Estuda iha Xina, Servisu ba Timor-Leste – Ha’u nia istória iha Xina (Parte 1)

banner 120x600
256 Views

G-NEWS (DILI) – Nicodino —Ponte entre Xineza no Enjenaria Timoroan. Hau nia naran Nicodino da Cruz no Hau nia naran Xines “Ouyang Hongfei”, Hau moris husi familia agrikultor ida husi Lospalos, iha parte leste rai ketan Timor, husi aldeia Sepelata, nebee to’o ikus muda mai aldeia Ira-Ara. Durante krize iha tinan 1999, ne’ebe konesidu hanesan mos tinan ikus ba okupasaaun illegal husi Indonesia, iha tempu ne’eba Hau tinan wualu tiha ona. Hau tenke esperiensia kilat nia lian, no destruisaun boot ida ne’ebe halo husi milisia Indonesia nian. Uma barak husi populasaun mak hetan sunu to’o rai ut deit, inklui Hau nia familia nian iha aldeia Ira-Ara, Lospalos. Durante iha tempu difisil sira ne’e, ami halai ba ai-laran no iha fulan tolu nian laran, ami subar deit iha ai-laran. To’o tempu balun, kuaze ema hotu-hotu hahan la iha ona, ami han deit saida deit mak bele hetan iha ai-laran, no hein to’o military Nasaun Unidas nian mai husik hahan husi aviaun ba iha fatin konsentrasaun populasuan nian iha ai-laran. Hau sei bele hanoin hetan, ami haksolok tebe-tebes iha momentu ne’ebe, tanba to’o ikus ami iha ona hahan atu han, no sentimentu liberdade ida ne’ebe ita nunka mais sente.

Iha tinan 2000, Hau tama ba eskola primaria lokal ida hanaran Eskola Primaria Publika No.1 de Lospalos. Moris difisil tebe-tebes iha momentu ne’eba, maibe sente privilejiadu tanba Hau nia Ian-Aman nunka obriga Hau atu halo servisu uma laran ne’ebe liu Hau nia kapasidade. Sira nia mensagme mai Hau maka nune’e “estuda makas atu nune’e aban bain rua bele sai ema ne’ebe susesu liu ami”. Wainhira sei otas labarik, antes ba eskola, Hau hahu dezenvolve abilidade iha arte hanesan dezenu, no depois hahu deskobre patensia sira seluk iha materia siensia nian hanesan Matematika no Fizika, wainhira Hau tama ona ba iha pre-sekundaria husi Eskola Pre-Sekundaria No.3 de Lulira iha tinan 2006. Hau finaliza Hau nia estudu sekundaria nian husi Eskola Sekundaria Nino Conis – Santana Lospalos iha 2011. Iha momentu ne’eba, Hau la iha hanoin ruma atu ba hasai kursu nivel superior iha rai liur. Ba dahuluk, Hau tama tiha ba universidade local ida iha Dili, hanaran Dili Institute of Technology (DIT) no foti area Enjinaria Sivil.

banner 325x300

Hahu husi tinan 2011 to’o 2013, tanba konsiente ona ho ekonomia familia nian, Hau koko oportunidade bolsa barak, no ida ne’e inklui programa bolsa Xina nian. Nune’e, iha tinan 2013 Hau nia aplikasun hetan avaliasuan no simu husi universidade Xineza ida ho naran China University of Geosciences (Wuhan) – CUG, hodi bele ba hasai Hau nia kursu nivel superior nian iha ne’eba, iha area Enjinaria Sivil. Universidade refere topu tebes iha area Geologia no Enjinaraia Jeoteknika, nia mos kaer Laboratiru Nasional Importante ida kona ba Peskiza ba Risku-Jeologika nian iha Xina tomak. Projetu enjiaria sivil ba dahuluk ne’ebe Hau involve maka kostrusaun foun ba universidade China University of Geosciences (Wuhan). Hau hetan oportuniadde atu aprende barak tebes husi projetu refere, hahu husi servisu sivil, komponente estrutura nian, MEP nian no arkitetura nian. Hau hili atu estuda enjinaria sivil tanba Hau iha vontade boot atu solusiona problema real liu husi siensia. Tinan sanulu liu ba, Hau hatene ona katak Timor-Leste sai hanesan nasaun ida ne’ebe foin maka atu dezenvolve, prepara dezenu, planeia no halo kostrusaun ba estrutua ida ne’ebe seguru, edifisiu, no ifrastrutura bazika sira seluk, ne’e importante tebes no presiza tebes.

Durante tinan hitu Hau hela iha rai Xina, Hau bele koalia lian Xines ho diak, Hau hatene ona kultura Xina, historia Xina no dezenvolvimentu Xina ho diak. Alem de aktivu tebes iha kursu akademika nian iha area enjinaria, Hau sempre aktivu hodi organiza no partisipa iha aktividade barak, ho objektivu atu bele mos hatudu ba ema hotu-hotu, tantu kolega Xines sira no kolega internasional sira kona ba ejistensia Timor-Leste nian iha Mundu. Iha tinan 2016 Hau partisipa iha aktividade social ida ne’ebe importante tebes. Hau voluntariu hamutuk ho estudante Xines sira husi CUG, ami ba hanorin labarik sira iha area remota provinsia Guangxi nian, ne’ebe fronteira ho nasun Vietname. De faktu, Hau estudante estrangeiru mesak nebe’e voluntariu iha momentu ne’eba. Ho ida ne’e, iha tinan 2019, Kolegiu Internasional husi CUG, hari Sentru Voluntariu ba Estudante Internasional hotu-hotu, atu bele voluntariu iha tempu ferias bailoron naruk. Hau rasik ho estudante sira seluk hetan fiar husi universidade atu loke ofisialemente sentru refere iha kalan Festa Tinan Foun 2019 – 2020.

Iha aktividade hotu-hotu Hau sempre tau Hau nian an nudar Embaxador ki’ik ba Hau nia nasaun Timor-Leste, espesialmente iha China University of Geosciences (Wuhan). Iha tinan 2019 iha Selebrasaun Loron Independensia Xina nian, liu husi programa Televizaun Live husi Provinsia Hubei nian, Hau hetan konvite nudar konvidadu espesial hanesan melhor estudante intersional ne’ebe kontribui ona pozitivamente ba iha Sosiedade Xines. Durante Live TV Show ne’e, Hau sublina makas iha amizade entre governu China – Timor-Leste. Rekonese komitmentu husi Governu Xina nian hodi ajuda Timor-Leste iha area dezenvolvimentu oi-oin, liu husi politka One belt one road nian. Alem de ida ne’e, Hau mos uza oportunidade hodi aprezenta Timor-Leste nia Kafe Laku-teen “Coffee Luwak” ba China.

Iha tinan 2020 waihira Hau to’o iha Timor-Leste, Hau involve ona iha projetu enjinaria nasional balun. Projetu importante ida maka projetu estrada Tasitolu – Tibar husi seksaun Ponte Tibar mai Rotunda tibar. Hau rasik involve iha preparasaun dezenu ba reinforced concrete slope protection iha foho lolon, halo peskiza no fo asistensia teknika ba problema settlement iha Ponte Tibar. Projetu importante ida fali maka Portu Tibar, iha ne’ebe Hau responsabiliza por volta 450 electrical pits precast, storm water pits, gully no servisu teknikal seluk tan, ba iha servisu sivil iha rai okos nian. Hau mos involve direktamente iha preparasaun shop drawings, detail engineering design, halao inspeksaun, fo asistensia tekniku iha terenu no halo koordenasuan ho consultant no nain ba projetu sira.

Agora daudaun, Hau servisu nudar enjineiru sivil iha kompania Dili Development Company – DDC (Timor Plaza). Hau no kolega Timor-Oan sira seluk agora daudaun superviziona hela projetu konstrusaun CBD10. Iha projetu ida ne’e, Hau nia servisu maka supervisiona servisu em geral projetu tomak hahu husi servisu sivil/estrutura, MEP no arkitetura. Hau nia servisu atu fo mos asistensia teknika no fo proposta ba dezenu foun iha kazu wainhira dezenu la tuir planu hamutuk ho design team. Halo koordenasaun ho Structural Engineer no Consultant sira ba mudansa dezenu. Hau fiar katak iha projetu saida deit ne’e sempre resultadu husi teamwork husi parte hotu-hotu hodi lori susesu ba projetu.

Ikus liu, Hau hakarak atu hateten katak, Hau nia gratidaun nuka mais kabe ba Governu Xina ne’ebe oferese ona oportunidade osan-mean mai Hau. Hau nia gratidaun sinsera ba Hau nia universaide, China University of Gesciences (Wuhan), ba Hau nia profesores hotu-hotu husi departementu Enjianria nian, ba sira nia esforsu incontavel hodi forma Hau sai ema ida ne’ebe ohin loron nian. Ba sira nia dedikasaun hanorin durante tinan haat tomak, Hau sai melhor graduadu tinan 2018 nian husi Kolejiu Edukasun International, departementu Enjinaria. Estuda iha rai liur, ne’e hanesan konstrusaun de karakter ida, aprende atu koalia Xines ne’e difisil, aprende materia enjinaria hotu-hotu ho lina Xines ne’e difisil, hakerek teze ho lian Xines nee difisil liu tan, maibe buat sira ne’e hotu laos imposivel atu halo.

Tinan sanulu liu ba, Hau koalia ba panelista sira husi Embaxada Xina nian iha Dili wainhira tuir enrevista atu ba Xina, no ohin Hau atu hateten tan ba dala ida “Hau hakarak sai ponte ida entre enjineiru sira husi Xina no Timor-Leste”.

Embaixada Xina iha Timor Leste

relavante