G-NEWS (DILI) — Talk Fusion maka plataforma marketing vídeo ida ne’ebé oferese ferramenta atu ajuda negósiu ho komunikasaun no promosaun online. Karakterístika xave inklui vídeo sira email nian, webinar, pájina no aplikasaun ba telemovel.
Benefísiu husi uza Talk Fusion inklui aumentu envolvimentu audiénsia nian, fasilidade atu uza, no oportunidade afiliadu ba rendimentu adisionál. Atu hahú, importante atu komprende karakterístika ne’ebé disponivel, planeia estratéjia marketing ne’ebé loos, no uza sasin sira hodi harii konfiansa.
Timoroan ida ho inisial LST ne’ebé sai vítima informa ba G-NEWS, kinta-feira (26092024) iha Fatuhada katak, nia envolve ka membru ba Talk Fusion dezde tinan 2017, no kontribui ona orsamentu hamutuk dollar rihun 2 maibé to’o agora la iha rejultadu di’ak.
LST husu ba G-NEWS atu labele públika ninia identidade kompletu, tanba tanba iha tinan 2017, ninia família fó osan hamutuk rihun 2 atus lima dollares Amerikanu, atu sosa sasan uma laran nian, maibé planu família ne’e la konsege realiza tanba LST uza ona ba atividade hodi adere ba negósiu Talk Fusion nian.
“Osan ne’ebé ha’u kontribui ne’e, osan ne’ebé ha’u nia família fó ha’u, atu sosa sasan uma laran nian, maibé osan ne’e ha’u uza fali ba ho promosaun Talk Fusion nian, entaun osan ne’e ha’u la sosa, no família sira husu tui-tuir, maibé ha’u fó rajaun barak, to’o família mós la gosta fali ha’u”.
“Família nia osan ne’e ha’u selu hotu ona, maibé to’o agora sira seidauk hatene osan barak hanesan ne’e ha’u uza halo saida. Kebetulan ohin ita ema diskute Talk Fusion ne’e mak ha’u mós ko’alia katak, ha’u vítima ba atividade negósiu ne’e”, tenik LST ba G-NEWS.
Nia dehan, to’o oras ne’e jestor sira ne’ebé hala’o promosaun ba Talk Fusion momentu ne’ebá la hetan ninia espíritu Santu. Tanba ne’e nia konsidera, atividade Talk Fusion lohi ema de’it.
“Fou-foun sira mai halo esplikasaun, prmove benefísiu, ha’u mós laran monu tanba benefísiu ba malu bainhira sai tiha membru no hatama osan, maibé depois ita haree, osan la iha, no to’o agora ha’u rasik mós la hetan sira ne’ebé halo promosaun”.
“Ha’u nunka hasoru sira. Ha’u hetan de’it sira nia komentáriu iha Facebook dehan atu hetan kareta, ba toba iha ótel bintang-7 maibé buat hotu ko’alia ibun mamuk de’it, lohi de’it ami”.
Uza Talk Fusion dala barak presiza investimentu inisiál ne’ebé substansiál atu sosa planu ka adezaun ida. Ida-ne’e bele sai obstákulu ba negósiu ki’ik sira ka startup sira ne’ebé iha orsamentu limitadu.
LST espresa katak, liutiha tinan ida mak nia foin konsiente katak, ida ne’e mak situasaun moruk ne’ebé nia enfrenta iha ninia moris, ho grupu Talk Fusion nia ema ne’ebé halo promosaun tama sai uma komunidade nian iha kada bairo, ho hatais kamiza kazaku.
“Ita haree sira ne’e ita mós hakfodak. Sira mai halo aprezentasaun, modelu hanesan ema servisu bobot sira ka emprezáriu sira. Uza pasta metan, kazaku mais ita haree sira lohi ita”, LST konfirma.
Talk Fusion iha akordu no kondisaun ne’ebé maka membru foun sira tenke kumpre. Bainhira rejista, membru sira tenke prenxe formuláriu ida no konkorda ho termu no kondisaun ne’ebé aplikavel. Membru ida-idak tenke hili pakote membru ida ne’ebé apropriadu, ho pakote ida-idak oferese benefísiu no kustu ne’ebé diferente.
Membru sira hein atu uza produtu ho étika, lahó envolve iha prátika fraudulentu, no respeita privasidade hosi utilizadór sira seluk. Iha termu marketing no vendas nian, membru sira ne’ebé envolve iha programa afiliadu tenke tuir matadalan ne’ebé estabelese hosi Talk Fusion.
Adezaun bele hakotu tuir membru nia pedidu ka se membru viola termu no kondisaun ne’ebé eziste. Talk Fusion mós fornese apoiu no treinamentu atu ajuda membru foun sira komprende produtu no hala’o sira nia negósiu. Iha polítika reembolsu ba membru foun sira ne’ebé la satisfeitu iha períodu tempu ida nia laran. Aleinde ne’e, iha provizaun sira kona-ba prosedimentu rezolusaun disputa nian ne’ebé bele akontese entre membru no empreza.
To’o agora, LST la hato’o keixa ba autoridade seguransa, tanba ninia família rasik la autoriza atu oan sira deside adere ba atividade negósiu Talk Fusion nian. maibe LST ninia hanoin muda derepente de’it bainhira rona esplikasaun hosi elementu sira ne’ebé ba halo promosaun kona-ba produtu no benefísiu bainhira sai membru ba Talk Fusion nian.
Tanba ne’e, atu besik tina 10 ona, nia deside lakohi informa ba família, tanba tauk hetan hirus no bele simu liafuan oi-oin, tanba antes ne’e família deside ona kona-ba atividade Talk Fusion nian oan sira hotu.
Tuir LST, neneik no bebeik, nia sei hetan membru TLK Fusion ne’ebé ba halo promosaun, nune’e kaptura no entrega ba autoridade seguransa, hodi husu responsabilidade ba osan ne’ebé nia kontribui, tanba osan ne’ebé nia uza mós la’os ninia kosar ben rasik.
Foin mak LST hato’o nia preokupasaun, maibé iha sosiál mídia, komunidade barak mós lamenta kona-ba ida ne’e.
Iha loron 23 fulan-Juñu tinan 2017, Diáriu INDEPENDENTE, relata katal, Banco Central Timor Leste (BCTL) identifika ona atividade kompañia Amérika “Talk Fusion” ho eskema investimentu ne’ebé hala’o ona durante tinan rua iha Timor Leste, sei kontinua illegal tanba seidauk hetan legalidade hosi Governu.
Maski kompaña Talk Fusion sei illegal hela, maibé atividade ne’e kontinua la’o namanas iha povu Timor Leste nia leet ho maneira ida povu halo investimentu ba kompaña Talk Fusion.
Iha publikasaun diáriu INDEPENDENTE nian iha ninia sítiu online, Diretór Ezekutivu SERVE Florêncio Sanches hateten, la iha entidade ida iha territóriu Timor Leste mak halo ninia negósiu sein dokumentu.
“Ami halo koordenasaun liuhosi sorumutu ho reprejentante Talk Fusion para obriga sira atu hatama dokumentu hodi hetan legalidade, maibé sira dehan ne’e kompaña Internasionál, la presiza hatama dokumentu”, tenik nia, iha edifísiu SERVE Matadouru-Dili, kinta (22/06/2017).
SERVE no BCTL tenta hapara atividade ne’e tanba iha artigu 31 lei númeru 5/2011 iha 15 de Junho ne’ebé hatuur iha lei orgániku BCTL nian ne’ebé fó responsavel eskluzivu ba BCTL atu regula, lisensa, rejistu no supervizaun ba atividade finanseiru hotu iha Timor Leste.
Sanches hateten, iha artigu 26 no 27 hosi dekretu lei 35/2009 hateten, dokumentu ne’ebé nesesáriu atu kompaña internasionál ida mai halo nia negósiu ekonómia iha Timor Leste, tenke lori dokumentu ba Notariadu Públiku iha pais orijen para bele sertifika no verifika dala ida. Hosi ida ne’e mak foin lori bai ha embaixada Timor Leste iha nasaun ne’e para bele sertifika tán dal aida hafoin mak lori mai Timor Leste, maibé kompaña ne’e la halo tuir.