Distiñu GAM namlele “tenke halo diplomásia di’ak ho Xanana”

banner 120x600
144 Views

G-NEWS (DILI) – Relasiona ho apelu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba povu Timor Leste, hafoin konflitus ne’ebé akontese iha periódu loron matebian nian katak, atu fó orientasaun ba Komandante-Jerál hodi solusiona insidente ne’ebé akontese iha Postu Bobonaro munisípiu Bobonaro.

“Ha’u halo apelu ba povu tomak, hosi aman, inan, to’o oan sira liu-liu joven sira. joven sira uluk, imi nia aman, inan mate ba rai ida ne’e, agora imi oho malu tanba buat ida ke la folin buat ida”, PM Xanana hato’o lia ne’e ba jornalista sira iha Sábadu (04112023).

banner 325x300

“Ha’u husu ba Na’i Lulik sira, aban reja netik ba, par fase tiha joven sira nia ulun, tanba ita haree iha uma laran, banin ho mane foun, di’ak malu hela tanba ai-funan kuandu tau iha ne’ebá, hirus malu, tanba ida pertense ida, ida ne’ene”, Primeiru-Ministru ne’e aumeta tán.

Depois ida ne’e, mak liuhosi komunidadu Imprensa, ne’ebé fó sai iha portal Governu, Kuarta-feira (081120230, sita katak, nesesidade ba governu hodi hatuur orden públika, deside tuir lei ne’ebé vígora hela.

“Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no hafoin halo análize ba konflitu sira foin daudaun ne’e iha parte balu territóriu nasionál nian, ne’ebé provoka husi elementu grupu rivál artes marsiais, no haree ba lakon vida ema nian no nesesidade hodi hatuur orden públika, deside, tuir lei ne’ebé vigora hela, hodi halo rekolla informasaun hotu ne’ebé nesesária, hamutuk ho entidade relevante sira hotu”, tuir nota komunikadu imprensa ne’ebé G-News asesu.

Iha nota komunikadu imprensa ne’e mós sita katak, Governu sei foti desizaun iha tenpu badak.

Relasiona ho pontu hirak ne’e, Akademista hosi UNPAZ Ernesto Xavier ba G-News, sexta-feira (10112023) hateten, lideransa Organizasaun Arte Marsiais (GAM) tenke halo komunikasaun di’ak ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi esplika meius no rajaun sira organizmu nian, nune’e nia bele tetu hodi foti desizaun.

“Di’ak liu lideransa Organizasuan Arte Marsiais tenke halo diplomásia ka halo komunikasaun di’ak ho Avo Nana, nu’udar Primeiru Ministru, hodi esplika programa no atividade, benefísiu organizasaun ne’ebé liga ba espiritualidade, nune’e Avo bele komprende, hodi foti desizaun ne’ebé la afeta ba ezisténsia organizasaun iha futuru”, haktuir Nia.

Iha parte seluk, estudante UNTL Armando de Jesus Lopes esplika, dalan di’ak atu hetan solusaun atu labele taka ezisténsia organizasaun arte marsiais mak ninia lideransa tenke ko’alia direita ho Primeiru-Ministru kona-ba benefísiu envolvimentu joven sira nian liuhosi atividade treinu fízika no espiritualidade.

“Kuandu la iha komunikasaun di’ak, dalaruma Primeiru-Ministru bele taka, kuandu lideransa GAM la hakbesik”, Armando dehan.

“Durante ne’e ita haree iha sosial mídia, ameasa atu taka atividade GAM, ne’e ita akompaña distinu GAM ne’e namlele hela, atu ba ne’ebé loos. Uluk Governu anterior taka, pois governu foun loke hikas, no governu atuál taka, entaun presizamente lideransa GAM tenke hakbesik an ba atu ko’alia, halo diplomásia nu’udar bei-oan no avo”, Armando esplika ba G-News.

Antes ne’e, sosiedade tomak mós halo krítika hasoru autoridade seguransa nia atuasaun ne’ebé la sériu ba kazu konfrontu sira ne’ebé akontese. Tanba ne’e, António Freitas esplika, ne’e hanesan fiskalizasaun krítika hosi sidadaun sira maibé nia parte defende tanba la iha koordenasaun no ordem hosi Governu.

“Ne’e hanesan fiskalizasaun krítika ba ita nia autoridade sira, maibé iha parte seluk ha’u defende sira, tanba sira koloka iha ne’ebá ne’e koloka nível nasionál, sira na’in hira ninia ezisténsia iha ne’ebá ne’e laos atu atua de’it kualker situasaun iha Baucau. Defaktu no Dejuri akontesimentu iha Baucau, maibé prezensa iha ne’ebá par atu bele kontrola situasaun nível polítika nasionál hotu. Tanba ne’e, ordem Batalliaun Ordem Públika (BOP) no Batalliaun Un F-FDTL ida ne’e hein koordenasaun entre Ministru Defeza no Ministru Interior, tenke koordena malu, fó ordem ida ba sira par sira bele tun”.

Antes ne’e, iha loron 25 fulan agustu tinan 2023, Padre Júlio Crispim husu membru Organizasaun Arte Marsiais IKS PTL Kera Sakti atu hadook án hosi tentasaun no provokasaun ne’ebé afeta ba konflitus, nune’e kontribui ba seguransa ida hakmatek iha sosiedade nia leet.

“Ha’u admira tanba labarik joven sira iha Ha’u nia rezidénsia, mesak ema membru Família boot IKS nian, sira nia kuartu feto la tama, ema la naran tama arbiru, iha ortóriu iha ne’ebá, sira reja liu fali ema seminarista sira, ida ne’e buat di’ak ida. Afinál imi iha fiar ba Maromak, ba natureza, entaun imi tenke hatudu hahalok di’ak mós hanesan ne’e iha sosiedade nia leet. Iha lian Bahasa karik dehan Arte Marsiais Família Boot IKS Kera Sakti ne’e, ema hare’e no dehan Sisi baik dalam penilaian buruk”, Padre Júlio Crispim haktuir.

“Ha’u hakarak atu dehan katak, membru família boot IKS Kera Sakti atu moris ona iha faze kontemplasaun katak, husik ha’u nia án ne’e mamuk tiha, no husik Maromak mak tama ha’u nia laran, husik Kristu mak tama ha’u nia laran”.

“Di’ak liu problema iha, provokasaun iha, hasees án. Hasees án la’os ita tauk, maibé hasees án atu manan buat hotu-hotu iha ita nia moris, iha aspeitu judisiariu katak, labele hetan sansaun hosi Tribunál. Kuandu ita sala, Tribunál aplika sansaun, ita ba kadeia, ita nia inan-aman, família lakon ita nia prezensa, tanba ne’e alin sira, tenke hanoin didi’ak kona-ba ida ne’e”. Amu ne’e hakotu.

Jornalista       : Ekipa G-News

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante