G-NEWS (DILI) – Programa eviksaun ne’ebé Sekretária Estadu Assuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) hala’o durante ne’e, ne’ebé sai ona isu públiku, iha ne’ebé, iha pró no kontra hosi sosiedade tomak. Sosiedade balun mós krítika ho eviksaun ne’e tanba tuir loloos governu presiza kria kondisaun di’ak antes halo eviksaun, nune’e labele iha diskriminasaun ba sidadaun sira ne’ebé hela iha fatin ka rai Estadu.
Segunda-feira (29042024) iha Edifísiu AJAR Fárol Dili, Jornalista G-News Amito Qonusere Araújo, dada-lia ho Ofisiál Intituisionál no Advokasia Asia Justice and Rights (AJAR), Inocencio de Jesus Xavier, hodi fó nia perspetiva kona-ba eviksaun, liga ba direitu sidadaun ninian.
Inocencio dehan, eviksaun ne’ebé akontese, la iha ligasaun ba politizasaun.
Hakarak atu hatene klaru, tuir mai sani tiha entrevista tuir mai.
G-News: Ita boot bele esplika; durante periódu ukun rasik an, oinsá ho sidadaun sira nia direitu no dever iha nasaun ne’e?
Inocencio: Tuir hau nia hare ka observasaun durante ukun’an estadu seidauk proteje, promove no implementa Dirietu umanus ho lolos tuir konstituisaun no lei oan haruka, ne’ebe sei iha violasaun intermu Liberdade espresaun no movimentu sei sai nafatin sasidik ba asuntu ida ne’e Exemplu ;Direitu ba espresaun estadu sir sempre hasoru kapturasaun no hetan agresaun viziku iha sira nia asaun kontra desizaun Parlamentu Nasionál nian ba subsidiu no sosa kareta luzu inklui Lei Pensaun Vitalisia (LPV).
Sidadaun sira mós seidauk uza sira nia dever ho lolos tuir lei – exemplu ita nia governu konstore ka hari’i edifísiu públiku ruma hetan estragus hanesan tuda ka estrga, pinta lia-fuan sira ne’ebé nakonu ho lia-fuan mal.
Kuidadu ida nia ambiente no partispa iha enkontru no servisu suku nian limitadus ka kuaze laiha.
G-News: Iha diskriminasaun ka lae, kona-ba direitu sidadaun nian?, karik iha diskriminasaun, iha parte ne’ebé, no saida mak presiza atu hadia di’ak liu tán?
Inocencio: Diskriminasaun iha hanesan : óspital ai moruk la iha, eskola públiku laiha kualidade, enkuantu líder sira nia oan hetan eskola ho kualidade as. Hanesan eskola públiku la hetan atensaun hosi governu liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE). Deputadu sira iha osan subsidiu ba moras inklui regalias sira seluk.
G-News: Iha Lei ko’alia kona-ba direitu sidadaun nian absoluta, maibé dever nu’udar sidadaun hakonu ka lae?
Inocencio: Sidadaun sira seidauk kumpri dever ho lolos tanba direitu ba informasaun la garante nune’e povu sei menus no falta atu kumpre sira nia dever.
G-News: Durante ne’e povu barak ko’alia kona-ba direitu, maibé dever la kumpre, oinsá ho polítika Governu atu esplika regra sira, liu-liu moris iha sosiedade nia leet?
Inocencio: Presiza eduka saun sivika no sosializa lei sira luu husi programa Munisipain ka Ministerio Interligadu atu bele reforsa sidadaun hotu nia konesiemntu ba asuntu ne’e.
G-News: Ko’alia kona-ba dezenvolvimentu nasionál, liu-liu eviksaun ne’ebé akontese iha kapitál Dili, tuir ita boot nia hanoin oinsá?
Inocencio: Konseitu Dezenvolvimentu ida lolos no momos mak dezenvolvimentu ida aposta iha ema ka ema mak sentru ba dezemvolvimentu. Eviksaun la priense orden konstitusional no Konvensaun sira kona-ba Direitu sosial, ekonómia kultura (EKOSOK), ne’ebé mosu nafatin diskrimiansaun ba povu no ema osan na’in sira. Faktu hatudu SEATOU- ne’ebé uza forsa hodi hasai sidadaun ki’ik sira enkuantu loja boot hanesan SEARA no El Legendariu la hasai. Tanba sira hela besik ka hari’i besik tasi ibun la to’o 50/M.
G-News: Loos ka lae, ko’alia kona-ba eviksaun, kontra direitu umanu, oinsá liga ba dezenvolvimentu ba interese nasionál?
Inocencio: Interese nasionál mak labele halo povu seluk ka povu ida sofre ba desizaun ne’e.
G-News: Tuir ita boot nia hanoin, iha politizasaun ka lae ba programa governu kona-ba eviksaun?
Inocencio: Tuir ha’u nia pontu devista katak; la iha politizasaun maibé iha mak politika sem-planu entre Ministériu relevantes; politika lasu malu.
G-News: Oinsa ita boot nia hanoin kona-ba planeamentu urbanizasaun iha sidade Dili, liga ba eviksaun, no direitu sidadaun ba hela rai-pedasuk ida?
Inocencio: Planu Urbanizasaun mak ita presiza uluk iha liña metra ida hodi hahú ho dialogu ba fatin sira ne’ebé identifika no kria foun hodi solusiona sidadaun sira ne’ebé mak uza espasu públiku inklui zona protezidu tuir lei haruka.
G-News: Rekomendasaun saida mak ita atu hato’o ba sidadaun sira kona-ba planu governu ba dezenvolvimentu nasionál?
Inocencio: Ba sidadaun hotu-hotu ita nafatin koopera (estaau garante nafatin sidadaun sira nia direitu tuir artigu 54 no 58 KRDTL);
G-News: Rekomendasaun saida ba Governu atu halo eviksaun ba sidaduan tomak ho preparasaun ba kondisaun?
Inocencio: Gvernu atu estabelese Komisaun interligadu ba assuntu ne’e hodi kria kondisaun ida ne’ebé apropriadu tuir lei haruka, inklui promove dialogu ne’ebé ho karakter umanismu; distribui ona sertifikadu na’in ba rai nu’udar segimentu importante ba organiza sidade Dili no diminui violasaun ba direitu umanus.