G-NEWS (DILI)- Primeiru ministru Kay Rala Xanana Gusmão, kongratula no deseza susesu Bispo foun Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves ne’ebé sai ona bibi atan hodi serbi povu no uma kreda Timor.
“Iha momentu espesial ida ne’e, ha’u ho laran ksolok iha okaziaun ordenasaun episkopal ita hotu-hotu ninia bispu Baucau. Ha’u deseza ba kna’ar foun nu’udar apostuladu ne’ebé susesu hodi serbi sarani no uma kreda”, Xefe Governu Xanana deklara liuhosi komunikadu ne’ebé G-NEWS asesu iha loron Sesta 21 Jullu 2023.
Nune’e, Xefe Governu nafatin hato’o ninia sinsera felisitasaun ba Bispu foun ninia elevasaun nu’udar bispo foun ba sarani Baucau, ne’ebe simu iha seremónia ordenasaun episcopal iha Catedral Baucau loron Sexta-Feira, iha loron 21 fulan Jullu tinan 2023.
Iha Domingu, loron 23 Jullu 2023, aban dáder, tuku 09:00 otl, bispu foun sei selebra misa pontifikal dahuluk, hodi hala’o servisu dahuluk episkopal bispo foun ninian.
Dom Leandro Maria Alves substitui maktoban Dom Basilio do Nascimento, nu’udar primeiru Bispu ba Dioseze Baucau ne’ebé hakotu is iha loron 30 fulan Outubro tinan 2021.
Ho nune’e, Dom Leandro Maria Alves hetan fali nomeasaun ne’ebé fo sai hosi Papa Francisco iha loron 26 Abril 2022.
Enkuantu, Dom Leandro Maria Alves, moris iha loron 10 fulan Maiu 1974, iha munisipiu Ermera, hahú hala’o estudu iha seminariu Kupaun-Indonezia, hafoin ramata kontinua hala’o fali estudu iha seminariu Maior Evora Portugal, no ramata ninia formasaun teolojika iha universidade Katolika Portugueza.
Hafoin ramata estudu sira ne’e hotu, Dom Leandro Maria Alves sai nu’udar padre hahu hosi loron 8 fulan Dezembru 2006, no hala’o ona kna’ar relevante oi-oin iha Igreja Katólika Timor Lorosa’e, inklui pozisaun nu’udar vise Pároku Katedral Dili.
Alende ne’e, iha tinan 2008-2011 sai formador iha seminariu Maior São Pedro no São Paulo, no sai mos diretor fundasaun diosezana São Paulo Dili, no mos asume responsabilidade nu’udar responsável ba projetu oi-oin liga-ba edukasaun nu’udar profesor teolójia dogmátika.
Nune’e mos, iha oportunidade seluk, asume mos kna’ar nu’udar sekretáriu ezekutivu Konferénsia Episcopal Timor (KET), iha ne’ebé kolabora mos ho Dom Virgilio do Carmo da Silva, arsebispu Dili nian ne’ebe iha fulan Agostu 2022 hetan nomeasaun nu’udar Cardeal hosi Santo Papa Francisco.
Bainhira haree fila fali ba kotuk tinan 500 liuba ho prezensa evanjelizasaun ne’ebe maka misionáriu Portugéz lori fiar Katólika tama iha Timor, iha tinan 1515.
Hahú hosi ne’eba kedas istória Igreja Katólika iha illa Timor, hahú kedas bainhira misionáriu sama ain iha Lifau-Oekusi mai to’o ohin loron.
Dezde kedas iha ne’eba maizumenus iha sekulu XV mai to’o agora, Timoroan barak maka sai ona nai lulik no madre sira, nune’e maka iha istória igreja katolika Timoroan sira ne’ebé sai bispu maka hanesan tuir mai ne’e:
- Don Carlos Filipe Ximenes Belo SDB, hanesan primeiru Timoroan nu’udar padre salezianu sai bispu, terseiru bispu Dili Timor Oriental, primeiru no uniku bispu Katolika ne’ebé simu premiu Nobel ba dame 1996.
- Maktoban Don Basilio do Nascimento, segundu Timoroan sai bispu no nu’udar bispu primeiru ba dioseze Baukau.
- Maktoban Don Alberto Ricardo da Silva, terseiru Timoroan sai bispu no hanesan kuartu bispu Dili.
- Don Norberto do Amaral, kuatru Timoroan sai bispu, primeiru bispu dioseze Maliana.
- Don Virgilio do Carmo da Silva, kintu Timoroan sai bispu Dili, primeiru arsebispu Dili no primeiru kardeal Timor Lorosa’e.
- Enkuantu maktoban Mgr, Martinho da Costa Lopes ho ninia titulu administrador apostoliku hahu hosi tinan 1977-1983. Ikus
- Don Leandro Maria Alves, segundu bispu Baukau.
Haree ba Timor Lorosa’e ninia etapa istoria iha igreja katolika la’os de’it asume kna’ar nu’udar vida espiritual, maibé sai mos profeta no inklui sai mos meius komunikasaun fatin seguru no mediador.
Ikus iha ninia komunikadu Xanana reforsa hodi apresia ba papel igreja Katolika, ne’ebé haree mos ba asuntu politika rai laran, umanidade, pobreza no edukasaun inklui aspetu importante ne’ebé liga-ba ba direitu umana Timor Lorosa’e.
Hodi Timoroan hotu-hotu sente igreja Katolika la’os de’it sai sentru ba fiar maibé sai mos parte integrante ba formasaun identidade no ba konstrusaun sosiedade sivika no kritika iha nasaun demokratika.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo