G—NEWS (DILI) — Múzika iha kbiit atu liga pasadu, prezente, no futuru. Iha kontestu Timor Leste, múzika la’ós divertimentu de’it, maibé mós parte ida husi jornada istóriku no identidade nasaun ida ne’ebé liu ona husi luta oioin. Trio múziku sira husi Timor Leste konsege kombina patrimóniu kulturál tradisionál ho esperimentasaun múzika kontemporánea, hodi prodús obra ida ne’ebé la’ós de’it muzikalmente impresionante, maibé mós hato’o mensajen luta no esperansa ba futuru.
Trio ne’e, kompostu husi Etson Caminha, Izu Pereira, no Dede Vilhas, tau hamutuk instrumentu múzika tradisionál timoroan nian ho elementu múzika esperimentál no knananuk rezisténsia nian. Sira mai husi jerasaun ne’ebé moris iha tempu Timor Leste nia luta ba ukun rasik-an, no sira-nia serbisu reflete espíritu ukun-an ne’ebá. Liuhusi kombinasaun materiál naturál no instrumentu tradisionál, sira hamosu esperiénsia muzikál ida ne’ebé reprezenta Timor Leste iha ninia totalidade—husi ninia abut istóriku ne’ebé kle’an to’o ninia vizaun ba futuru ne’ebé nabilan liu.
Múzika ne’ebé sira hala’o la’ós de’it espresaun kulturál, maibé mós viajen sonika ne’ebé liga povu Timor Leste ho sira-nia identidade koletiva no ho mundu esternu. Múzika ne’e ko’alia kona-ba kbiit tradisaun nian, enkuantu loke espasu ba inovasaun no imajinasaun ne’ebé sei lori Timor Leste ba futuru ne’ebé nakonu ho esperansa.
Selebrasaun delegasaun Fundasaun Oriente ba dala 30 ne’ebé hala’o iha Goa, Índia, nu’udar momentu importante ida ba artista no kultura Timor-Leste nian. Iha biban ne’e, artista Timor-Leste na’in tolu mak kolabora hodi aprezenta múzika orijinál Timor-Leste ne’ebé úniku. Eventu ne’e la’ós de’it selebra realizasaun Fundasaun Oriente nian, maibé mós introdús rikeza kultura no múzika Timor nian ba mundu.
Etson Caminha, reprezentante artista ida ne’ebé partisipa iha selebrasaun ne’e, esplika konseitu husi sira nia kolaborasaun. Ami na’in 3 nia atividade iha GOA Índia mak sei aprezenta múzika orijinal Timor-Leste nian iha eventu selebrasaun delegasaun Fundasaun Oriente ba dala-30 iha Índia Goa,” dehan Etson ba G-NEWS iha Tersa (28/01/2025).
Kolaborasaun ne’e envolve artista na’in tolu ho estilu muzikál ne’ebé la hanesan, maibé sira hamutuk iha objetivu ida de’it: atu eleva múzika tradisionál Timor-Leste nian ho sentimentu modernu.
“Ita sei aprezenta múzika orijinal Timor nian ne’ebé hakerek na’in husi belun Izu nomos iha kombinasaun ho ita nia instrumentu tradisional hanesan LAKADOU “, nia hatutan.
Maski sira ida-idak iha banda no estilu toka nian ne’ebé diferente, sira konsege kria kombinasaun ida ne’ebé interesante.
“Sim, ami na’in tolu iha diferensia banda nomos diferensia estilu ba iha toka nian maibé kolaborasaun ida ne’e interesante tebes tanba ho karakteristiku ida-idak nian no estilu ne’ebé diferente bele kompleta malu hodi bele kria karakteristiku ne’ebé foun mós,” dehan Etson.
“Husi belun Izu sei kanta ninian múzika rasik akompaña ho guitar, belun Dede sei akompaña ho guitar electric no backing vocal e ha’u rasik sei akompaña ho perkusaun modernu nomos tradisional ho lian ambiente.”
Maibé, viajen ba kolaborasaun ida-ne’e la’ós lahó dezafiu sira. Etson hatete katak obstákulu prinsipál ne’ebé sira hasoru maka tempu limitadu ba preparasaun.
“Difikuldade ne’ebé ami hasoru mak ladun iha tempu atu halo preparasaun ho razaun ami na’in 3 akupadu los iha tempu balun,” nia hatete.
Maski nune’e, sira nafatin entuziazmu no otimista. “Maibé ami sente di’ak hela bainhira ami hamutuk, ha’u fiar katak ami sei aprezenta tuir ida-idak nia sentimentu hodi lori ema atu sente múzika Timor nia sabor ne’ebé sei hariku ho kombinasaun instrumentu tradisional LAKADOU.”
Aleinde ne’e, Etson mós hato’o agradesimentu ba Fundasaun Oriente no Diretora Joana Camargo Saraiva ba oportunidade ne’ebé fó. “Ikus liu hakarak hato’o agradeçe wain no obrigadu wa’in ba konvite husi Fundasaun oriente iha Dili ne’ebé lidera husi Diretora Joana Camargo Saraiva hodi mai partisipa iha selebrasaun Delegasaun Fundasaun oriente iha GOA ÍNDIA ba dala 30,” nia dehan. “Selebrasaun ne’e partisipa mós husi Delegasaun Fundasaun Oriente husi fatin oioin, hanesan Delegasaun sira husi Makau, Lisboa, no fatin seluk tan.”
Selebrasaun ne’e la’ós de’it hanesan eventu ida hodi selebra diversidade kulturál, maibé hatudu mós espíritu kolaborasaun entre artista sira hodi kria obra sira ne’ebé hariku patrimóniu kulturál Timor-Leste nian.
Editor Testu : Amito Qonusere Araújo