G-NEWS (DILI) — Movimentu Universitáriu Timor Leste (MUTL) konsidera Parlamentu Nasionál hamosu injustisa no korupsaun legal durante ne’e, Relasiona ho debate programa ba sesaun plenaria ekstraordinária, kuarta-feira. loron 18 fulan-Setembru tinan 2024, hodi aprezenta proposta hodi sosa kareta foun.
Maibé deputadu António da Conceição hosi bankada PD hateten katak, deputadu presiza duni kareta tanba sira iha estatutu hanesan deputadu Parlamentu Nasional.
Portavoz MUTL Cristiano José Trindade (Mau-Raku), liuhosi konferénsia imprensa, tersa-feira (08102024) deklara ba públiku atu hamutuk ho povu tomak la konkorda ho dezisaun ida ne’e tanba konsidera desizaun ne’e hanesan dezisaun politika ida ne’ebé injustu no korupsaun legál.
Tuir portavoz ne’e katak, desizaun ne’e fó ameasa boot ka hamate futuru estadu Timor-Leste, tanba dadaun ne’e Timor-Leste hasoru hela problema iha setór Saúde, edukasaun folin nesesidade bázika kontinua aumenta ba bebeik, setor agrikultura no asuntu seluk-tán ne’ebé halo povu sai vítima.
“Deputadu sira laiha neon tanba lakon ona sira nia espíritu Nasionalismo ba rai ida ne’e hodi hanoin de’it sira nia an. hanesan prinsipiu ida ne’ebé Saudozu Fernndo lasama de Araújo hosik hela mai ita katak; Ha’u nia dignidade la bo’ot liu dignidade nasaun nian, maibé pelo kontrariu deputadu ohin loron mai ho prinsipiu maka sira nia dignidade makaas liu fali dignidade nasaun nian”, ko’alia iha konferénsia imprensa iha Jardim Kolmera, tersa-feira (08102024).
“Maibé ohin loron IXGK iha órgaun lejislativa (PN) nafatin hakarak produs proposta ho lei Nú 4, hodi apresenta ba programa hodi sosa kareta luxu lori osan povu nian ne’ebé sira aprova tiha ona iha loron 18 fulan-Setembru tinan 2024 ho montante osan 40 mil,milioéns ba sira nia an, hodi la’o loko-an iha povu ida ne’e ninia terus leten”.
“Hanesan ita hotu hatene katak dadun ne’e Timor-Leste tama ona ba iha krize ekonómia rai laran ho deve ne’ebé barak tebes hosi banku Federa, Banku Asean, Xina no mós Paíz sira seluk, ne’ebé maka ita investe ona maibé ohin loron Timor-Leste sei nakonu ho númeru ki’ak, mukit, hamlaha ma-nutrisaun, hahú hosi labarik, Joven no inan-aman barak maka sakrifika sira nia an moris tuir dalan ninin hodi sobre vive iha estadu ida ne’e”.
Tuir Movimentu Universitáriu Timor Leste katak, representante povu iha Parlamentu Nasionál la preokupa hodi rezolve problema hirak ne’e maibé, pelu-kontáriu sira rasik mak produs lei hodi hanoin de’it sira nia an sosa kareta luxu ne’ebé uza povu ida ne’e nia osan hodi fó previléziu ba sira nia an ho família no fó impaktu bo’ot ba ameasa no hamate futuru Timor-Leste nian.
Tanba ne’e, Movimentu Universitáriu Timor Leste (MUTL) husu ba povo Timor laran tomak atu nafatin kontra desizaun ne’ebé Parlamentu Nasionál foti, nune’e bele salva nasaun ne’e nia futuru.
Iha sesaun plenaria ekstraordinária, Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes fó apoiu polítika ne’e.
“Ita persija sosa kareta ita lalika tauk tanba ne’e la’ós naok, se ema ruma protesta haruka nia mai tur iha ne’e forma ninia partidu manan para mai tur”, tenik Duarte Nunes.
Deputada Olinda Guteres hosi bankada KHUNTO, iha nia intervensaun hateten “sosa kareta prado rai sei la naben, no sorin seluk nia hateten tan katak se prado la sosa di’ak liu OGE ba ano fiskal nian tenki taka”.
MUTL husu ba Prezidente Repúblika José Ramos Horta atu veta lei ne’ebé fó bokur ba ema ka grupu balun de’it, ne’ebé la’ós interese povu nian.
“Ikus-liu MUTL hakarak deklara ba povu hotu-hotu hahú hosi labarik, joven no ferik katus sira hotu iha estadu ida ne’e, mai ita hamutuk hodi nafatin kontra desizaun nauk legál, explorasaun no korupsaun legál ne’ebé maka reprezentante povu iha PN halo, atu salva lalais ona futuru nasaun Timor-Leste nian, hanesan mensajen ne’ebé Papa Francisco fó hela mai ita iha Tasi-tolu 10 de Setembro 2024 katak: kuidadu ho lafaek sira tanba sira sei nauk hotu ita nia kultura no nauk hotu ita nia rikusoin no lafaek sira ne’e maka mosu dadun mai ona ne’e”.
“Nune’e husu ba povu hotu-hotu atu hamrik hodi kontra lafaek sira ne’e iha Timor-Leste. Dala ida tan povu ida ne’e la konkorda atu sosa kareta foun ba Deputadu kanten sira iha Parlamentu Nasional”.