Jacinto nia pintura iha válor tan grasa Maromak nian

banner 120x600
207 Views

G-NEWS (DILI) – Ema hotu-hotu iha mundu ninia kreatividade nunka atu hanesan. Grasa ne’ebé Maromak hatuur ona ba Ninia kriatura ida-idak marka ho istória oi-oin. Situasaun ida ne’e mak akontese ba Jacinto Baptista, Mehara oan ida, hosi Postu Tutuala, munisípiu Laútem.

Jacinto, ema ho defisiensia fíziku, tinan barak ona, pinta pintura sira ne’ebé ho istóriku tebes. ninia pintura barak mak refleta ba istória moris Timor nian iha tenpu Portugés, iha ne’ebé moris ne’ebé natural tebes, iha imajen balun hatudu kona-ba natureza, no imajen sir aba líder nasionál sira.

banner 325x300

Buat ne’ebé Jacinto hala’o, nia sempre agradese ba Maromak, tan hirak ne’e hotu, mai hosi grasa Maromak nian. Tanba ho ninia hakraik an, mak fó susesu ba Nia ho ninia kreatividade ne’e.

Atu hatene klaru liu kona-ba atividade pintura ne’ebé pintor koñesidu Jacinto Baptista, hala’o durante ne’e, Sábadu (16122023), Jornalista G-News hakbesik an ba Nia hodi halo entrevista esklusivu kona-ba ninia atividade pintura.

G-News: Ita bele fahe esperiensia kona-ba prosesu envolve iha pinta no tanba sa maka ita gosta pinta?

Jacinto Baptista: Desde hahú, bainhira ha’u sei iha idade tinan lima ha’u iha ona talentu ba pinta nian mesmu iha momentu ne’ebá foin maka ha’u hahú aprende ho medium sira ne’ebé simples tebes hanesan lapis-kores sira, papel no surat tahan sira, iha momentu ne’ebá ema komesa apresia ona ha’u nia dezeñu sira-ke barak ha’u pinta liuhosi memoria. Laiha ema ida hanorin ha’u, ha’u aprende rasik ho ha’u nia talentu autodidata ne’ebé Maromak haraik mai ha’u no ha’u mós akompaña dezemvovimento sobre arte sira iha mundu. Pintor famozo sira ne’ebé inspira ha’u no maestro antigo sira hanesan da Vinci, Rembrandt, Caravaggio, Reppin, Vermeer, Salvador Dali, Vangogh, Picasso, Monnet, Matisse, Sezane, Renoir, Edvard Munch no seluk tan, no mos pintor famozo sira ne’ebé sei moris hanesan Nerdrum, David Lefel, David Hockney, Nelson Shank, Richard Gerard, Robert Liberace no seluk tan. Ha’u akompaña sobre sira nia pensamentu filozófiku no maneira téknika ne’ebé sira aplika iha sira Nia pintura no seluk tan. Iha tinan 2000 depois-de bainhira ha’u hetan moras ida-ke todan tebes-tebes ne’ebé halo ha’u tenkeser baixa iha óspital durante tinan ida tomak, no la lao tanba ha’u nia ain rua sai paralizadu no ikus mai ha’u tenke-ser tur iha “kursi roda” mesmu ikus mai ha’u konsege la’o fila fali oituan. Momentu ha’u tuur iha “kursi roda”, ha’u laiha ona opsaun seluk atu hare ba futuru moris ne’e oinsa? Hahú iha momentu ne’ebá mak ha’u foin hahú kontinua fali ha’u nia talentu pinta ne’e ho sériu to’o agora.

G-News: Durante ita boot pinta, sá dezafiu mak ita boot enfrenta?

Jacinto Baptista: Dezafius ne’e barak maibé ida boot liu mak ha’u nia kondisaun fíziku ain ne’ebé todan no dalaruma moras iha parte balun ne’ebé afeta tebes kuando ha’u hamrik ka tuur kleur pinta, no mós susar liu atu halo movimentu ba mai, mesmu ha’u bele ho aitonka lao oituan. Laos ida ne’e de’it, atu ba organiza eksposisaun ruma iha rai-laran ka liur, susar tebes. Dala ida governu hakarak ha’u ba halo eksposisaun ida iha Singapura, ikus mai ha’u rezeita tan de’it ha’u nia kondisaun fíziku. Maibé ha’u la “mengeluh” ba ha’u nia kondisaun hirak ne’e, “justru” ha’u agradese tebes ba Maromak tanba liuhosi kondisaun moras ida ne’e mak ohin loron ha’u sai pintor oan ida; Se ha’u la moras karik ha’u nunka sei sai pintor. Maromak permite moras terus ida ne’e iha ha’u nia moris, laos atu kastigu ha’u maibé liuhosi ida ne’e nia hatudu nia domin mai ha’u liuhosi buat oi-oin ne’ebé laos benefisia de’it ba ha’u maibé mos ba ha’u nia família.

G-News: Oinsa ho ita boot nia familia no sosiedade nia apoiu ba ita boot bainhira hahu halo pinta?

Jacinto Baptista: Familia hotu apoiu hau.Hau,iha kolega diak balun hosi Portugal desde ha’u hahú, sira apoia teb-tebes ha’u, hanesan material ba arte nian no mós buat seluk tan. Sira oferese mós livru barak sobre artista sira ne’ebé mais famozu sira iha mundu, livru kona-ba pensamentu filozófiku no maneira téknika ne’ebé sira aplika ba iha sira nia pintura. Kolega sira ne’e ida mak naran; Rosa Maria no Maria Sameiro. Ikus mai ha’u iha belun di’ak teb-tebes, Mana Kirsty Sword Gusmao, ne’ebé desde iha tinan 2015 apoia teb-tebes ha’u to’o agora. Nia laos promove de’it ha’u nia arte iha rai laran no rai liur maibé hare mós ha’u nia saúde i nia preokupa, até haruka ha’u ba halo check_up iha Bali no Australia i Nia konsidera teb-tebes ha’u hanesan nia Nia alin rasik. Maun Xanana koñese ha’u no ha’u nia arte tanba liuhosi nia, no Maun Xanana rasik apoia ona ha’u, organiza eksposisaun boot ida iha ne’e. Nia apresia ha’u nia pintura sira. Dala ida ema hatudu ha’u nia pintura ida ba nia iha nia rezidénsia, nia hateke dehan; Waoo…ne’e sobre pintura ida ne’ebé reprejenta nia imajen. Pintura ne’e ema hola ona iha leilaun ho válor 36 mil dollar. Nia oan sira mos familiar tebes ho ha’u no nia belun sira iha Australia di’ak tebes ho ha’u.

G-news: Resultado saida mak ita boot hetan ona hosi pintura?

Jacinto Baptista: Ema komesa koñese ona ha’u nia obra sira i pintura balun ema hola i ha’u bele moris netik ho ida ne’e iha ha’u nia moris.

G-news: Durante ne’e ami hare, ita boot mos pinta líder nasionál sira, ita boot bele konta oinsa, ita simpatia pinta imajen lider sira?

Jacinto Baptista: Ne’e la’os de’it sobre simpatia ka la simpatia, maibé tanba fígura sira ne’e importante no sosiedade konsidera sira, i kada obra ne’ebé reprezenta sira nia imajen konserteza ema sei valoriza obra ne’e.

G-News: Saida no semak motiva ita boot halo pintura?

Jacinto Baptista: Ema nia apresiasaun ba kada obra ne’ebé ha’u halo ne’e motiva tebes ha’u, hosi ne’e mak ha’u sente loloos talentu ne’e hanesan grasa ida ba ha’u.

G-News: Ita nia imajen sira nebe ita boot pinta, tuir ona kompetisaun ruma ka lae, iha nivel nasional ka internasional?

Jacinto Baptista: Lae, iha arte, ne’e ladun penting ida. Artista famozo sira iha mundu, sira sai koñesidu la’os tanba tenke-ser tuir kompetisaun ruma, maibé ema haree hosi kualidade obra ne’ebé sira halo, liu-liu maneira téknika ne’ebé sira aplika iha sira nia pintura. Ezemplu, maestro antigo sira hanesan Rembrandt ne’ebé aplika téknika Chiaroscuro ka efeitu naroman ne’ebé drámatiku ne’ebé Nia kria iha ninia pintura nomos da Vinci ne’ebé aplika téknika Sfumato iha ninia pintura. Iha parte balun mós ema bele konsidera halo artista ne’e sai famozo hanesan Vincent Vangogh, Jean Michael Busquiat ho sira nia istória vida ne’ebé drámatiku, no mós modelu foun ne’ebé sira kria, hanesan pintor Americano Andy Warhol ho ninia stilus, Pop Art. No buat seluk ne’ebé kompleksu tebes atu esplika, ne’e duni la’os fasil hanesan ema hanoin.

G-News: Bainhira mak ita boot deskansa ka hakotu ona arte Ida nee ka mantein nafatin too Rohan laek, bele esplika rajaun?

Jacinto Baptista: Mantein nafatin kuando hau sei bele

G-News: Ita boot bele splika buat diak Ida husi arte nebe ita boot envolve, nune’e jerasaun foun sira bele bele banati tuir?

Jacinto Baptista: Ba alin sira nebee iha talentu pinta, kontinua pinta nafatin, exspresa saida mak imi hanoin no sente, semak hatene loron ida ó bele halo obra ida ne’ebé bele hetan apresiasaun hosi ema seluk la’os de’it iha nível nasionál maibé mós iha mundial, hanesan pintura Mona Lisa, Master Peace hosi da Vinci no barak seluk tan.

G-News: Durante tinan barak ita boot envolve iha pintura, karik iha atividade seluk ne’ebé ita boot halo?

Jacinto Baptista: Lae, ha’u laiha atividade seluk, ha’u fokus de’it ba pinta.

G-News: Tinan barak ona ita boot hala’o pintura, no iha ona benefisiu ruma, maibé sá difikuldade saida mak ita boot enfrenta?

Jacinto Baptista: Sai artista nee la’os buat fasil hanesan ema seluk imajina. Mesmu ó kee sai ona ó nia kakutak tomak no tau iha kanvas leten hanesan obra ida mós, seidauk bele iha garante katak ema ida bele mai no hateten; Ha’u gosta teb-tebes Ó nia obra ida ne’e no ha’u hakarak hola! Ne’e signifika katak, la’os fasil ba kualker artista ida atu bele moris liuhosi ninia pintura. Iha artista balun iha mundu ikus mai abandona sira nia talentu pinta no até balun oho an tanba kauza ida ne’e.

G-News: Saida mak ita boot hakarak atu sosiedade tomak valoriza valor husi arte liu-liu pintura ninian?

Jacinto Baptista: Iha Timor ema barak mak seidauk komprende válor hosi arte ne’e rasik, parese tanba ita nasaun foun no ema ladun fó atensaun ba ida ne’e, maibé iha liur, liu-liu iha Amerika no Europa ema valoriza teb-tebes no sira proteze tanba iha nia válor ekonómiku ne’ebé bele aumenta tinan ba tinan i obra sira ne’e rasik bele dura tinan atus ba atus até rihun. Pintura Mona Lisa ne’ebé agora dadauk iha muzeum de Louvre, tinan-tinan ema liu miliaun mak ba vizita. Nia válor ekonómiku fó ona benefísiu boot ba nasaun Franca rasik. Iha liur, pintura sira ne’e ema laos hola para atu ba rai de’it iha uma maibé sira sei faan tutan hosi liman ba liman ka liuhosi fatin lelaun ba pintura nian no nia válor ekonómiku sempre aumenta bebeik, i ema sira ne’e ita bolu; Art Collector, i sira balun iha galleria privadu rasik. Pintura sira ne’ebé sira hola, até sira faan to’o iha nível mundial liuhosi fatin leilaun international sira hanesan; Cristie’s (iha Londres), Sotheby’s, Phillips, no Heritage Auction (iha Stadus Unidos)no seluk tan. Iha fatin sira ne’e kada pintura ida sira bele faan até to’o milaun dollar ba leten. Pintura hosi da Vinci, Salvator Mundi ke-uluk ema hola ho válor $ 60 de’it ikus mai bele faan liuhosi Cristie’s ho válor miliaun 450, rekor ida-ke mais as liu iha istória arte nian. Maibé ida ne’e depende mos ba kualidade pintura ne’e rasik i artista semak halo i oinsa ho artista ne’e nia background. Iha Timor galleria privadu no nasionál espesial ba arte nian seidauk iha i ita espera katak loron ida sei iha.

G-News: Saida mak ita boot atu tatoli ba governo atu tau matan ba sidadaun sira ne’ebé iha kreatividade liu-liu arte hanesan pintura no seluk tan ne’ebé kontribui ba pás no estabilidade?

Jacinto Baptista: Joven sira ne’ebé iha talentu ba arte presiza apoiu hosi governo, liu-liu sira ne’ebé envolve an iha grupo arte hanesan Arte Moris, governo presiza apoiu fatin permanente no dignu ba sira atu nune’e sira iha liberdade hodi hala’o sira nia kreatividade no labele iha duvida ba futuru, tanba tauk ema mai sobu fali sira nia fatin hanesan uluk akontese. Mas nu’udar sidadaun ita tenke iha obrigsaun kontribui ba pás. Ó atu iha kreatividade ka laiha kreatividade, tuur nonok iha ó nia fatin mós, ó kontribui ona ba pás. Labele lori ita nia nasaun ba risku hodi kria problema oi-oin.

14.Oinsa ita boot nia hanoin kona ba joven sira nebee kontinua halo problema iha sosiedade nia leet?

Jacinto Baptista: Sira tenke iha “kesadaran” ida hodi muda sira nia mentalidade rasik hodi aproveita moris ne’e ho di’ak, labele soe tenpu ba buat ne’ebé-ke sei la fó benefísiu ba ó nia an rasik, se lae arrependementu sei tuir mai. Ita Nia moris ne’e badak tebes mas Ita la sente. Ema sira ne’ebé loron-loron servisu mate an sente tenpu la to’o atu sira halo buat barak, maibé sira-be lor-loron tuur “menghayal” hela de’it la hanoin hanesan, sira hanoin tenpu ba sira sei barak ne’e duni tenpu ne’ebé iha sira la uza ba buat di’ak. Ita la’os fini ida-ke monu iha rai leten no susu rai nia bokur hodi moris nune’e de’it, maibé tenke moris hanesan ai-hun ida ho nia fuan di’ak par ema seluk bele haree, no hateten; Ai-hun ne’e di’ak tebes ita presiza kuda tán.

***

relavante