Intervensaun bankada FRETILIN âmbitu aprezentasaun OGE 2026

banner 120x600
74 Views

G—NEWS (DILI) — “OJE 2026 hatudu que IX Governu seidauk rona povu nia halerik. Osan ba area sira ne’ebe to’o ba povu diretamente —saude, edukasaun, formasaun, agrikultura no apoiu sosial —hamutuk la to’o 20%. Ne’e prova katak OJE ne’e la halo ba povu; maibe sei reforsa relasaun kliente politika iha administrasaun, rekrutamentu baseia ba familianokor-partiduiha administrasaun publika.

Hanesan lista projeto ba kolega sira,atu bele ajuda hamamuk lalais kofre Estadu. Tanba ne’e ami husu atu Governu responde ba povu nian halerik no reformula fali prioridade sira ne’ebe hodi garante katak timor oan hotu hotu bele moris ho liberdade lolos, ho esperansa ba sira nia moris no sira nia alin no oan nia futuru.

banner 325x300

Obrigada.”


PARLAMENTO NACIONAL DE TIMOR-LESTE

BANCADA DA FRETILIN

REUNIAO PLENARIA EXTRAORDINARIA

5 DE NOVEMBRO DE 2025

DEBATE DA PROPOSTA OJE 2026 –GENERALIDADE

 

INTERVENSAUN

Sra. Prezidente PN no kolega Deputadu sira hotu

Sr. PM no membro Governo sira,

Maluktimor-oan sira.

Buibere no Maubere tomak

Uluk nanain, hau aproveita momentu ida ne’e atuhato’oparabens ba maluk feto timor sira hotu tamba loron nasional feto ne’ebe marka iha loron 3fulan novembro ne’ebe foin liu ba.Onra espesial ba maluk Buibere sira ne’ebe contribui baita nia independensia no construsaun Estado, hanesan Maria Tapo, Muki Bonaparte, Soimali Boavida,Isabel Barreto, Bilear,Builesa, Merita Alves, Florentina Smith, Marina Ribeiro Alkatiri, Ana Pessoa, Filomena Almeida,Aicha Bassarewanno buibere seluk atus ba atus ne’ebe kontribui mos ho valor bo’ot hanesan maibe infelizmente haula konsegue temi naranida idakagora. Parabens espesial mos ba maluk Feto sira ne’ebe contribui makas ba ita nia susesuadezaun ba ASEAN, hanesan Ex Ministra Adalgiza Magno no Vice-Ministra atual Milena Rangel, no maluk feto sira iha sira nia ekipa tomak.

Senhor Primeiro Ministro,

IX Governu Konstitusional propoin OJE 2026 ho montante 2.4 bilhao USD, ho lema: “Investe iha transformasaun nasional, iha integrasaun rejional no iha dezenvolvimentu inkluzivu.”Lema ne’e furak, maibe bainhira ita hare didiak kona ba proposta OJE 2026, ita rona sentidu katak lema ne’e seidauk sai realidade, hanesan iluzaun. Seidauk ihamedida sira atu materializa objetivu sira ne’e.

Koalia “transformasaun nasional”, maibe seidauk iha medida forte hodi diversifika ekonomia no habelar industria transformadora. Ekonomia sei kesi-aan makas ba ekonomia petroliferano estrativa.

Koalia “integrasaun rejional”, maibe agrikultura, pekuaria no peska hetan de’it 1% husi total OJE; Laiha mos medidas foun iha setor komersiu, area formasaun no edukasaun ba forsa de trabalho nudar preparasaun atu konkore iha merkadu rejional.

Koalia “dezenvolvimentu inkluzivu”, maibe setor sira ne’ebe bele benefisia diretamente povu —saude, edukasaun, agrikultura, nutrisaun no agua—hetan osan ki’ik tebes, beibeik, no seidauk responde ba nesesidadereal sira ba moris povunian. Politika kontra dezigualdade generu no eskluzaun sosial sai nafatin lia guar ioha diskursu furak, maibe sem medidas significativas no konkretas. Rezultadu maka membru sosiedade ne’ebe marjinalizadu, sei nafatin hela ba kotuk no sofre diskriminasaun, asediu no violensia, ho impaktu bo’ot liu ba maluk feto no labarik, ema moris ho defisiensia no membru komunidade lgbtiq+.

Senhor PM mos hatete katak OJE laos deit koalia ba numeru; no presiza hare mos osan ba ne’ebe no se kontribui bamoris moris povu nian ka lae. Maibe realidade hatudu katak IX Governu kontinua gasta barak, maibe ezekusaun la efikazno la fo’o benefisiu ba populasaun, maibe ba ema balu deit. Ezekusaun iha sistema sai kamufladu hosi Gastos no esbanjamentu.

Ba tinan 2026, IX Governu hatudu hosi proposta OJE katak planuatu gasta barak liu tan.

FRETILIN hanoin katak transformasaun tenki hahu iha mudansa sosial no ekonomika, ba Ema —ema maka sentruno rikusoin prinsipal nasaun nian. Bainhira ita ko’alia nesesidade povu nian, dala barak sai komplikadu ba ukun-nain sira, maibe simples iha povu nian hanoin.

OJE diak ba sidadaun bain bain mak signifika katak bele asesu fasilidade saude bainhira sira presiza; Iha professor sufisiente ba sira nia oan sira; iha meza kadeira ba sira atu tur hodi eskola;Sira nia to’os no natar bele produs diak no folin iha merkadu; bele iha hahan iha meza no bele han loron ida dala tolu; bele hetan be-mos no iha uma ne’ebe diakno dignuba sira hodi hela. Joven sira hanoin hela oinsa mak bele iha oportunidade oin-oin ba sira nooinsa belehetan servisu. Ba sira ne’ebe vulneravel, ferik-katuas sira, oinsa bak bele hetan apoiu no tulun husi Orsamentu ne’ebe ita diskute dadaun Se OJE hosi IX Governu la responde ba pergunta simples sira ne’eentaun OJE ne’e la pro-povu, maibe anti-povu.

Hosi Estrutura no dotasaun sira husi Proposta OJE 2026, ami seidauk hare solusaun ba problema ne’ebe povu hasoru loron-laran. Tanba ne’e, FRETILIN hakarak fo kontribuisaun hodi lori prioridade sira ne’ebe povu senteno presiza liu: asesu ba saude, edukasaun no formasaun, agrikultura no nutrisaun, oportunidade empregu ba joven, ekuidade ba ema hotu no proteksaun ba vulneravel sira.

#SAÚDE

OJE 2026 aloka osan ba saude aproximadamente 138 milhoes USD (6% deit hosi total). Governu koko atu justifika valor ida ne’e ho relatoriu dehan servisu saude la’o diak liutan.Maibe Hospital Nasional relata katak menus fulan 3, bebe mate iha inan nia kabun laran liu100, ne’e foin Hospital Nasional la konta ho hospital no sentru saude sira. Governu mos relata katak fornesementu ai-moruk diak liutan kompara ho tinan sira liu ba kotuk, maibe iha Hospital to’o Postu Saude kontinua halerik ba falta ai-moruk.

Problema ne’e la’os falta osan; problema mak jestaun no lideransa fraku. Osan boot aloka ba sosa ai-moruk, maibe aimoruk nafatin la too. Senhor PM, Tanba saida? Muda jerente kada fulan tolu makfo garantia servisu diak. Presiza lideransa, kontrolu no transparencia atu hadia.oinsa mak bele hakat liu problema sira jestaun ne’ebe at tebes no lideransa ne’ebe fraku tebes, atu nune’e bele hadia servisu saude enjeral?

#EDUKASAUN&FORMASAUN

Edukasaun no formasaun hetan 8% de’it (≈205 milhoes USD). Ida ne’e ki’ik tebes ba ita nia pova, tanba EMA makait nia rikisoin. Liu tinan 23 ona, no ita labele normaliza situasaun ne’ebe ita hare hela:faltaprofesor, la iha livru, sala aula la iha eletrisidade, escola la iha be-mos.

Presiza jestaun diak, lideransa forte, no seriedade iha politika edukasaun.Governante tenki iha vontade politika, jestaun efikas no lideransa lolos no diak. Ko’alia kona-ba jestaun, maibe ma jestaun mak domina no bele hare informasaun sira hanesan, rekrutamentu ajente administrasaun ho baze ba kliente politika, kor partidu no familia hodi ba servisu iha admistrasaun ministeriu nian iha tinan 2025 ne’e liu ona 1.500 pessoas, maibe iha eskola kontinua falta mestri sira.

Vontade politika atu promove lian ofisial iha eskola la seriu.  Iha proposta OJE 2026, Governu, liu hosi Ministeriu edukasaun, hakarak espande tan utilizasaun lian materna hodi hanorin iha eskola publiku. Iha sorin seluk Indonezia rasik hakarak hanorin Portuges iha sira nian eskola. Oinsa Sr. Primeiru Ministru nian politika ba lian hanorin nian? Atu husik povu nian oan sira aprende ho lian materna ka oinsa?

#JOVEM SIRA

Joven sira nudar mais de60% populasaun, maibe programa no alokasaun la representa estrutura demografika ida ne’e, no jovem barak komesa sente katak laiha esperansa ba sira nia futuru. Presiza atu espande sentru formasaun professional ba joven sira, presiza kombate hahalok familiarismu no kor politiku iha oportunidade oin-oin ba joven sira, atu oportunidade la sai ba sira de’it ne’ebe iha relasaun politikamente.

Oinsa Sr. PM bele asegura katak iha abordagen programatiku no dotasaun orsamental ida ne’ebe reprezenta joven sira nia aspirasaun?

Durante aprezentasaun programa IX Governu, prometekria 50.000 empregu durante mantato atua. Senhor PM IX Governu aprezenta OJE ida ne’e ba dala 3 ona. Pergunta simples:OJE 2026 bele kria empregu hiraiha rai laran ba jovem sira?

#KONKLUZAUN

OJE 2026 hatudu que IX Governu seidauk rona povu nia halerik. Osan ba area sira ne’ebe to’o ba povu diretamente —saude, edukasaun, formasaun, agrikultura no apoiu sosial —hamutuk la to’o 20%. Ne’e prova katak OJE ne’e la halo ba povu; maibe sei reforsa relasaun kliente politika iha administrasaun, rekrutamentu baseia ba familianokor-partiduiha administrasaun publika.

Hanesan lista projeto ba kolega sira,atu bele ajuda hamamuk lalais kofre Estadu. Tanba ne’e ami husu atu Governu responde ba povu nian halerik no reformula fali prioridade sira ne’ebe hodi garante katak timor oan hotu hotu bele moris ho liberdade lolos, ho esperansa ba sira nia moris no sira nia alin no oan nia futuru.

Obrigada.

Nurima Ribeiro Alkatiri

Deputada FRETILIN

relavante