesan Mausale, Amau, no Crimson—dala barak hetan tratamentu hanesan objetu ba atensaun iha mídia sosiál.

Sira na’in tolu, ne’ebé bele iha defisiénsia fíziku ka mentál, dalabarak hetan esplorasaun iha konteúdu ne’ebé hakarak de’it atu hetan popularidade ka númeru boot hosi sosiedade ne’ebé uza mídia sosiál. Iha kazu barak, sira hasoru malu ba benefísiu pesoál hosi parte balu ne’ebé hakarak hetan lukru hosi divertimentu públiku.

banner 325x300

Mausale, Amau, no Crimson, ne’ebé maka tuir loloos simu kuidadu no apoiu ne’ebé nakonu ho domin, envezde ne’e, sira dadur iha jogu ida ne’ebé sira la hili. Sira hetan tratamentu hanesan “personajen” ka “eroi” iha konteúdu ne’ebé kria de’it atu konvida hamnasa ka atensaun.

Sira la’ós de’it sai objetu divertimentu nian, maibé mós dadur iha situasaun sira ne’ebé la justu, ne’ebé ignora sira nia dignidade. Prátika ida-ne’e halo aat liután sosiedade nia haree ba ema sira ne’ebé maka ema haree hanesan diferente, hodi normaliza esplorasaun ba sira nia diferensa sira ba benefísiu pesoál.

Impaktu husi fenómenu ida-ne’e prejudika tebes. Ba indivídu sira ne’ebé maka objetu, sira dalabarak sente umilladu, lakon auto-estima, no hetan presaun hosi espetativa atu atua tuir saida maka ema seluk hakarak. Ida-ne’e afeta sira nia saúde mentál no halo aat liután estigma sosiál hasoru sira. Envezde selebra diversidade, sosiedade iha tendénsia atu haree diferensa sira hanesan buat ida ne’ebé bele esplora ba lukru.

Maski nune’e, fenómenu ida ne’e mós hahú hetan ona resposta husi públiku. Estudante ida hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Belarmino Gomes, espresa ninia dezaprovasaun ba tipu prátika ida ne’e. Ba G-NEWS, iha Segunda (03/17/2025) iha Caicoli, Belarmino hateten, “Hau la konkorda ho ida ne’e. Uza ema ida ne’ebe diferente hanesan objetu hodi hetan popularidade iha media sosial ne’e la’os sala deit, maibe mos dezumanu.”

Nia subliña katak ema sira ho kondisaun balu tenke hetan tratamentu ho respeitu liután no la’ós halo de’it sai espetákulu.

Aleinde ne’e, Ermelindo Belo nu’udar rezidente Baucau mós hato’o nia diskorda ho fenómenu ida ne’e. Nia fó sai katak dalaruma, nia sente konfuzaun bainhira haree konteúdu sira hanesan ne’e iha mídia sosiál.

“Ha’u haree beibeik vídeo sira hanesan ne’e iha mídia sosiál, no ha’u rasik sente konfuzaun. Tanba saida maka ema sira ne’ebé diferente tenke hetan tratamentu hanesan ne’e? Ne’e la loos,” nia hatete.

Fenómenu ida-ne’e hatudu oinsá importante konxiénsia sosiál no edukasaun kona-ba étika uza mídia sosiál. Ema presiza komprende katak mídia sosiál hanesan espasu ida ne’ebé tenke uza ho matenek no responsabilidade. Edukasaun kona-ba respeita ema seluk no trata sira ho empatia tenke introdús ho luan liután, atu nune’e labele iha tan indivídu sira sai objetu ba esplorasaun.

Plataforma sira mídia sosiál nian mós presiza sai asertivu liután iha monitorizasaun ba konteúdu ne’ebé publika ona. Supervizaun ne’ebé rigorozu liu no mekanizmu sira relatóriu nian ne’ebé efetivu tenke iha fatin atu prevene propagasaun konteúdu ne’ebé prejudisiál no esplorasaun ba ema seluk.

Sansaun sira hasoru utilizadór sira ne’ebé viola matadalan komunidade nian presiza atu aplika atu mantein mundu dijitál hanesan espasu ida ne’ebé seguru no inkluzivu liu.

Ikusmai, parte hotu-hotu—governu, plataforma mídia sosiál nian, no sosiedade—tenki serbisu hamutuk atu kria espasu dijitál ida ne’ebé ekuitativu no empatiku liu, iha ne’ebé diversidade hetan valór, la’ós esplorasaun.

Só ho maneira ida-ne’e maka ita bele prevene prátika sira ne’ebé maka prejudika no asegura katak ema ida-idak, hanesan Mausale, Amau, no Crimson, bele moris ho sira nia dignidade.

relavante