G—NEWS (DILI) — Dili, kapitál Timor Leste, iha hela faze krítiku iha ninia planeamentu no dezenvolvimentu urbanu. Maski dezenvolvimentu sidade ida-ne’e nian lori ona mudansa pozitivu sira, rezidente lokál barak maka sente nafatin dezafiu sira hodi kria ambiente ida ne’ebé ordenadu liu, moos no seguru. Iha entrevista ho G-NEWS iha Segunda-feira, loron 7 fulan-Abril tinan 2025, rezidente lokál balun fahe sira nia hanoin kona-ba planeamentu urbanu ne’ebé di’ak, no mós sira nia esperansa ba Dili iha futuru.
Jaime Assuncão, rezidente ida ne’ebé hela iha área Becora, hateten katak problema prinsipál ida ne’ebé Dili hasoru maka laiha ordenamentu territóriu ne’ebé klaru.
“Ami haree dezenvolvimentu barak maka la koordena ho di’ak. Ezemplu, iha área barak ne’ebé laiha asesu estrada ne’ebé adekuadu, no laiha separasaun klaru entre área rezidensiál no komersiál sira,” Jaime hatete.
Nia hatutan, sidade Dili presiza dezenvolve planu sidade ida ne’ebé estruturadu liu, ho foku ba arranju espasu nakloke verde no instalasaun públiku sira ne’ebé asesivel ba nível hotu-hotu sosiedade nian.
“Planeamentu urbanu ne’ebé di’ak tenke garante katak área hotu-hotu iha asesu ne’ebé fásil no seguru, no la’ós foka de’it ba sentru sidade, maibé mós ba área rezidensiál sira hanesan ami-nia fatin iha Becora.”
Iha área Tasitolu, Leonardo Sarmento subliña importánsia ba limpeza no jestaun lixu ne’ebé efisiente liu iha Dili.
“Lixu hanesan problema ida ne’ebé dalabarak perturba ita nia sidade nia haree. Ha’u hein katak Governu konsentra liu iha sistema jestaun lixu nian ne’ebé di’ak, hanesan fatin regular sira soe lixu nian no instalasaun sira resiklajen nian barak liu”, nia hatete.
Tuir Leonardo, maski iha inisiativa oioin ne’ebé lansa ona atu mantein sidade ne’e moos, jestaun lixu iha Dili sei dook hosi adekuadu.
“Iha nafatin lixu barak ne’ebé namkari iha dalan sira, liuliu iha área sira ne’ebé populasaun barak liu. Ami, nu’udar sidadaun sira, hakarak haree lixu fatin barak liután iha sidade nia sikun hotu-hotu no edukasaun ba públiku atu tau matan liután ba limpeza.”
Iha área Mascarenhas, Jaime Ximenes destaka kestaun seguransa nu’udar kestaun krítiku ba sidade Dili.
“Seguransa hanesan buat ida ne’ebé ami hein atu haree di’ak liu. Maski Díli ladún iha tendénsia ba krime, dalabarak nafatin ami sente preokupadu iha kalan ka bainhira liu hosi zona sira ne’ebé ladún nabilan”, nia hatete.
Jaime sujere atu governu sidade nian aumenta patrullamentu seguransa nian no aumenta tan lampu sira iha área sira ne’ebé hakmatek liu.
“Sistema vijilánsia hanesan CCTV iha pontu estratéjiku sira sei ajuda tebes mantein seguransa sidade nian, maibé partisipasaun komunidade nian iha mantein seguransa ambientál mós importante tebes. Ha’u hein katak sei iha tan programa sira hanesan postu guarda nian ne’ebé envolve rezidente sira.”
Rezidente na’in tolu ne’e konkorda katak sidade ne’ebé di’ak maka sidade ne’ebé bele akomoda nesesidade sira hosi nia rezidente sira hotu, tantu iha termu sira fasilidade públiku nian, limpeza, seguransa, no asesibilidade. Sira hein katak governu Dili bele kontinua involve komunidade iha prosesu foti desizaun kona-ba planeamentu urbanu no jestaun rekursu urbanu.
“Ita tenke harii sidade ida ne’e hamutuk ho hanoin ba ita-nia oan sira nia futuru”, tenik Jaime Assuncão, reprezenta rezidente barak ne’ebé hakarak haree mudansa pozitivu iha Díli.
“Ha’u hakarak haree sidade ida ne’ebé moos, seguru no konfortavel, fatin ida ne’ebé ema hotu bele moris ho di’ak.”
Husi entrevista ho rezidente lokál sira hanesan Jaime, Leonardo, no Jaime Ximenes, ita bele haree katak iha esperansa boot ba Dili atu sai sidade ida ne’ebé ordenadu, moos, no seguru liután. Maski dezafiu boot sei iha nafatin, tantu iha termu planeamentu territóriu, jestaun lixu no hadi’a seguransa, rezidente lokál sira iha Dili optimista katak mudansa ba di’ak bele hetan bainhira governu no komunidade servisu hamutuk.
Ho planeamentu ne’ebé organizadu liu, fasilidade saneamentu ne’ebé di’ak liu, no sistema seguransa ne’ebé integradu liu, Dili iha poténsia atu sai sidade ida ne’ebé la’ós de’it atrativu ba turista sira, maibé mós konfortavel no seguru ba nia rezidente sira.

















loading="lazy" />