G-NEWS (DILI) – Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) Germano Santa Brites Dias, hamutuk ho ekipa, ne’ebé akompaña hosi autoridade seguransa no defeza (PNTL no F-FDTL) observa no atua animal hakiak komunidade nian ne’ebé lao livre iha sosiedade nia leet.
Atuasaun ne’e akontese iha tersa-feira (28052024) iha área Manleuana Dili.
Governante ne’e hateten, operasaun iha área Fatumeta ne’e bazeia ba keixa hosi komunidade nian, desde fulan-Fevereiru, tanba komunidade rasik la tahan ho fahi nia is ne’ebé fó impaktu la di’ak ba populasaun ne’ebé hela besik área refere.
Polísia tarde halo operasaun tiru fugetes
“Dáder ne’e ami mai halo operasaun ba animal hanesan fahi. Operasaun ne’e bazeia ba keixa hosi komunidade ne’ebé mak hato’o tiha ona karta ba iha SEATOU nia fatin iha fulan-Fevereiru kedas, tanba kestaun tempu ami labele to’o iha ne’e, no ohin tempu duni par ami mai duni, ohin ami mai par halo operasaun de’it, i kaer-kesi, no sira ne’ebé fuik orienta jestaun merkadu, pasiensia tenke oho, maibé ohin la konsege oho, ita husu ba animal na’in sira tenke muda hosi ne’e tanba fó nia impaktu la di’ak ba komunidade sira”, Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana Germano Santa Brites Dias, ba Jornalista sira, segunda-feira (28052024).
Germano Santa Brites Dias haklean liu-tán katak, hosi operasaun ne’e, governante ho ekipa konjunta orienta komunidade ne’ebé hakiak fahi, atu hasai ona hosi fatin hakiak, no lori ba fatin ne’ebé seguru.
“Iha kra’ik ne’ebá ne’e ita haruka animal na’in kaer ona fahi lima, haruka sira hasai, no ita mai to’o iha ne’e hamutuk-18, nomor iha fali sorin ne’ebá, fahi-20, no nune’e mós iha Osindo laran. iha Osindo 1, iha informasaun katak, fahi luhan ida de’it hakiak fahi-10 iha laran, entaun ninia foer ne’e mak halo komunidade iha laran ne’ebá la tahan. Ohin ami organiza malu par mai kaer, hakas an par sai kedas ba fatin ne’ebé seguru par labele fó moras ba ema seluk”, governante ne’e ko’alia iha nia entrevista.
Faan naan animal iha estrada públiku
Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana ho ekipa konjunta mós sei haree fali ba vendedor naan iha estrada públiku sira. Germano dehan, governu hadia ona fatin merkadu Taibesi, nune’e bele haruka vendedor ba naan animal atu kontinua sira nia atividade negósiu iha ne’eba.
“Agora dadauk ita haree hela iha merkadu Taibesi ne’e ita organiza hela, iha ne’ebá fatin ki’ikoan ne’ebé sira faan. Maibé sira hela iha ponte Maufelu nia okos ne’e tanba de’it fatin ba merkadu Taibesi ne’e klo’ot, no sira faan barak liu ne’e bibi”.
“Semana kotuk, ami hadia hela eis merkadu Bekora, ateru iha laran ona, par vendedor sira iha liur ne’e bele tama ba iha laran, no estrada tama ba ne’e rai ne’e mamuk hela, rai na’in iha, mais sira koopera ho governu, prepara sosa par depois it abele ahree lokaliza fatin sira ne’e ba (animal hanesan bibi) mais fahi labele, fahi tenke muda ba nia fatin, mak sira faan liuhosi mídia, depois se mak presiza mak ba sosa”, governante ne’e haktuir.
Nia mós husu ba timrooan sira ne’ebé maihosi munisípiu, hala’o atividade negósiu, liu-liu hakiak animal hanesan fahi, di’ak liu mobiliza fali ninia animal hakiak ba munisípiu, tanba tuir governante ne’e katak, sidade Dili laos atu hakiak animal.
“Ba maluk sira ne’ebé maihosi munisípiu hakiak fahi iha Dili, di’ak liu lori fila fali ba munisípiu par depois lia ba mak lori mai, tanba iha sidade Dili ne’e ita mai buka moris, servisu, laos mai hakiak hotu fahi iha ne’e”, Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) ko’alia.
Aleinde ne’e, Germano mós koordena ho jestaun merkadu munisípiu Dili, no husu apoiu autoridade seguransa atu halo operasaun ba animak hakiak hanesan karau, liu-liu iha área Cristo Rei no Tasitolu.
“Tanba ne’e ninia impaktu ne’e negativu liu ba ema seluk nia saúde. Sira ne’ebé hakiak hela karau, husik hela karau, hanesan iha Cristo Rei, ita husu ona ba PNTL, karau sira ne’ebé ita la toman, ita husu ajuda ba PNTL bele husu sira nia armas par halo karau hakmatek iha fatin, inklui iha Tasitolu”, Germano fó xamada atensaun ba populasaun iha área ne’ebá.
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo