Mehi boot iha sidade ki’ik—retratu labarik fa’an hahán iha Dili

Hosi: Amito Qonusere Araújo

banner 120x600
462 Views

G—NEWS (DILI) — Loro-matan dadeer foin rasta sa’e lalehan iha Dili laran, maibé nia manas komesa tunu ona sidade nia alkatraun no trotoár sira. Hosi dalan kloot sira Taibesi no Maskarenhas nian, labarik-mane ki’ik na’in-rua hakat sai, lori saku plástiku ne’ebé nakonu ho hahán-kma’an. DL no TF, ida-idak ho entusiazmu ne’ebé la hamate hosi tempu manas, prepara atu hahú viajen naruk ba Sidade Dili nia leet.

Sira la’o tuir dalan ne’ebé nakonu ho transporte ne’ebé liu; Kareta boot ka ki’ik, mikrolete no motor sira huu klaxon ba malu iha engarrafamentu ne’ebé sempre akontese. Rai-rahun iha dalan semo as tebes, taka metin iha sira nia oin ki’ik bainhira sira la’o ho laran-metin ba sira nia kna’ar: oferese merenda ba ema ne’ebé hakarak sosa sira nia produtu

banner 325x300

Iha rai-manas ne’ebé maka’as no barullu iha kapitál laran, sira nia hakat nunka nakdoko. DL la’o ain hosi Taibesi, enkuantu TF la’o ain hosi Maskarenhas ba diresaun Largo Lecidere, fatin ne’ebé sidade oan sira baibain halimar ka halo ezersísiu iha tasi-ibun.

Laiha keixa ruma iha sira nia oin. Iha de’it perseveransa, fiar ki’ik ida iha laran katak sira nia esforsu ohin loron, bele lori osan dolar balun ba uma hodi sosa livru foun, sapatu eskola nian, ka simplesmente hamenus todan iha uma.

Iha sasán ida-idak ne’ebé sira fa’an, iha istória ida kona-ba mehi ne’ebé seidauk sai realidade, kona-ba infánsia ida ne’ebé tenki fahe espasu ho ezijénsia maka’as iha sira nia moris.

Iha sidade Dili nia barullu, ha’u hasoru DL, labarik-mane ida ho tinan 11 ne’ebé hela ho nia inan-aman iha Taibesi. Loron-loron, eskola hotu tiha, DL hahú nia atividade fa’an hahán snack hanesan dosi, sigaru, iskeru, dalaruma to’o kalan boot. Bainhira ha’u husu DL ninia naran kompletu, nia ko’alia ho moe, no lakohi atu hateten ninia naran eskola. Parese-ke nia tauk atu ko’alia sai ninia naran no eskola, tanba dalaruma hetan hirus hosi ninia mestre sira. Bainhira nia lakohi atu ko’alia ninia identidade, ha’u mós komprende situasaun ne’e, no ha’u kontinua husu kona-ba atividade lorokraik ne’ebé nia halo. Ami na’in rua konversa hanesan belun di’ak ida.

“Ha’u fa’an atu nune’e ha’u bele sosa ha’u nia livru eskola nian DL hatete mai ha’u, hamnasa ho moe.

DL la ko’alia barak, nia ko’alia oituan de’it, no ninia hanoin barak liu oinsá atu fa’an hodi hetan osan, iha momentu ida ne’ebé sidade oan sira halo movimentu ba no mai, tuir dalan ne’ebé nia la’o.

La’os ne’e de’it, ha’u mós kontinua la’o, derepente ha’u hetan tan fali labarik seluk, TF, hela iha área Maskarenhas, mós hetan destiñu ne’ebé hanesan. Remata tiha oras eskola nian, nia lori nia sasan kiik sira ba Largo Lecidere. Iha fatin ne’ebá, nia la’o hale’u hodi oferese merenda ba rezidente sira ne’ebé tuur relaxa hodi goza loraik ka halo ezersísiu iha tasi-ibun.

“Ha’u buka osan atu ajuda nesesidade uma-laran nian,” dehan TF ho liafuan badak bainhira ha’u kumprimenta nia iha nia ajenda okupadu nia leet.

Tantu DL no TF rekoñese katak laiha presaun hosi sira nia inan-aman atu serbisu. Sira halo ida-ne’e ho sira nia vontade rasik, tanba hakarak atu ajuda sira nia família no hatán ba nesesidade eskola nian. Maibé ho sira nia independénsia, iha realidade moruk ida: infánsia, ne’ebé maka tenki nakonu ho aprendizajen, halimar, no dezenvolve, pasa iha dalan sira.

Istória sira hanesan ne’e hamosu preokupasaun entre ema barak ne’ebé preokupa ho jerasaun foin-sa’e Timor-Leste nia futuru.

Vizaun akademista no públiku

Guilherme da Silva, nu’udar akadémiku hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), haree fenómenu ne’e ho sériu. Iha nia deklarasaun ba G-NEWS, Guilherme hateten, Labarik sira ne’ebé fa’an direitamente iha oras eskola nian ne’e buat ida ne’ebé governu tenki toma ho seriedade. Sira mak futuru Timor-Leste nian.”

Nia subliña importánsia hosi papél família nian. “Inan-aman sira tenki fó tempu tomak ba sira nia oan sira hodi halimar, tuir atividade sira igreja nian, kursu sira no atividade pozitivu sira seluk ne’ebé enrikese sira nia koñesimentu,” nia hatutan.

Lian preokupasaun ida mós mai hosi Estudante Bíblia ida, ne’ebé G-NEWS hasoru iha jardín oin Igreja Motael, Segunda (28/04/2025). Nia rekoñese katak nia sente triste bainhira haree labarik ki’ik sira fa’an hahán snack no sigaru iha fatin públiku, liuliu iha oras eskola nian.

“Ha’u hakfodak, oinsá sira bele fa’an iha tempu ne’ebé sira tenki estuda hela?” nia hatete ho preokupasaun.

Entretantu, Filomeno Martins (63), rezidente ne’ebé hasoru malu iha Palasiu Governu nia oin, hato’o ninia opiniaun ho firmeza.

“Di’ak liu inan-aman sira iha uma fó tempu ba labarik sira atu foku ba edukasaun formál no naun-formál. Labele fó oportunidade ba labarik sira atu fa’an sasán iha dalan klaran to’o kalan,” nia hatete.

Filomeno mós rekoñese kompleksidade hosi asuntu ida-ne’e. “Karik tanba nesesidade família nian. Maibé, keta hosik kondisaun ne’e halo labarik sira sai vítima. Sira nia edukasaun, mentalidade, no saúde ba tempu naruk tenki sai nafatin prioridade,” nia salienta.

Iha ai-mahon nia okos iha Igreja Motael nia oin, G—NEWS hasoru Eugenia Cardoso (tinan 43), sarani Katólika ida ne’ebé foin remata tuir orasaun lorokraik nian.

Uza roupa simples, Eugenia parese para iha nia dalan bainhira nia haree labarik ki’ik sira fa’an sasán sira iha jardín igreja nian.

“Ha’u foin sai hosi Igreja, depois ha’u hetan kumprimentu hosi paizajen ida-ne’e… ha’u nia fuan nakdedar duni,” nia hatete ba G-NEWS ho lian nakdedar, Segunda (28/04/2025).

“Labarik sira ho sira nia idade tenki halimar, estuda, no haree mehi. La’ós hamriik no la’o iha loron manas, hakilar no fa’an sira nia sasán,” nia ko’alia ho mataween.

Nu’udar ema Katólika, Eugenia sente nu’udar moral ida atu fó hanoin ba labarik, liu-liu inan-aman no família sira katak tau matan ba labarik ki’ik sira-ne’e maka parte ida hosi fiar moris nian.

“Sira hanesan prezente ida hosi Maromak. Ita-nia kna’ar, nu’udar maluk fiar-na’in sira, la’ós de’it reza, maibé mós atu atua – hodi hetan dalan ida atu sira bele fila fali ba eskola, ba mundu labarik sira nian ne’ebé sira pertense ba”, nia hakotu ho lian ida ne’ebé nakonu ho preokupasaun.

Entretantu, iha área Colmera ne’ebé akontese engrafamentu, no atividade negósiu kontinua preokupa iha loraik ne’ebá, ha’u hasoru Ofelia Soares (tinan 54), inan ida ne’ebé halo kompras ba nesesidade loroloron nian.

Bainhira ha’u husu kona-ba labarik sira ne’ebé fa’an iha oras eskola nian, nia oin sai sériu kedas, no nakonu ho mataween.

“Ha’u la konkorda duni,” Ofelia hateten ba G-NEWS ho firmeza, Segunda (28/04/2025). “Sira sei joven hela, sira tenki iha aula, la’ós iha dalan fa’an sasán.”

Ofelia rekoñese katak nia preokupa atu haree kondisaun ida-ne’e ne’ebé parese sai baibain liu iha sosiedade.

“Governu tenki atua,” nia kontinua. “Ida ne’e la’ós de’it responsabilidade inan-aman nian, maibé estadu mós tenki prezente, fiskaliza, no fó protesaun. Labele hosik kondisaun ekonomia sai razaun ne’ebé halo labarik sira sai vítima ba ita-nia neglijénsia.”

Ba Ofelia, edukasaun mak fundasaun prinsipál ba dezenvolvimentu futuru Timor-Leste nian. La ho ida-ne’e, nia hatete, nasaun ida-ne’e sei lakon nia jerasaun tuirmai.

Reflesaun entre esperansa no realidade

DL no TF hanesan imajen ki’ik ida kona-ba dezafiu boot tebes ne’ebé Timor-Leste hasoru: oinsá atu halo balansu entre nesesidade ekonómika família sira-nian ho labarik sira-nia direitu atu aprende, halimar no mehi.

Sira reprezenta labarik barak seluk iha sidade nia sikun sira ne’ebé tenki sakrifika sira nia infánsia iha alkatraun manas no iha Dili nia lalehan kalan nakukun nia okos.

Kalan kontinua la’o. Bainhira ha’u dehan adeus, DL oferese nafatin biscoito ba motorista sira ne’ebé liu, dalaruma hasa’e saku plástiku hosi nia sasán sira aas hanesan nia kabun ki’ik, ho esperansa katak ema ruma sei para.

Iha Largo Lecidere, TF halai ba grupu adolesente ne’ebé foin remata halo ezersísiu, la iha kómiku maibé hamnasa nafatin iha sira nia oin.

Iha sira nia oin ki’ik, iha irradia espíritu ida ne’ebé tenki haburas la’ós ho serbisu  ida ne’ebé todan okos, maibé iha espasu aprendizajen, halimar, no hadi’a ideál sira. Espíritu ida ne’ebé maka vulnerável atu mate se mundu adultu nian kontinua hosik sira atu luta mesak.

Ami nia kna’ar koletivu — inan-aman, sosiedade, no governu — maka atu asegura katak liman ki’ik sira-ne’e kaer livru beibeik di’ak liu duké sasán plástiku, katak ain ki’ik sira-ne’e halai barak liu iha eskola nia kintál duké iha trotoár sira ne’ebé nakonu ho rai-rahun.

Tanba se ita la halo nune’e, ita sei la’ós de’it lakon sira-nia hamnasa ohin loron nian, maibé aban bainrua mós ba Timor-Leste nia futuru.

Oras ba kalan boot kontinua la’o, movimentu transporte iha Estrada públiku hahú menus dadauk, sidade oan sira balun iha mehi laran. Ho pasu ki’ik, labarik sira ne’ebé fa’an sasan ida-idak lakon hosi fatin fa’an sasan, la’o ba uma tuir trotoár ne’ebé hahú sai mamuk, lori esperansa simples ida: hein katak aban nia sasán sei fa’an barak liután, no karik, loron ida, nia sei la presiza tan hamriik iha dalan to’o meia-noite.

Traballu infantil iha Timor-Leste as nafatin, UNICEF no ILO husu asaun urjente

Labarik sira iha Timor-Leste hasoru nafatin dezafiu sériu atu kumpre sira-nia direitu ba edukasaun no infánsia. Dadus ikus liu hosi UNICEF no Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO) hatudu katak liu porsentu 16 hosi labarik sira ho idade tinan 5–17 iha Timor-Leste envolve iha atividade ekonómika, ho maioria hosi sira ne’e kategoriza nu’udar traballu infantil.

Tuir Peskiza Nasionál Traballu Infantil 2016, iha labarik sira ne’ebé serbisu maizumenus 67,688, hosi sira-ne’e 52,651 ofisialmente klasifikadu hanesan traballadór infantil. Fenómenu ne’e inklui labarik sira ne’ebé serbisu iha setór oioin, hahú hosi agrikultura (36,9%), indústria (7,3%), to’o setór serbisu (55,8%) hanesan fa’an iha dalan ninin.

Kondisaun ne’e preokupante tanba labarik barak mak envolve iha serbisu ne’ebé perigozu. UNICEF nota katak liu porsentu 55 hosi traballadór labarik sira iha Timor-Leste hala’o serbisu ne’ebé fó perigu ba sira-nia saúde no seguransa, inklui fa’an iha dalan kalan-boot no serbisu maka’as iha setór agrikultura.

Problema ida-ne’e sai aat liután tanba taxa edukasaun ne’ebé sei ki’ik. Maski porsentu 83.7 hosi labarik sira ho idade tinan 5-14 rejistadu hanesan tuir eskola, iha pursentu 12.4 hosi labarik sira ho idade tinan 7-14 ne’ebé tenki serbisu enkuantu tuir eskola. Aleinde ne’e, kuaze labarik 43,000 iha Timor-Leste maka relata katak nunka hetan edukasaun formál, ne’ebé labarik 6,455 envolve iha atividade ekonómika, labarik 4,901 kategoriza nu’udar traballadór infantil, no labarik 2,888 envolve iha serbisu perigozu.

Fatór prinsipál ne’ebé dudu taxa aas hosi traballu infantil maka pobreza, impaktu ekonómiku hosi pandemia COVID-19, no asesu limitadu ba serbisu sosiál ne’ebé adekuadu.

Iha deklarasaun konjunta, Bilal Aurang Zeb Durrani, Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste realsa, “Labarik barak liu maka kontinua lakon sira nia infánsia, potensiál no dignidade tanba envolve iha atividade ekonómiku sira ne’ebé perigozu.”

Nune’e mós, Michiko Miyamoto, Diretór Organizasaun ILO ba Indonézia no Timor-Leste, husu ba governu atu ratifika kedas Planu Asaun Nasionál (PAN) hodi halakon forma traballu infantil ne’ebé aat liu.

“Ami husu ratifikasaun imediata hosi PAN hodi sai hanesan matadalan ba Governu no setór sira hotu ne’ebé iha relasaun hodi serbisu no kontribui ba eliminasaun serbisu infantil iha Timor-Leste”, nia hatete.

Maske PAN ne’e trasa desde 2016, to’o agora dokumentu ne’e seidauk hetan aprovasaun ofisial hosi governu Timor-Leste. UNICEF no ILO kontinua halo advokasia ba labarik sira atu hetan sira nia direitu atu aprende, halimar no dezenvolve iha ambiente seguru.

Iha situasaun ida-ne’e, programa oioin ba edukasaun ba inan-aman no espansaun hosi serbisu protesaun sosiál maka esforsu sira ne’ebé dudu hosi instituisaun internasionál, hodi asegura katak nesesidade ekonómiku la’ós ona razaun prinsipál ne’ebé labarik tenki sakrifika sira nia infánsia.

INDICCA nia intervensaun

Hatan ba preokupasaun hirak ne’e, Prezidente Instituto para a Defesa dos Direitos da Crainça-INDICCA Dinorah Granadeiro, ko’alia ba G—NEWS, tersa-feira (27042025) esplika kona-ba instituisaun ida ne’e nia haree ba labarik Timoroan sira ne’ebè kontinua fa’an sasan iha oras eskola, no oras estuda ka deskansa iha tempu kalan?

Estadu Timor-leste hanesan estadu de Direitu demokratiku ne’ebe iha konstituisaun RDTL preve ona kona-ba direitu labarik nian, Timor Leste rasik ratifika Konvensaun Direitu Labarik no legislasaun sira seluk ne’ebe mak mos prevene no proteje direitu Labarik.

INDDICA hanesan Institusaun Estado nian ne’ebé iha papel atu asegura katak Estadu kompleta duni labarik iha Timor-Leste Nia direitu no mos halo monitorizasaun ba implementasaun Konvensaun Direitu labarik liu hodi implementasaun Planu Asaun Nasionál ba labarik hare katak asaun sira ne’e kontra Direitu fundamentu Labarik sira nian.

INDDDICA iha papel ida atu halo sensibilizasaun no monitorizasaun ba implementasaun Direitu Labarik iha Timor. Ba Asaun prevensaun liu hosi halo sensibilizasaun no halo mos  monitorizasaun ne’ebé serbisu hamutuk ho membrus grupo Forsa Tarefas hodi hala’o dialogu ho Inan Aman no asina karta koñesimentu-INDDICA, PNTL no Autoridade Lokal.

Rezultadu monitorizasaun mak hetan duni labarik sira ne’ebé balun sei eskola no balun la eskola duni tanba laiha dokumentus legal no kapasidae ekonomia familia nian la sufisiente atu suporta sira kontinua eskola.

Hosi dadus ne’ebé iha, INDDICA konsege lori fila alin nain 3 fila ba sira nia moris fatin ka sira nia familia iha Oecusse, no nain 2 konsege fila ba eskola no nain 1 la konsege tanba defisiente tilun no ibun. Iha Dili laran ita mos konsege lori fila labarik balun ba eskola no esforsu hela atu fasilita sira ne’ebé la iha dokumentus legal atu bele hetan dokumentus sira ne’e hodi sira bele fila ba eskola.

Atu responde ba situasaun ida ne’e hahu’u tinan ida ne’e INDDICA serbisu hamutuk ho YTS hodi halibur labarik sira nee hodi aprende no ho FCJ hodi fo formasaun ba inan aman sira oinsá atu zere fundus kiik ne’ebe suporta hosi MSSI hodi hakbi’it rendementu familia hodi prevene labarik sira ne’e labele fa’an ona sasan iha estrada. INDDICA sei kontinua halo monitorizasaun ba alin sira ne ho sira nia familia hodi asegura katak sira la fa’an ona sasan iha Estrada ka fatin públiku”. Dinorah Granadeiro esplika.

Sosializasaun regular ba estudante, inan aman, autoridade eskola, familia no komunidade hahu iha nivel munisipiu, postu administrativu no dadaun iha nivel suku. sosializa konaba papel INDDICA (decreto Lei no 4/2021), Lei Protesaun ba labarik no Joven iha Perigu, KDL, PANL & VBJ/VHL. 

INDDICA halo ona kordenasaun ho PNTL no MSSI hodi hasoru direita inan no aman sira no esplika ba sira kona-ba inan no aman nia dever no labarik sira nia direitu. Durante tinan 1 liu INDDICA halo ona monitorizasaun ba labarik sira ne’ebé mak fa’an sasan iha dalan, hosi monitorizasaun ne’e identifika katak labarik balun fa’an sasan depois de sai eskola no labarik balun fa’an sasan bainhira iha ferias eskola no labarik balun la eskola no fa’an de’it sasan iha estrada ninin. Hosi monitorizasaun no enkontru ho inan no aman hosi labarik sira ne’ebé fa’an sasan iha dalan ninin, identifika mós inan no aman rasik hosik sira nia oan ba fa’an sasan ho razaun atu ajuda inan no aman.

Konsititusaun preve katak inan no aman mak iha dever no obrigasaun atu tau matan ba labarik sira no labarik sira iha direitu atu goza sira nian moris hanesan labarik. Tuir lei traballador labarik sira ho idade ne’ebé preve iha lei traballador bele serbisu maibé tenke preve kondisaun tuir lei hateten.

Tuir INDICCA, problema ne’e kontinua akontese tanba ekonomia familia la sufisiente, labarik balun sente kontenti bainhira fa’an sasan no sira hetan osan hosi ida ne’e, montante osan Bolsa da Mãe ki’ik, númeru urbanizasaun hosi munisipiu Dili aas no aumenta bebeik, Sirkulasaun osan dollar la másimu too iha munisipiu, postu no área rural (másimu liu iha nivel nasional de’it), laiha konsensia hosi maioria povo atu utiliza merkadu rural/pasar rakyat, sustentabilidade produtu lokál seidauk másimu.

Prezidente INDICCA Dinorah Granadeiro husu ba edukador sira, família (inan-aman) nune’e bandu labarik sira labele ba fa’an ka partisipa iha atividade negósiu, liu-liu iha oras eskola no estuda nian.

Labarik hanesan futuru nasaun nian, inan no aman, komunidade no edukador sira iha dever atu tau matan ba labarik sira, inan no aman tenke hatene sira nia responsabilidade atu tau matan ba labarik no dever inan no aman atu fo eskola, aihan no uma ne’ebé seguru ba labarik sira. Professor sira iha responsabilidade atu eduka labarik sira no fo konsellu ba labarik sira. No ita hotu iha dever atu tau matan ba labarik sira no hadok sira hosi serbisu sira ne’ebé bele fo risku ba labarik sira.

Ikus liu mai ita hotu hamutuk prevene atu labarik sira labele fa’an sasan iha dalan ninin liu hosi “la fo osan ba labarik sira no la hola labarik sira nia sasan” bainhira ita halo ida ne’e ita prevene ona risku ba labarik sira”, Prezidente INDICCA ko’alia ba G-NEWS hodi taka nia entrevista.

 Iha sira nia hakmatek, labarik sira-ne’e haruka mensajen ida ne’ebé nonook: la’ós baruk-teen maka hadook sira hosi klase eskola, maibé nesesidade. No enkuantu laiha solusaun sistémiku, sinál eskola nian sei kontinua kompete ho lian osan-besi sira iha liman-fuan ki’ik sira ne’ebé metan tanba hader iha tempu nakukun nian.

relavante