Posibilidade Xanana Gusmão lidera Prezidente Konsellu Seguransa ONU

banner 120x600
2,695 Views

G-NEWS (DILI) — Iha tensaun mundiál nia leet no dezafiu seguransa nian ne’ebé kompleksu, Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian hamriik nu’udar pilár importante ida hodi mantein pás mundiál. Fulan-fulan, Estadu-membru Konsellu Seguransa ida asume knaar importante nu’udar Prezidente ho responsabilidade boot atu lidera diskusaun no foti desizaun.

Nu’udar Prezidente, nasaun estabelese ajenda enkontru nian, fasilita diálogu entre membru sira, no asegura katak lian hotu-hotu rona. Iha atmosfera ida ne’ebé dalabarak tensu, Prezidente tenke hatudu lideransa ne’ebé forte no neutru hodi taka diferensa opiniaun entre nasaun sira no hetan solusaun ne’ebé aseitavel ba parte hotu-hotu.

banner 325x300

Prezidente mós funsiona hanesan porta-vós ba Konsellu hodi hato’o pozisaun koletiva ba mundu tantu iha fórum internasionál no ba mídia. Ida-ne’e maka momentu krítiku ida iha ne’ebé diplomasia hetan teste; abilidade atu halo negosiasaun no esensiál liu mak atu harii konsensu.

Ho rotasaun mensál ne’e, nasaun membru ida-idak iha oportunidade atu kontribui ba esforsu atu mantein pás no seguransa internasionál. Iha desizaun ida-idak, iha esperansa no dezafiu kompleksu, ne’ebé hatudu oinsá importante papél prezidente Konsellu Seguransa nian hodi forma futuru ida ne’ebé di’ak liu ba umanidade.

Mandatu prezidente Konsellu Seguransa ONU nian inklui responsabilidade no kna’ar xave oioin, inklui:

  1. Aranju Enkontru nian: Determina ajenda mensál no prezide sesaun enkontru Konsellu Seguransa nian, inklui sesaun formál no informál.
  2. Fasilitasaun Diskusaun: Enkoraja diálogu entre nasaun membru, hodi asegura katak lian no rona perspetiva hotu-hotu.
  3. Foti Desizaun: Fasilita prosesu foti desizaun, inklui votasaun ba rezolusaun no deklarasaun.
  4. Koordenasaun ho Sekretáriu-Jerál: Servisu hamutuk ho Sekretáriu-Jerál ONU nian hodi koordena Konsellu nia asaun, liuliu iha situasaun emerjénsia.
  5. Komunikasaun Esterna: Reprezenta Konsellu iha interasaun ho nasaun seluk, organizasaun internasionál no mídia hodi hato’o Konsellu nia pozisaun no desizaun.
  6. Jestaun Krize: Hasoru emerjénsia no krize internasionál, haka’as-an atu hetan solusaun ne’ebé pasífiku no efetivu.
  7. Promosaun ba Paz no Seguransa: Dezenvolve inisiativa sira hodi promove paz, estabilidade no rekuperasaun pos-konflitu.

Mandatu ida-ne’e importante tebes atu mantein Konsellu Seguransa nia funsaun hodi rezolve kestaun globál sira ne’ebé krusiál no prezidente hala’o papél xave ida hodi orienta diskusaun no asaun koletiva.

Tuir mai esplikasaun klean liu tan ba aspeitu haat relasiona ho Timor Leste nia papel iha Konsellu Seguransa ONU nian:

  1. Esperiénsia Diplomátika

Timor Leste, maski hanesan nasaun ne’ebé relativamente foun, envolve ona iha forum internasionál oioin no hatudu kompromisu ba diplomasia. Esperiénsia iha negosiasaun no kooperasaun ho nasaun sira seluk, nune’e mós partisipasaun iha misaun manutensaun pás, fó fundasaun ne’ebé forte ba Timor Leste. Karik nia asume prezidénsia, nasaun bele aplika esperiénsia ida-ne’e hodi fasilita diálogu no harii konsensu entre membru sira Konsellu nian.

  1. Asuntu Seguransa Espesiál

Karik Timor Leste mak kaer prezidensia, kestaun seguransa ne’ebé karik sai hanesan foku mak hanesan estabilidade iha sudeste aziátiku, konflitu hale’u Tasi Súl Xina nian, nune’e mós kestaun umanitária ne’ebé relasiona ho refujiadu no dezastre naturais. Timor Leste bele uza ninia pozisaun hodi halo advokasia ba solusaun pasífiku no kolaborativu, nune’e mós hasa’e konxiénsia kona-ba dezafiu sira ne’ebé nasaun ki’ik sira hasoru iha rejiaun ne’e.

  1. Papél Ki’ik iha Diplomasia

Nudar nasaun kiik, Timor Leste iha oportunidade uniku atu sai hanesan mediador no ponte entre nasaun boot no kiik. Ho aprosimasaun ida ne’ebé inkluzivu liu, Timor Leste bele ajuda kria espasu ba nasaun sira ne’ebé ladún reprezentadu atu bele iha lian. Ida-ne’e bele hametin relasaun diplomátiku sira no hasa’e nia influénsia iha palku internasionál, hodi hatudu katak lian sira hosi nasaun ki’ik sira mós importante iha diskusaun globál sira.

  1. Dezenvolvimentu Internu

Estabilidade polítika no ekonómika iha Timor Leste influénsia maka’as tebes ba ninia abilidade atu hala’o papél ativu iha arena internasionál. Hodi mantein estabilidade no harii instituisaun sira ne’ebé forte, Timor Leste bele hatudu katak nia prontu atu simu responsabilidade ne’ebé boot liu. Prosperidade no dezenvolvimentu ekonómiku sustentável sei hametin mós nasaun nia pozisaun iha negosiasaun internasionál sira, hodi aumenta nia kredibilidade iha nasaun sira seluk nia matan.

Xanana Gusmão, eis Prezidente Timor Leste, dalabarak involve an iha politika internasional no iha influensia boot. Maibé, to’o agora, prezidénsia Konsellu Seguransa ONU nian la’ós ema ida-idak mak kaer, maibé Estadu membru sira mak kaer. Se refere ba pozisaun ka knaar partikulár ne’ebé envolve Xanana Gusmão iha kontestu Konsellu Seguransa nian, bele katak nia envolve iha delegasaun ka diskusaun partikulár ida.

Timor Leste hanesan nasaun ki’ik no foun iha poténsia atu kaer kargu prezidente Konsellu Seguransa ONU nian. Ho partisipasaun ativa iha komunidade internasionál no dezenvolvimentu polítiku ne’ebé estável, ida-ne’e bele sai pasu importante ida hodi hasa’e ninia papél iha diplomasia globál.

Tuir informasaun ne’ebé G-NEWS asesu katak, maibé, abilidade atu hala’o responsabilidade nu’udar prezidente Konsellu Seguransa mós depende ba fatór oioin, hanesan apoiu hosi Estadu-membru seluk, esperiénsia iha negosiasaun internasionál no prontidaun atu trata asuntu kompleksu iha nível mundiál.

Karik Timor Leste hetan permisaun atu kaer pozisaun ida ne’e, ida ne’e sei sai oportunidade ida ne’ebé iha valór atu hasa’e nasaun nia lian iha palku internasionál no hametin ninia kompromisu ba pás no seguransa globál.

Informasaun ida ne’e G-NEWS asesu liuhosi diskusaun ne’ebé la’o hela durante ne’e iha nasaun dezenvolvidu sira.

Redasaun G-NEWS

Editor: Amito Qonusere Araújo

relavante