Diskursu PR RDTL iha Restaurasaun Independênsia 20 Maiu 2023

banner 120x600
282 Views

Lia – Tatoli

Hosi Prezidente Repúblika
Prémiu Nobel da Paz
J. Ramos Horta

banner 325x300

Hodi haklaken tinan 21 ba Restaurasaun Independénsia Nasionál

Díli, Palásiu Nicolau Lobato, loron-20, fulan-Maiu, tinan-2023

Exelénsia no Belun sira
Prezidente Parlamentu Nasionál
Primeiru Ministru
Prezidente Tribunál Rekursu
Ex-titulár sira hosi Órgaun Soberania
Prokuradór-Jerál Repúblika
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada nian
Komandante-Jerál PNTL nian
Provedór ba Justisa no Direitu Umanu
Prezidente hosi Komisaun Anti-Korupsaun
Magnífiku Reitór sira
Belun no Veneradu Líder sira hosi Konfissaun Relijiosa hotu
Belun membru sira hosi Korpu Diplomátiku no Konsulár, Ajénsia hirak hosi Nasoens
Unidas

Belun Bainaka sira hosi rai-li’ur
Belun Observadór internasionál sira
Exelénsia sira

Menon ksolok ho domin no respeitu ba imi hotu.

Ohin, ita marka tinan ida tan horikuluk kalan ne’ebá, iha loron-20, fulan-maiu, tinan-2002, bainhira bandeira ONU nian tun no kombatente kmanek balu hasa’e RDTL nian.

Ema estranjeiru sira oioin okupa ita rain no, iha tinan atus lima nia laran sira maka ukun no ita terus maibé ita mós hetan buras sosiál, kulturál no harii-an nu’udar Nasaun. Ita moris tuir nafatin maske ho susar, ita aprende liuhosi susar hirak-ne’e no tuirfalimai ita sa’e maka’as.

Iha kalan ne’ebá ho laran-maluk no maus, iha festa tasi-tolu ne’ebá, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão, ita-nia Prezidente dahuluk, hamutuk ho Francisco Guterres Lu-Olo, Prezidente Asembleia Nasionál Konstituinte no Prezidente Parlamentu Nasionál, Kofi Annan nu’udar Sekretáriu Jerál hosi ONU no ninia Reprezentante Espesiál Sérgio Vieira de Mello, sira hamriik metin ho ksolok.

Iha podium ne’ebá mós iha ema balu hosi luta libertasaun nasionál no ha’u temi sira-nia naran hanesan Taur Matan Ruak, Lere Anan Timor, Falur Rate Laek, Ma’u Hunu, Dr Mari Alkatiri, Engº João Carrascalão, Roque Rodrigues, Rogério Lobato, José Luis Guterres.

Ha’u tada omenajen ba leno boot sira-ne’ebé naroman ita-nia istória … hanesan Dom Boaventura de Manufahi (1912), Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato. Nomós ba Kai Rala Xanana Gusmão ema ne’ebé reorganiza FRETILIN no FALINTIL hodi haburas luta libertasaun bainhira barak hanoin lakon tiha maibé lori luta to’o nia rohan hodi to’o loron-30, fulan-30, tinan-1999.

FRETILIN nia hala’ok halulik tiha ona iha preámbulu hosi ita-nia Lei-Inan, Inan Igreja ne’ebé nu’udar hakmahan-fatin ba sira hotu ne’ebé halai -soe no fó biban hodi hasouru tinan nakukun iha tempu ne’ebá. Ne’e be, oras tuku 24 kalan fahe rua ona iha 20 Maiu 2002 bainhira restaura filafali República Democratica de Timor-Leste ne’ebé, uluknanain, FRETILIN nia Komité Sentrál proklama tiha iha 28 Novembru 1975. Iha loron ne’ebá, ita-nia kapitál Dili ne’ebé mundu haluha tiha, mamuk hela no ema hanoin latebes ho tauk. Festa iha 28 Novembru 1975 ne’ebá hala’o tiha lalais de’it ho laran-kraik no ema uitoan tanba barakliu ladún barani hodi tun hosi foho iha funu nia laran.

Iha loron ne’ebá komunidade internasionál laiha. La iha dignatáriu bainaka ida no la iha emisáriu espesial ruma. Ami hamriik mesak de’it kliik. Tinan 24 liutiha, hafoin ema rihun atus rua mate … buat ida-ne’ebé susar atu hamosu mosu duni no, tuir Maromak nia hakaran, mehi ida sai fali nu’udar moris tebes. Maibé povu ne’e tahan maka’as hasouru terus no la iha povu seluk tahan terus hanesan timoroan.

Hanesan semu hodi hakat liu dala kleur ami tun hosi 28 Novembru 1975 to’o 20 Maiu 2002. Ho matan-been nakonu ami hotu hasasin ho kmanek ba festa iha Tasi-Tolu. Susar atu tetu sori-sorin serimónia rua ne’e – ida hosi Declaração Unilateral da Independência no seluk maka Restauração de Independência, hafoin tinan 24 – dramátiku liu la iha. Hale’u timoroan rihun atus ida maka halibur kalan ne’ebá 20 Maiu 2002 iha Tasi-Tolu.

Personalidade polítika no ema diplomata atus ba atus hosi rai-li’ur hasouru malu iha Timor-Leste hodi hasasin hala’ok hasa’e Bandeira Timor-Leste nian; jornalista balu hosi TV mundiál mós iha ne’ebá atu transmite diretamente.

Maibé ha’u tenke hanoin hikasfali ema ida nia prezensa, nakonu ho simbolizmu, maka Señora Megawatti Sukarnoputri, oanfeto hosi Bung Sukarnu nu’udar fundadór ba Repúblika Indonézia. Señora Mega nia prezensa tada lisan boot hosi Nasaun Indonézia ne’ebé hatene simu desizaun hosi ita-nia povu atu haketak hodi ukun rasik-an.

Tinan lima ba dala uluk maka hanesan moris kasian no austeridade, kontrola fiskál no orsamentál. Ministru barakliu la iha uma rasik ka rezidénsia ofisiál. Ministru iha karreta simples, la iha seguransa, eskolta ka sirene.

Ha’u la iha hakaran atu konta musa-musan hotu kona-ba oinsá harii Estadu maibé fó hanoin de’it katak hasouru dalan oioin ho susar hodi harii Estadu ne’e.

Iha tinan 21 nia laran ikusmai konfirma katak prosesu harii Estadu, demokrátiku, justu no funsionál, ezije planeamentu tomak no la halo hakois arbiru no hakaran de’it lahó neon. Liuliu, la tesi ai-laran no la habadak dalan.

Sira-ne’ebé ukun órgaun saberania haat – Prezidénsia Repúblika, Parlamentu, Governu no Justisa – harii tuir ita-nia Lei-Inan, ida-idak hala’o ninia knaar ho neon moos, la foti-an no servi ho laran tomak, hametin ho dame no estabilidade ne’ebé presiza duni hodi bele harii Estadu ho Administrasaun Públika, hakerek lejislasaun ne’ebé presiza hodi hatuur Estadu Demokrátiku.

La hanesan maluk ex-kolónia lima ho abut portugés, hosi grupu PALOP, ne’ebé hahú koko moris ho esperiénsia demokrátiku tuir sistema lohi multipartidarismu nian. Timor-Leste hahoris ho sistema multipartidáriu loos no metin.

Liutiha tinan 21 … Timor-Leste iha dame no hakmatek, iha ita-nia leet rasik, ho ita nia viziñu sira no mundu tomak.
Iha ita-rain barakliu maka nu’udar katóliku, hale’u 98%, ema ne’ebé la’o ho fiar no moris di’ak ho protestante no musulmanu sira-ne’ebé ho fiar lahanesan maibé, hotu-hotu hamutuk ho identidade timór nian no, hamutuk fó liman hodi harii ita-nia Estadu Demokrátiku.

Exelénsia sira,

Sei metin iha ha’u-nia hanoin, ne’ebé iha imajen hodi hatebes, Timor-Leste iha tinan-1999, bainhira ita-nia sidade Díli naksobu rahun, ho iis mutuk, sidade ida la haree manu-liin ka manu ne’ebé de’it; tanba manu hotu-hotu semu lakon hosi ahi-suar iha fulan ne’ebá ho naran Setembru-Metan.

Bainhira ha’u hanoin hikasfali tinan 21 hori kedas restaurasaun independénsia, ha’u koko haree rohan loos, no ha’u hanoin ha’u bele haree nune’e duni tanba hosi tinan 2012 to’o tinan 2022 ha’u la belit ho partidu polítiku ida.

Ha’u rai hela dadus estatístikus kona-ba tinan-1975 bainhira esperansa vida nian ba timoroan maka tinan 36.17 no númeru ne’e tun tan ba 33.78 iha tinan-1978. Hosi tinan-1980 esperansa moris ba timoroan di’ak ba daudauk hosi idade tinan 34.26 to’o idade tinan 50. Iha tinan-1999 esperansa vida maka idade ho tinan 58 fahe 59.55 ba feto no 56.58 ba mane.

Tinan ruanulu hafoin restaurasaun independénsia, esperansa vida nian ba timoroan di’akliu tan: idade ho tinan 69.26 ba mane, idade ho tinan 71.38 ba feto, ne’ebé hatudu katak ema moris vida naruk liu tinan 12 no ne’e di’ak bainhira tetu ho Kamboja no aas liu Myanmar ne’ebé esperansa vida sei nafatin ho idade tinan 66. Tetu tuir nível mundu tomak Timor-Leste nia pozisaun maka nº 135 hosi total nasaun 192.

Iha tinan-1974 ita iha ema ida ho eskola nível lisensiado, Enjenheiro Sivikultór Sr Mário Viegas Carrascalão ema ne’ebé nu’udar pioneiru ba ensinu superiór iha Timor-Leste tanba hatulun timoroan ba estuda iha li’ur. Iha tinan restaurasaun independénsia ita iha timoroan 21 nu’udar médiku no akadémiku ida ho nível Doutoradu. Ohin ita iha médiku 1.100 ho formasaun hosi CUBA no TL, nomós balu hosi Indonézia, Portugal, Fiji, Austrália no Nepal.

TIMOR-LESTE hasouru krítiku barak, nasionál no internasionál, sira-ne’ebé temi tuir nu’udar “experts”, jornalista no akadémiku ne’ebé gosta ko’alia aat rain ida-ne’e ho idade tinan 20, hahoris hosi partu difisil. Ha’u haree tiha ona gráfiku balu ne’ebé fahe iha FB nia leet hodi hatudu Timor-Leste sori-sorin ho nasaun membru hosi ASEAN, tetu TL ne’ebé foin moris ho nasaun seluk ho ezisténsia tinan 50, ho estabilidade no dame.

Hori tinan-1999, hafoin sai hosi fatuk rahun iha rain naksobu, ita lori hale’u tinan ruanulu hodi hamaran família timór nia isin kanek no hakman klamar, hodi halibur filafali Nasaun ida-ne’ebé fahe tiha iha klaran, hakbesik filafali ho viziñu sira, hafoti besi no simentu nomós fatuk hodi hamoos fati-fatin hosi uma mutuk, hadi’ak uma ki’ikoan hirak-ne’ebé namkari no hadi’ak mós fatin ba balada ne’ebé halai lakon tiha.

Estado de Direito ne’ebé uluk iha de’it iha ita-nia hanoin ikusmai bele haree-hetan iha ita-nia Lei-Inan, Konstituisaun, ne’ebé barakliu maka foin remata eleisaun no vota iha Asembleia Nasionál Konstituinte.

Ita hili tiha sistema semi-prezidensialismu tuir modelu portugés no maske hala’o ho kuidadu barak kona-ba poder Xefe Estadu nian, kuidadu hirak hotu la natoon atu hasees hosi namdoras.

Exelénsia sira,
Iha tinan sanulu nia laran tan sei hasouru dazafiu, risku, perigu oioin, nomós oportunidade. Lider sira tenke hatene hili no haburas hosi oportunidade. Lider sira tenke hatene hili prioridade nasionál ne’ebé boot no tau matan ba.

Orden ekonómika mundiál iha osan-dolar nia mahon hasouru situasaun ida-ne’ebé Superpoténsia Ekonómika no Komersiál ne’ebé sosa no faan iha mundo tomak, domina sistema dijitalizasaun no IA, ne’ebé halo dolar trillaun la’o hale’u mundu.

Hala’ok ne’e nu’udar dinámika mundiál ida-ne’ebé hanesan laloran-dalan ne’ebé sei kona mós Timor-Leste no nasaun seluk nu’udar ki’ik no kiak, no fase-lori hotu iha bee-dalan ne’e.

Nasaun hirak-ne’ebé halo investimentu maka’as iha edukasaun ho matadalan hasouru ordenamentu mundiál foun ne’e, iha dijitalizasaun no IA nia okos, sei hetan di’ak no bá oin.

Dalan ida-ne’ebé nakloke atu identifika dezafiu maka ida-ne’ebé bele hili prioridade nomós hametin lala’ok ne’ebé presiza ho ekipa téknika no polítika forte ho kbiit.

Tanba kalendáriu iha de’it loron 365 no oras 24 lorloron, no, tanba mós iha baliza ba hapara orsamentu ne’ebé hasouru buat hirak hotu ne’ebé la hein atu bele hamosu, bele iha limite hosi tempu no natureza atu hatodan demokrasia, etc, di’akliu hasees hosi hanoin atu halo buat hotu-hotu dala ida de’it iha tempu badak.

Dalan seluk nu’udar Xave ba susesu maka ida-ne’ebé hili no halibur polítiku no jestór ho formasaun téknika-profisionál nomós ho esperiénsia.

Hafoin ne’ebá no iha tempu hanesan, ka daudauk kedas … kestaun balu sei namlele iha anin … ita sei bá hametin ita-nia demokrasia ka instituisaun demokrátika ka ita sei haree nafatin ema na’ok Estadu liuhosi partidu polítiku ne’ebé tama-subar iha Estadu nia Instituisaun nia leet ?

Mai ita sei intensifika jéneru nia igualdade, hadi’ak dezekilibriu sosiál, halakon moris kiak rabat rai no labarik hamlaha, promove programa hodi fó tulun ba labarik no joven sira ka mai ita haree nafatin injustisa sosiál ?

Mai ita haburas uluk dezenvolvimentu rurál, agrikultór ki’ikoan atu hala’o lisuk hamutuk hodi hetan independénsia alimentár, han di’ak, bee moos no saneamentu, saúde ba ema hotu-hotu, (halakon moras Tuberkuloze no Dengue), edukasaun ho kualidade hosi nível primáriu ?

Rohan di’ak hotu ne’ebé foin temi maka tenke tau iha ajenda nasionál no hatuur ho investimentu adekuadu no lideransa setoriál ho kualidade ho monitoramentu permanente.

Timor-Leste tama ba ASEAN no hakat ne’e loke dalan ho vantajen iha ekonomia rejionál ne’ebé iha ema hamutuk millaun 700 ho PIB tomak hale’u dolar trillaun 4.

Maibé progresu buras hosi lideransa lejítima, kompetente, ho barani, ne’ebé haree naruk ba mundu, ho koñesimentu kona-ba ekonomia, iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nian ho ambisaun uitoan, ho polítika moos, ne’ebé fó biban ba investimentu nasional no internasionál.

Tenke kaer no uza nafatin rekursu hirak-ne’ebé temi nu’udar ‘la renovável ’ hodi taka tranzisaun ba ekonomia ‘verde’. Ita tenke la’o lalais liu kona-ba implementa projetu Greater Sunrise maibé Greater Sunrise la bele sai nu’udar karau-inan hodi fó susu no taka polítiku sira-nia hahalok sala no iresponsável.
Daudauk ne’e ita rain klasifika nu’udar mizerável iha lista Banku Mundiál kona-ba tempu ne’ebé gasta atu aprova investimentu. Iha nasaun seluk hanesan Singapura no Vietnam, prosesu hosi A to’o Z hodi tama no sirkula dokumentu to’o aprova lori oras balu ka loron balu de’it. Iha Timor-Leste Instituisaun Estadu nian maka taka dalan, hapara investimentu. Lala’ok ne’e la’o hanesan kadiuk besik tinan ruanulu ona no, la’o hanesan ne’e, Timor-Leste sei hetan estatutu mizerável ne’ebé soe iha ‘lafatik foer’ nian, natoon hodi hala’o krime organizadu, violénsia no sei sai hanesan Estadu Falladu.

Maibé la’ós atu sai hanesan ne’e. Timor-Leste moris mai hosi mehi no hosi matebian sira sei bele hetan tutun aas iha Foho Ramelau no hateke tun no hale’u ita bele haree nasaun ida riku, ho ema moris ho ksolok, ho dame iha umakain no iha eskola, iha bairru no iha estrada, ho labarik no feto sira la tauk atu la’o bá-mai, no laiha violénsia doméstika, violénsia kontra labarik, hanesan moris ho Maromak nia bensaun ba família timór tomak.

Iha tinan sanulu nia laran tuirmai Timor-Leste sei nakonu ho manu fuik hirak iha nia ai-laran, tasi ne’ebé ema la estraga ho foer, Natureza livre hosi plástiku no lixu la degradável, hatuur ekonomia ho enerjia moos no renovável.

Ho nune’e, ita-nia asua’in sira no beiala sira hotu toba iha dame nia laran. No povu sei moris ho ksolok.

Kompatriota sira, povu maka ha’u hadomi, aban ita hotu sei bá vota. Ha’u husu ba maluk sira hotu ho kartaun eleitorál atu bá vota tuir ida-idak nia direitu no obrigasaun nu’udar sidadaun.

Ha’u hato’o parabens ba instituisaun eleitorál, STAE no CNE, iha ida-idak nia fatin, tan hala’o knaar lalais no profisionál iha prosesu eleitorál nia laran.

Ha’u fó parabens mós ba Polísia Nasionál tan hala’o knaar ho imparsialidade iha prosesu eleitorál nia laran. Ha’u mós fó parabens ba ita-nia Forsas Armadas tuir servisu ne’ebé hala’o tiha hodi fó tulun ba Polísia Nasionál hodi marka presensa iha fatin loos.

Parabens mós ba autoridade munisipál, Xefe Suku no Xefe Aldeia sira-ne’ebé badinas iha oin hodi kaer knaar ba lala’ok lorloron iha rejiaun foho nomós iha bairru sidade kapitál nian.

Ha’u hato’o parabens no agradese ba Komisaun Justisa no Dame ba kontribuisaun ne’ebé fó iha prosesu edukasaun sívika no observasaun nomós fiskalizasaun iha prosesu eleitorál.

Ha’u agradese sistema Nasoens Unidas nian no liuliu PNUD ba tulun tékniku ne’ebé fó prontu kedas hodi hadalan prosesu demokrátiku eleitorál.

Ha’u mós agradese ba nasaun belun hirak-ne’ebé simu timoroan iha sira-nia rain no loke dalan ba maluk sira bele bá-mai hodi hala’o direitu eleitorál.

Ha’u hato’o bem-vindo ba observadór internasionál sira-ne’ebé iha ita-nia leet, liuliu observadór sira hosi Union Government of Myanmar. Ita hotu hein katak lakleur demokrasia sei fila ba povu Myanmar.

Imi hotu-hotu nia prezensa fó aten barani no ksolok mai ami.

Ha’u hato’o obrigadu no parabens ba Mídia Nasionál tanba badinas lakole, fó-an tomak hofi hato’o informasaun.

Tan ha’u la bele haluha rejista no hato’o obrigadu espesiál ba Agência de Notícias Portuguesa LUSA no liuliu ba jornalista António Sampaio ne’ebé akompaña ita hotu iha tinan 21 nia laran. Hanesan sira hamutuk ho ita iha tinan 24 nia laran ba koruk. LUSA maka nu’udar ajénsia internasionál notisia iha ita rain.

To’o ikus, ba partidu polítiku hotu-hotu ne’ebé rejistadu ba eleisaun ida-ne’e, ha’u haruka ha’u menon di’ak hodi dehan rahun di’ak no susesu. Balu sei halo festa no balu sei laran triste karik. Demokrasia hanesan duni. Vida la’o ba oin nafatin, Nasaun ne’e mós sei la’o nafatin, dezafiu mesak boot, oportunidade mós boot. Nasaun presiza ita hotu. Sei la iha ne’ebé halakon. Sei iha de’it ksolok ba ita-nia demokrasia ne’ebé maske joven hela maibé dinámika no buras abut ona iha ita-nia kultura no identidade.

Parabens ba Prezidente Parlamentu Nasionál nian Dr Aniceto Guterres no Deputadu sira hotu, ba ita-boot sira hotu nia produtividade lejislativa no ba knaar iha Lejislatura Dalimak besik atu remata. Ha’u agradese ita-boot Sr Prezidente ba disponibilidade prontu kedas bainhira presiza hodi hala’o diálogu no koperasaun institusionál.

Parabens ba Sr Primeiru Ministru Jen. Taur Matan Ruak ba ita-boot nia governasaun, tanba hatene hakat liu situasaun susar – krize polítika, dezastre natural, pandemia, no kaer kuda-talin metin maske impaktu maka’as hosi funu Ukránia ho konsekuénsia ba mundu no ba ita-nia povu.

J. Ramos-Horta

Fim

relavante