José Mujica, koñesidu hanesan ‘prezidente kiak liu’ iha mundu, lakon vida

Fonte: BBC Indonézia

AFP/Getty Images: Eis-prezidente uruguaiu José Mujica iha fulan-Marsu 2025.
AFP/Getty Images: Eis-prezidente uruguaiu José Mujica iha fulan-Marsu 2025.
banner 120x600
340 Views

G—NEWS (INTERNASIONÁL) — José Alberto Mujica Cordano, koñesidu ho naran “Pepe” Mujica, mate ona ho tinan 89. Eis-guerilleiru ne’ebé ukun Uruguai hosi tinan 2010 to’o 2015 koñesidu hanesan “prezidente kiak liu iha mundu” tanba nia estilu moris frugal.

Tanba nia estilu moris ne’ebé haraik-an nu’udar prezidente, Mujica sai figura polítika koñesidu iha Amérika Latina no liután.

banner 325x300

Ninia popularidade mundiál ladún baibain ba Prezidente ida hosi Uruguai, nasaun ida ho populasaun millaun 3,4.

Mujica hatete katak nia paixaun ba polítika, livru no to’os maka nia inan maka hatutan ba nia. Nia inan mós hakiak nia iha sira nia uma klase média nian iha Montevideo, kapitál Uruguai nian.

Nu’udar joven, Mujica maka membru ida hosi Partidu Nasionál, ida hosi forsa polítika tradisionál sira Uruguai nian. Partidu ne’e depois sai hanesan opozisaun sentru-direita ba nia governu.

Iha dékada 1960, nia ajuda harii Movimentu Libertasaun Nasionál Tupamaros (MLN-T), grupu gerrilleiru urbanu ida ne’ebé iha inklinasaun eskerda ne’ebé hala’o asaltu sira, sekuestru sira, no ezekusaun sira—maske nia sempre defende katak nia la komete omisídiu ruma.

Ho influénsia hosi revolusaun kubanu no sosializmu internasionál, MLN-T lansa asaun rezisténsia enkoberta sira hasoru governu uruguaiu. Iha tempu ne’ebá governu Uruguai nian eleitu hosi povu no demokrátiku, maibé eskerda akuza governu sai autoritáriu ba beibeik.

Durante períodu ne’e, Mujica hetan kaer dala haat. Iha okaziaun ida hanesan ne’e, iha tinan 1970, nia hetan tiru dala neen no besik atu mate.

IMAJEN: GETTY IMAGE-Mujica sei sempre hanoin hanesan figura ida ne'ebé haraik-an iha mundu polítika nia laran no liur.
IMAJEN: GETTY IMAGE-Mujica sei sempre hanoin hanesan figura ida ne’ebé haraik-an iha mundu polítika nia laran no liur.

Mujica halai sai hosi prizaun dala rua, dala ida liuhosi túnel ida ho prizioneiru MLN-T na’in 105 seluk, iha eskapamentu ida ne’ebé boot liu iha istória prizaun Uruguaia nian.

Bainhira militár uruguaiu sira halo golpe ida iha tinan 1973, sira inklui nia iha grupu ida ho “refén na’in sia”. Militár sira ameasa katak refén na’in neen sei mate bainhira gerrilleiru sira kontinua sira nia atake.

Nia pasa liu tinan 14 iha prizaun iha dékada 1970 no 1980. Durante períodu ne’ebá nia hetan tortura no pasa nia tempu barak liu iha kondisaun izoladu sira. Mujica hetan liberdade iha tinan 1985 bainhira Uruguai fila fali ba demokrasia.

Mujica rekoñese katak nia hetan esperiénsia insanidade, sofre hosi delisaun sira, no ko’alia mós ho formigas sira bainhira iha prizaun.

Loron ne’ebé nia hetan libertasaun maka nia memória ne’ebé furak liu. Nia hatete: “Sai prezidente la’ós buat ida kompara ho ida-ne’e.”

Husi gerrilleiru ba kadeira prezidensiál

AGENCIA CAMARATRES/AFP via Getty Images. Mujica (karuk) bainhira nia sai hosi prizaun iha tinan 1985.
AGENCIA CAMARATRES/AFP via Getty Images. Mujica (karuk) bainhira nia sai hosi prizaun iha tinan 1985.

Tinan balun hafoin nia libertasaun, nia serbisu nu’udar membru parlamentu, tantu iha Kámara Reprezentante sira no iha Senadu—kamara kraik no superiór nasaun nian.

Iha tinan 2005, nia sai hanesan ministru iha governu dahuluk hosi Frente Amplio, koligasaun eskerda Uruguai nian. Tinan lima liutiha, nia eleitu nu’udar prezidente Uruguai nian.

Nia iha tinan 74 iha tempu ne’ebá no to’o agora deskoñesidu ba públiku mundiál.

Ninia eleisaun marka momentu importante ida ba eskerda Latino-Amerikanu. Mujica sai líder hamutuk ho prezidente eskerda sira seluk hanesan Luis Inácio Lula da Silva iha Brazil no Hugo Chávez iha Venezuela.

Maibé, Mujica governa hodi hatudu pragmatizmu no korajen iha okaziaun oioin, hatete hosi komentadór polítiku sira.

GETTY IMAGE: Susesór Mujica nian, Yamandú Orsi, eleitu nu'udar prezidente Uruguai nian iha fulan-Novembru liubá.
GETTY IMAGE: Susesór Mujica nian, Yamandú Orsi, eleitu nu’udar prezidente Uruguai nian iha fulan-Novembru liubá.

Mujica reforma hosi polítika iha 2020 maski nia sai nafatin figura sentrál iha Uruguai.

Nia susesór polítiku, Yamandú Orsi, eleitu nu’udar prezidente Uruguai nian iha fulan-Novembru. Hafoin, koligasaun polítika Frente Amplio manán kadeira parlamentár barak liu dezde nasaun ne’e fila fali ba demokrasia.

Tinan kotuk, Mujica fó sai katak nia iha moras kankru. Ninia deklarasaun sira katak nia besik atu mate sai beibeik liután. Maibé, nia sempre hatete ida-ne’e hanesan buat ida ne’ebé normál, lahó drama.

Iha nia entrevista ikus ho BBC iha fulan-Novembru, nia hatete: “Ema sira hatene katak mate maka inevitavel. No karik hanesan masin moris nian.”

relavante