G-NEWS (DILI) – Governu aprova projetu rezolusaun governu hamutuk hat, liuhosi sorumutuk Konsellu Ministrus, iha kuarta-feira (0304202) ne’e.
Tuir nota imprensa ne’ebé G-News asesu, Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba alterasaun dahuluk ba rezolusaun governu no. 7/2024, loron 24 fulan-Janeiru, kona-ba Kriasaun Komisaun Ezekutiva ba estabelesimentu Zona Dezenvolvimentu Ekonómika Espesiál ida iha Oekusi Ambenu.
Rezolusaun Governu ida-ne’e ho objetivu atu hadi’a no klarifika funsionamentu Komisaun Ezekutiva nian, ne’ebé iha responsabilidade hodi prepara estudu kle’an ida kona-ba implementasaun Zona Ekonómika Espesiál ida iha rejiaun ne’e. Tanba ne’e, hahú halo klarifikasaun ba relasaun institusionál no remunerasaun membrus Komisaun nian, nune’e mós prosedimentu ba aprezentasaun proposta legál no relatóriu sira kona-ba kondisaun rejiaun no Zona Ekonómika Espesiál nian.
Ho alterasaun ida-ne’e, estabelese katak Koordenadór Komisaun, aleinde remunerasaun mensál ne’ebé hanesan, sei simu mós suplementu hanesan ho Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA). Nune’e mós, Vise-koordenadór sira, aleinde remunerasaun ne’ebé hanesan, sei simu suplementu hanesan ho Sekretáriu Jerál sira Autoridade RAEOA nian.
Estudu kle’an, ne’ebé Komisaun ne’e sei prodús, tenke inklui preparasaun proposta enkuadramentu legál Zona Ekonómika Espesiál nian ida, nune’e mós definisaun ba ninia estrutura funsionál. Komisaun ne’e mós sei responsavel hodi prepara no aprezenta relatóriu ida kona-ba estadu/kondisaun rejiaun no Zona Ekonómika Espesiál ida uluk, bainhira Komisaun ne’e hahú simu pose.
Rezolusaun Governu ne’e esklarese mós katak Komisaun ne’e tutela direta ba Primeiru-Ministru no Vise-koordenadór sira apoia Koordenadór iha ninia misaun, bazeia ba kompeténsia ne’ebé Koordenadór delega ba sira.
Aliened ne’e, Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu-Lei kona-ba Estrutura orgánika Autoridade Protesaun Sivíl, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres.
Objetivu husi projetu Dekretu-Lei ne’e, tuir Lei Protesaun Sivíl no Orgánika Governu Konstitusionál IX, hakarak atu define filafali estrutura orgánika Autoridade Protesaun Sivíl (APC, sigla iha lian portugés), hodi halo prevensaun, mitigasaun no resposta ba situasaun emerjénsia no katástrofe oioin.
APC hanesan servisu públiku ne’ebé responsavel ba atribuisaun Estadu kona-ba protesaun sivíl, ne’ebé inklui territóriu nasionál hotu. Entre ninia atribuisaun prinsipál sira foka liu ba planeamentu, koordenasaun no ezekusaun polítika protesaun sivíl nian, sensibiliza populasaun ba kestaun seguransa no koordenasaun asaun protesaun no sokorru iha situasaun emerjénsia no katástrofe.
Órgaun sira APC nian inklui Prezidente APC, Diretór Ezekutivu no Komandante Nasionál ba Operasaun Protesaun Sivíl. Prezidente APC hetan nomeasaun tuir kritériu kompeténsia téknika no esperiénsia profisionál ne’ebé relevante, no responsavel ba diresaun servisu, sujeitu ba podér membru Governu nian hodi responsabiliza iha área seguransa interna no protesaun sivíl.
Atu garante resposta ida ne’ebé efisiente no koordenada iha situasaun emerjénsia, Autoridade Protesaun Sivíl harii hanesan servisu ho ninia diresaun nasionál neen – Diresaun Nasionál Bombeirus, Diresaun Nasionál Prevensaun no Mitigasaun, Diresaun Nasionál Emerjénsia no Resposta; Diresaun Nasionál Rekuperasaun, Diresaun Nasionál Jestaun Risku ba Dezastre no Diresaun Nasionál Jestaun Rekursus – entidade sira ne’ebé responsavel ba ida-idak nia área Protesaun Sivíl no sei hala’o deskonsentrasaun servisu iha territóriu nasionál, no materializa sistema rejionál no sistema munisipál Protesaun Sivíl nian.
Ho promulgasaun Dekretu-Lei ida-ne’e, sei revoga Dekretu-Lei n.11/2022, loron 9 fulan-marsu, kona-ba estrutura orgánika APC nian.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, kona-ba kriasaun Subsídiu Apoiu Pontuál ba Vulneravel sira.
Ho aprovasaun diploma ida-ne’e, hakarak atu estabelese apoiu públiku ne’ebé Estadu fó ba indivíduu no agregadu familiár sira iha situasaun vulneravel tebetebes no apoiu sira ne’e la inklui iha programa protesaun sosiál seluk. Apoiu sira-ne’e ho objetivu atu asegura satisfasaun benefisiáriu sira nian kona-ba nesesidades bázikas, hamenus sira-nia terus no fó kondisaun ne’ebé di’ak liu ba dignidade umana durante prosesu reintegrasaun sosiál. Inisiativa ida-ne’e ho mós objetivu atu fó mós servisu asisténsia sosiál ho meius ne’ebé adekuadu atu garante atendimentu emerjénsia ida di’ak-liu ba indivíduu no família vulneravel, iha ámbitu programa inkluzaun no reinsersaun sosiál.
Apoiu sira-ne’e bele hanesan hahán no sasán ba nesesidade bázika ba uzu pesoál ka uzu doméstiku, apoiu pekuáriu (osan), psikososiál ka funeráriu, nune’e mós transladasaun, reintegrasaun familiár ka internamentu.
Tipu apoiu públiku ne’ebé sei fó no ninia montante depende ba avaliasaun situasaun vulneravel sosiál husi profisionál departamentu governamentál ne’ebé responsavel ba asisténsia sosiál, ne’ebé sei konsidera, iha kazu benefisiáriu ne’ebé sei moris, iha relasaun entre rendimentu per kapita familiár ne’ebé hanesan ka ki’ik-liu iha liña pobreza no avaliasaun ba ezisténsia hosi situasaun vulneravel tebetebes ne’ebé prevee iha diploma ne’e.
Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu kona-ba alterasaun daruak ba Rezolusaun Governu n. 23/2009, loron 18 fulan-novembru, ne’ebé aprova Parlamentu Foinsa’e Nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento.
Objetivu husi rezolusaun ida-ne’e atu hametin liután programa ida ne’ebé hetan ona susesu, hodi kontribui ba formasaun foin-sa’e ho forma abranjente ne’ebé foka liuliu ba formasaun iha área edukasaun sívika no sidadania, empreendedorizmu, metodolojia peskiza no análize, meiu ambiente, antikorrupsaun, jestaun no organizasaun asosiasaun juventude nian, igualdade no jéneru, edukasaun ne’ebé bazeia ba kompeténsia moris, teknolojia informasaun no komunikasaun.
Ho alterasaun númeru Postu Administrativu nian, iha alterasaun ba númeru foin-sa’e sira ne’ebé hola parte iha Parlamentu Foinsa’e Nian, ne’ebé sei kompostu husi foin-sa’e eleitu na’in rua, ho igualdade jéneru, hosi Postu Administrativu ida-idak, no reprezentante rua, iha nivel nasionál, husi foin-sa’e sira ho defisiénsia eleitu hosi asosiasaun defisiente Timor-Leste, ho idade husi tinan 12 to’o 17, eleitu ba períodu tinan tolu.
Diploma ne’e mós estabelese rejimentu internu, kompeténsia sira, forma partisipasaun, organizasaun no funsionamentu, nune’e mós prosesu selesaun no eleisaun Parlamentu Foinsa’e Nian ne’e, sei regula tuir diploma ministeriál membru Governu nian ne’ebé responsavel ba área Juventude. Rezolusaun sira ne’ebé aprova husi Parlamentu Foinsa’e Nian ne’e sei aprezenta kada tinan ba Konsellu Ministrus.
Editór : Amito Qonusere Araújo