G-NEWS (DILI) — Iha dezafiu sira ne’ebé maka aumenta ba beibeik kona-ba mudansa klimátika, papél hosi mídia maka krusiál hodi fó sai kondisaun sira ne’ebé maka komunidade sira hasoru, liuliu sira ne’ebé maka hela iha área remota no vulneravel sira.
Oxfam Timor Leste, hamutuk ho Asosiasaun Jornalista Timor Leste (AJTL), inisia programa media tour ne’ebé involve jornalista na’in 15 hodi halo kobertura kona-ba impaktu mudansa klimátika iha rejiaun RAEOA, Oecusse. Liuhusi inisiativa ida-ne’e, Oxfam no AJTL buka atu fó ba governu no komunidade sira kompriensaun kle’an liután kona-ba nesesidade urjente iha área ne’ebé seidauk hetan atensaun sufisiente, hanesan asesu ba bee-moos, saneamentu, no setór agríkola ne’ebé hetan impaktu husi krize klimátika. Programa ne’e mós fó oportunidade ba jornalista sira atu esplora istória husi komunidade lokál, eleva lian husi sira ne’ebé dalabarak la rona, no hasa’e kualidade kobertura mídia kona-ba mudansa klimátika iha Timor Leste.
Oxfam Timor Leste, iha kolaborasaun ho Asosiasaun Jornalista Timor Leste (AJTL), sei organiza mídia tour iha Tersa, 21 Janeiru 2025, ne’ebé envolve jornalista na’in 15 hodi halo kobertura ba asuntu mudansa klimátika iha Suku Bobmeto, Sub rejiaun Oesilo, rejiaun RAEOA.
Atividade ne’e ho objetivu atu identifika impaktu husi mudansa klimátika ba grupu vulneravel, inklui ema ho defisiénsia, no mós observa krize bee no setór produtivu ne’ebé sira hala’o sira-nia operasaun ba. Passeiu mídia ne’e mós hakarak atu ke’e kle’an liután kona-ba dezafiu ne’ebé komunidade lokál sira hasoru tanba mudansa klimátika.
Iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Oxfam Hudi iha segunda-feira ne’e, Prezidente AJTL Zevonia Veira hateten katak, objetivu husi mídia paseiu ne’e atu fó komprensaun kle’an liu kona-ba situasaun ne’ebé komunidade sira hasoru iha RAEOA, liu-liu hodi hasoru impaktu husi alterasaun klimátika. Vizita ne’e mós ho objetivu atu hasa’e kapasidade jornalista sira nian, hodi hato’o asuntu krusiál relasiona ho mudansa klimátika iha Timor Leste.
Ho apoiu husi Oxfam, hein katak kobertura ida-ne’e bele hamosu hanoin klean liután kona-ba kestaun mudansa klimátika no ninia impaktu ba ema nia moris iha área ne’e.
“Liu husi media briefieng ne’ebé Oxfan no AJTL halo, ita identifika ona assuntu importante ligadu ho mudansa klimátika ba problema feto, ema ho defisiensia no grupu vulnerável sira seluk ne’ebé hasoru iha sira nia moris liu-liu asesu bee moos, krize bee moos iha tempu bailoron naruk, lalaok ema nian ne’ebé la halo prevensaun hodi proteze ambiente ba komunidade no ba ema vulneravel sira nomos setor agrikultor ne’ebé impaktu husi mudansa klimatika, iha area rurais sira ne’ebé durante ne’e jornalista sira la to’o hodi halo kobertura” Zevonia Vieira
Tanba ne’e, Oxfam ho AJTL lori jornalista sira ne’e mai iha RAEOA, liu-liu iha area fronteira sira hodi identifika feto sira nia luta ba sobrevivénsia. Dala barak sira tenke la’o dook atu hetan bee-moos hodi hatán ba sira-nia nesesidade loroloron nian.
Aleinde ne’e, atividade ne’e mós ho objetivu atu identifika impaktu husi mudansa klimátika ba setór agrikultura, ne’ebé difikulta ba beibeik atu hetan rendimentu ne’ebé sufisiente hodi hatán ba nesesidade moris nian. La menus importante, jornalista sira-ne’e sei dokumenta istória susesu sira iha esforsu konservasaun bee nian ne’ebé hala’o hosi komunidade lokál sira.
Durante media tour ne’e, Zevonia esplika, Komunidade sira kontente bainhira hasoru jornalista sira iha area rural “refleksaun ne’ebé Ha’u hetan husi jornalista sira konta katak, komunidade sira iha area rural bainhira hasoru jornalista sira kontenti tanba primeira vez jornalista hasoru sira iha area rural tanba dala barak jornalista too deit iha vila hasoru lideransa sira maibé AJTL Ho OXFAN nia Programa jornalista sira too iha area rural hodi komunidade sira hatene sira nia papel no hatoo sira nia opiniaun” Zevonia Esplika
Aleinde ne’e, Koordenadór Estratéjia no Envolvimentu Oxfam nian iha Timor Leste, Adilsonio da Costa Junior, fó sai katak programa media tour ne’e hetan apoiu husi projetu Oxfam Hong Kong ne’ebé ho objetivu atu haruka jornalista sira ba área remota hodi halo kobertura ba asuntu mudansa klimátika. Programa ne’e mós foka ba grupu vulnerável sira no ema ho defisiénsia ne’ebé afetadu husi mudansa klimátika, ho esperansa atu hasa’e sira-nia lian liuhosi reportajen mídia ne’ebé luan no kle’an liu.
“Programa media tour ne’e ita hala’o dala tolu no ida ne’e dala haat ona ne’ebé lori jornalista sira ba halo kobertura informasaun iha area rural sira kona ba mudansa klimatika projetu ne’e apoiu husi Oxfam Hongkong ba mudansa klimatika ne’e hanesan projetu ida ne’ebé foka barak liu kona ba oinsa impaktu mudansa klimatika ba komunidade sira liu maluksira ne’ebé mai husi vulneravel, Feto, ema ho difisiensia ne’ebé hetan impaktu makaas krize klimatika ne’e rasik” Adilsonio Argumenta
Oxfam kontinua servisu hamutuk ho jornalista sira hodi ke’e kle’an liutan situasaun no informasaun importante iha sosiedade. Dala barak, mídia sira foka liu ba kobertura asuntu sira iha kapitál Dili, enkuantu kobertura iha área rurál sei limitadu nafatin. Tanba ne’e, Oxfam garante katak jornalista sira ne’ebé halo kobertura kona-ba RAEOA bele lori informasaun ne’ebé detallu no kle’an liután kona-ba impaktu husi mudansa klimátika ba ema lokál nia moris, atividade agríkola, no dezafiu sira ne’ebé hasoru iha asesu ba bee-moos.
Dala barak, komunidade sira iha área remota sira iha esperiénsia no koñesimentu lokál ne’ebé folin-laek iha jestaun ba sira nia rekursu naturál sira, hanesan oinsá atu konserva bee no adapta ba krize klimátika sira no bailoro manas naruk. Sira mós hasoru impaktu estrada estraga, erozaun, no problema sira seluk ne’ebé afeta moris loroloron.
Adilsonio da Costa Junior hatutan tan katak Oxfam apresia tebes media tour ne’e, tanba hamosu ona impaktu pozitivu sira, inklui apoiu governu nian ba grupu TILOFE iha Munisípiu Ermera, ne’ebé konsege prezerva bee-moos liuhosi prátika konservasaun ne’ebé inovativu.
“Evidensia balun Oxfam bele hateten katak ita hetan rezultadu pozitivu husi governu, Ha’u bele fo ezemplu ida ba maluk joven sira ne’ebé hola parte iha aktividade konservasaun bé porexemplo Tilofe iha ermera, sira kontinua Antensaun makaas husi governu tanba grupu joven sira ne’e mai ho inisiativa rasik ne’ebé serbisu hamutuk ho komunidade, autoridade,governu lokal no parseiru dezenvolvimentu sira identifika bee-matan sira ne’ebé tinan barak maran, sira halo konserva ikus mai bee-matan sira ne’e moris fila fali ” Haktuir Adilsonio.
Oxfam no AJTL kontinua kolabora nu’udar aliadu estratéjiku hodi tulun governu no komunidade sira, liu-liu fó lian ba sira ne’ebé dalabarak ema haluha no ladún fó sai iha mídia sira iha Timor Leste. Liu husi programa media tour ne’e, organizasaun rua ne’e ho objetivu atu fo input ba governu oinsa aloka fundu klimatika ba area ne’ebé seidauk hetan projetu relasionadu, liu-liu iha setor bee mos, saneamentu, estrada no produtivu.
Programa media tour ne’e mós hakarak habelar komprensaun no konxiénsia kona-ba importánsia atu investe iha infraestrutura bázika iha área sira ne’ebé afetadu liu hosi mudansa klimátika. Jornalista sira ne’ebé envolve hein atu bele hato’o informasaun ne’ebé kompletu no loos liu kona-ba nesesidade komunidade iha rejiaun ne’e.
Jornalista : Martinho Belo
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo