G—NEWS (DILI) — Relasiona ho situasaun seguransa ne’ebé akontese iha área fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia hodi rezulta sidadaun lokál hosi Indonezia ida mate, foin lalais ne’e, maka organizasaun Fundasaun Mahein, ne’ebé hala’o peskiza ba assuntu defeza no seguransa, husu governu hosi Dili ho Jakarta atu buka meus oin-oin bele lori solusaun operasional, kultural no diplomatiku ho di’ak atu kontinua hakiak relasaun di’ak entre Timor-Leste ho Indonezia.
Diretor Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo, ba G-NEWS, kinta-feira (28082025), husu Polísia Nasionál Timor-Leste no Indonézia tenke estabelese ekipa Investigasaun Konjunta ida ne’ebé kompostu hosi reprezentante hosi respetiva seguransa fronteira nian.
Tuir Nelson Belo, ekipa ida ne’e sei kolabora hodi halibur evidénsia, entrevista sasin, no analiza sirkunstánsia ne’ebé lori ba ema ida nia mate.
“Halibur evidénsia forense hosi fatin (balístiku, CCTV se iha, relatóriu médiku) no seluk-seluk tan.”, haktuir Nelson Belo
“Entrevista família sira ne’ebé afetadu, líder lokál sira, no pesoál sira ne’ebé envolve atu bele konstrui liña tempu ida ne’ebé loos.”
Organizmu ne’e mos konsidera, parte kompetente atu revee rejistu komunikasaun ka rejistu patrullamentu seguransa fronteira nian molok no durante insidente.
“Investigasaun tenke mantein transparénsia, atualiza beibeik governu sira no públiku atu evita informasaun ne’ebé laloos. Deskobrimentu tenke hetan revizaun hamutuk, ho akordu mutual konaba faktu no responsabilizasaun.”
Tuir nia, Insidente sira hanesan ne’e bele aumenta deskonfiansa no estraga relasaun diplomátika, perturba komérsiu ne’ebe hakur fronteira, no hamosu militarizasaun fronteira nian.
Tuir Nelson, Komunidade lokál sira iha parte rua bele esperiénsia tauk no animosidade, hodi estraga atividade sosiál no ekonómiku ne’ebe hakur fronteira.
“Orgaun rejionál sira hanesan ASEAN bele iha interese, husu rezolusaun pasífika hodi mantein estabilidade rejionál. Estabelese komite páz fronteira bi–nasionál ne’ebé envolve lider lokál sira, grupu rai na’in sira, no asosiasaun foin sa’e sira hodi halo mediasaun ba disputa sira sedu no promove diálogu. Promove festival kulturál hamutuk, troka lian, no projetu patrimóniu ne’ebé fahe hodi harii respeitu no komprensaun mútua entre komunidade sira iha fronteira.”
“Implementa inisiativa edukasaun iha área fronteira ne’ebé hanorin rezolusaun konflitu no valór konvivénsia, hamenus prejuizu no informasaun sala.”
Fundasaun Mahein husu ba governu rua atu hametin konversasoens sira konaba jestaun fronteira nian ne’ebé la’o daudaun, hodi kria mekanizmu permanente ba komunikasaun ne’ebé lalais bainhira mosu insidente.
“Kolaborativamente halo mapa no halo demarkasaun klaru ba fronteira hodi hamenus disputa territoriál, enkuantu koordenasaun oráriu ba patrullamentu nian hodi evita dezentendimentu sira.”
“Envolve mediadór neutru sira hosi ASEAN ka órgaun internasionál sira ba rezolusaun konflitu karik konversa direta sira paradu.”
Hanesan ezersísiu formasaun konjunta ba forsa fronteira, projetu infraestrutura fahe iha fronteira, no protokolu fahe informasaun transparente.
Insidenti iha fronteira ne’ebé halo ema sivíl mate destaka frajilidade iha rejiaun fronteira Timor-Leste no Indonézia. Investigasaun ida ne’ebé lalais no transparente hosi autoridade PNTL-POLRI konjunta sira maka krítiku atu estabelese faktu sira no responsabilizasaun.
Insidente ne’e hamosu risku sira ba relasaun bilaterál sira maibé mós aprezenta oportunidade ida hodi hasa’e kooperasaun liuhosi esforsu kulturál no diplomátiku sira ne’ebé koordenadu ho objetivu ba páz no estabilidade ba tempu naruk.

















loading="lazy" />