Lian Jornalista Timor nian kona-ba Paz

banner 120x600
150 Views

G-NEWS (DILI) – Relasiona ho konflitus ne’ebé sempre akontese iha semana hirak liu ba, iha ne’ebé envolve hosi joven sira, liu-liu membru ba organizasaun arte marsiais (PSHT) no Arte ritual Sete-Sete, ne’ebé afeta ba sosiedade ninia seguransa iha tempu kalan no loron nian. situasaun sira ne’e halo komunidade sira pániku no tauk, tanba uma populasaun sira hetan estragus.

Tanba ne’e, iha semana ne’e, Mídia G-News sei fó prioridade ba konteúdu notísia sira ba páz nian. kontribuisaun hanoin hosi sidadaun sira nian kona-ba páz importante tebes atu fanun joven sira, oinsa moris iha sosiedade nia leet, liu-liu Jornalista Timoroan sira ne’ebé durante ne’e hakerek notísia kona-ba konflitus, no sira hateten ninia konsekuênsia bainhira envolve direita iha konflitus, tanba tuir sira katak, sidadaun ida ne’ebé envolve iha konflitus, ikus-mai tenke simu konsekuênsia, ne’ebé afeta ba futuru pesoal ninian.

banner 325x300

Tuir mak, lee tiha hanoin sira hosi Jornalista Timoroan, ne’ebé reprejenta Jornalista timoroan sira, kona-ba mensajen páz.

Rosa Garcia, Komisária Konsellu Administrasaun Timor Post SA

Iha era digitalizasaun, servisu hato’o informasaun ne’e kuaze komunidade hotu halo, se deit mak iha telemovel android, bainhira nia hetan informasaun Nia la hanoin naruk, Satan iha ona fotográfia, Nia hatun deit no halo víral iha sosiál mídia, tantu ne’e loos ou lae. Tanba ne’e mak pápel Jornalista ida nian iha era agora importante tebes nu’udar ponte informasaun entre governu no povo, Nia labele fiar matak de’it saida mak mosu oin, maibé uza kóde étika jornalista kompleta ho prinsípiu báziku jornalista, hodi hato’o ka fó informasaun ida ne’ebé loloos bazeia ba faktus ba iha Públiku, nune’e evita konflitu sira ne’ebé liga ba notísia ne’ebe públika.

Gaudençio Marques Figueredo, Editór Jornál Diáriu INDEPENDENTE

Ha’u nia mensajen, joven sira tenke hadomi malu, labele kria konflitus, tanba rai-ne’e presiza ita hotu nia apoiu, ita hotu nia tulun, ita hotu nia kontribuisaun, nune’e Estadu bele halo dezenvolvimentu. Problema sira ne’ebé mak iha, di’ak liu tur hamutuk hodi rezolve tuir kultura, tuir Igreja Katólika, tuir família ninian. Se ita lakohi ida ne’e, mak loron-kalan ita provoka malu, ida ne’e sei afeta, no kontribui ba instabilidade, ikus mai ema hosi rai-seluk mak mai aproveita ita, hodi hala’o atividade negósiu, lori osan ba sira nia rain, ita sidadaun timoroan mak tenke sai fali penonton iha ita nia rain-rasik. Tanba ne’e dala-ida tán, husu joven sira hotu, atu tuir atividade sira ne’ebé fó benefísiu ba ita nia án rasik, liu-liu tuir formasaun lian inglesh, komputador ka jornalismu ninian, nune’e bele Eleva ita nia koñesimentu no kapasidade, nune’e karik iha oportunidade atu servisu, itabele servi ba.

Adelino Magalhães Maia, Eis Jornalista Rádiu Lian Dame (UNPAZ)

Ha’u nia mensajen ba kolega joven sira iha ita nia rai Timor Leste, ho tempu ida agora ne’e tenke kria paz iha sosiedade nia leet ka bairu ne’ebé ita hela, atu nune’e ema hotu moris hakmatek iha tempu kalan no loron tanba ita mesak ema timoroan. Paz no dame ita joven sira mak kria iha ita án no ema seluk. Labele hosik tempu agora tanba oportunidade ne’ebé di’ak sei iha ita futuru, aproveita tuir formasaun iha edukasaun non- formal sira hanesan lian Korea no Inglesh hodi ba servisu iha rai-liur, kuandu iha osan hadia ita nia moris no família.

Wacu Malay Rodrigues, Jornalista Freelance

Ha’u nia mensajen, joven sira tenke hadomi malu, labele kria konflitus, tanba rai-ne’e presiza ita hotu nia apoiu, ita hotu nia tulun, ita hotu nia kontribuisaun, nune’e Estadu bele halo dezenvolvimentu. Problema sira ne’ebé mak iha, di’ak liu tur hamutuk hodi rezolve tuir kultura, tuir Igreja Katólika, tuir família ninian. Se ita lakohi ida ne’e, mak loron-kalan ita provoka malu, ida ne’e sei afeta, no kontribui ba instabilidade, ikus mai ema hosi rai-seluk mak mai aproveita ita, hodi hala’o atividade negósiu, lori osan ba sira nia rain, ita sidadaun timoroan mak tenke sai fali penonton iha ita nia rain-rasik. Tanba ne’e dala-ida tán, husu joven sira hotu, atu tuir atividade sira ne’ebé fó benefísiu ba ita nia án rasik, liu-liu tuir formasaun lian inglesh, komputador ka jornalismu ninian, nune’e bele Eleva ita nia koñesimentu no kapasidade, nune’e karik iha oportunidade atu servisu, it abele servi ba.

Jornalista       : Ekipa G-News

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante