G—NEWS (FETO NIA KAREIRA) — Feto ida, metan morena, fuk kribo, ne’ebé oras ne’e serbisu iha Conselho de Imprensa Timor-Leste, iha istória naruk ida ne’ebé hahú ho mehi infánsia nian: atu sai lokutor rádiu nian, enkuantu nia kolega sira sei halimar no mehi hela. Nia determina nia dalan moris—atu sai lian ida iha mikrofonenia oin, lori informasaun, divertimentu, no esperansa ba komunidade.
Moris no boot iha situasaun konflitu, nia hahú eskola bázika iha tempu okupasaun Indonézia, eskola Primári númeru 9 Belevista, hosi tinan 1992 to’o 1999. Maibé, bainhira nia tama iha pré-eskolár, mosu turbulénsia polítika. Referendu ba independénsia halo eskola sira taka, no prosesu aprendizajen paradu. Foin iha tinan 1999, bainhira situasaun hahú rekupera, mak nia kontinua iha eskola pre-sekundaria númeru 03 Vila-Nova, hafoin kontinua iha Eskola Sekundaria Jeral Numeru 01 Baucau, to’o tinan 2003.
Nia estuda ensinu superiór iha Instituto de Ciências Religiosas (ICR) São Tomás Aquino iha Dili, husi tinan 2004 to’o nia hetan graduasaun iha tinan 2011. Maski nune’e, dalan edukativu ne’e la ses husi obstákulu.
Tuir mai ita ba akompaña, ekipa G—NEWS ho Angelina Maria Gusmão Alves da Silva kona-ba ninia viajen moris.
G—NEWS : Ita-boot bele konta ita nia mehi uluk sei ki’ik, hakarak sai saida?
ANGELINA : Bainhira ha’u iha idade 12 anos, mehi hakarak sai lokutor iha rádiu ka televizaun.
G—NEWS : Ita boot bele konta, ita boot nia proses estudu hahú hosi SD to’o SMA, no continue to’o universidade, dezafiu saida mak ita-boot enfrenta?
ANGELINA : Ha’u hahu eskola primaria ka Sekolah Dasar, iha tempu okupasaun Indonézia durante tinan neen, hahu iha tinan 1992 no remata iha tinan 1997, iha Sekolah Dasar Negeri 9 Belevista.
Kontinua ha’u nia eskola pre-sekundaria nian iha eskola pre-sekundria 02 Wailili hahu eskola iha tinan 1997-1998 foin passa de’it husi primeiru ano ba segundu ano nian eskola to klaran de’it akontese votasaun ba ukun rasik-an nian, funu akontese eskola hotu paradu ha’u labele kontinua.
Hafoin iha tinan 1999 bainhira situasaun normal ona, ha’u kontinua fali ha’u estudu pre-sekundariu nian iha eskola pre-sekundaria numeru 03 Vila-Nova, hahu iha tinan 1999 remata iha tinan 2000.
Nune’e ha’u kontinua ha’u nia estudu sekundariu nian, iha Eskola Sekundaria Jeral Numeru 01 Baucau, hahu iha tinan 2001 remata iha tinan 2003.
Bainhira remata ha’u nia estudu sekundariu nian, ha’u kontinua kedas ha’u nia estudu iha Instituto de Ciências Religiosas, (ICR) São Tomás Aquino” Díli Timor-Leste, hahú iha tinan 2004 no gradua iha tinan 2011.
Kona-ba dezafiu sira ne’ebé ha’u infrenta iha momentu sira bainhira ha’u sei eskola, iha dezafiu lubuk ida maka hanesan:
- Timor-Leste foin maka ukun-an, hamrik mesak nu’udar nasaun ida, edisifiu sira, eskola sira sunu no estraga hotu, laiha meja no kadeira atu eskola ho di’ak, laiha material escolar hanesan livru, kurrikulum no seluk atu eskola sira hala’o prosesu apredijajen ho di’ak.
- Fator Ekonomia, Inan-aman sira sei utiliza hela osan rupiah no muda mai osan dólar, difisil ba ema atu hetan osan hodi susesta oan sira nia eskola ho di’ak.
- Asesu ba publiku difisil,tanba laiha transporte publiku, atu fasilita ha’u nia viajen husi uma ba eskola fatin, atu eskola. Bainhira transporte publiku komesa iha ona, ma’ibé osan maka laiha atu selu transporte no transporte publiku sira mos prefere liu tula passajeiru bai-bain do que estudante tanba nia tarif selu ne’e diferenti los.
- Kondisaun uma ne’ebé sei uma tradicional ne’ebé halo husi uma tali, momentu neba laiha eletresidade. Ema ne’ebé eskola bainhira atu ezame, estuda sedu, bainhira rai nakukun ka kalan ona labele estuda.
- Nu’udar labarik ha’u laiha tempu atu goja direitu nu’udar labarik, tanba tempu barak utiliza hodi ajuda inan-aman halo serbisu sira ne’ebé bele hetan osan atu apoiu ha’u nia estudu ne’e. Serbisu sira ne’ebé halo iha momentu neba maka hakiak animal sira hanesan Fahi no Manu,tanba animal sira ne’e fasil ba ita atu faan no bele hetan osan. Iha loron férias bele ajuda inan-aman tein mina-nuu no lori ba faan iha tempu bazaar, iha loron kinta-feira no domingo. Osan sira ne’ebé hetan bele resposnde ona nesesidade sanitária hanesan sabonete, shampo no handbody ruma atu uza lor-loron. Bele mos utiliza osan ne’e ba sosa sasan sira ne’ebé presija ba tein nian,(masin no metsin/ajina-moto).
- Ba hahan, konsumu hahan ne’ebé mai husi rai ka toos.
G—NEWS : Ita-boot bele konta esperiensia serbisu ne’ebé la’o hela durante ne’e?
ANGELINA : Relativa ho esperensia serbisu ne’ebé dadaun ne’e ha’u ezerse hela nu’udar responsabilidade ida ne’ebé ha’u iha obrigasaun atu hakonu. Serbisu iha instituisaun estadu nian ida, serbisu hotu kumpri ba tarefa serbisu sira ne’ebé haraik mai ha’u. tarefa sira ne’e ha’u kumpri ho responsabilidade no profissional.
G—NEWS : Agora ita serbisu iha Konsellu Imprensa, ita kontente ho serbisu idą ne’e?
ANGELINA : Sim nu’udar ema ha’u haksolok ho saída maka ha’u hetan agora no buat hotu nebe ha’u iha agora, tanba serbisu ne’e hanesan rezultadu husi ha’u nia esforsu sira durante ne’e. hahu husi faze ida ha’u aprende, ha’u mehi no ha’u buka, ikus mai sai realidade, ne’ebé la’os ema hotu-hotu bele atinji hanesan saída maka ha’u atinji.

G—NEWS : Rona katak, ita-boot antes ne’e serbisu iha RTK, tanba-sá mak ita-boot hakarak sai husi serbisu fatin ida ne’e?
ANGELINA : Ha’u apreende serbisu iha organizasaun ka instituisaun ne’e hahu iha Radio Timor Kmanek, iha Malo’a Ailok-Laran, ne’e Radio Privada Diocese Díli. Ha’u aprende oinsa serbisu jornalizmu nian, oinsa atu sai locutor/a iha radio. Oinsa atu sai pembaca berita, oinsa atu lori programa divertimentu sira, oinsa atu lori programa espiritual sira Radio nian. Ikus liu aprende oinsa sai responsável ba programa balun radio nian.
Ha’u partisipa treinamentu atu sai jornalista.
Ba ha’u ne’e ladun difisil, tanba mehi ne’e mai kedas desde ha’u iha tinan 12, nune’e ha’u fasil tebes atu hatene no ida ne’e mos naksuli automatika iha ha’u nia-an. Ha’u apreende serbisu iha radio nian iha fulan tolu primeiru bainhira ha’u hala’o nia estajiu iha Radio Timor Kmanek, ha’u hatene ona 50% husi total serbisu radio nian.
Bainhira remata ha’u nia estajiu ha’u hetan rekomendasaun husi Radio Timor Kmanek atu kontinua ha’u nia pratika estajiu profissional nian durante fulan 6, ba fulan 6 tuir mai ha’u domina ona serbisu sira, ha’u bele ona halo cobertura, hakerek notisia, halo siaran iha radio, le notisia, halo gravasaun ba naskah sira no halo live ba transmisaun direta liu husi radio.
Ho kapasidade ne’ebé ha’u iha, esperensia ne’ebé ha’u hetan ona iha momentu sira estajiu nian, ikus mai ha’u hetan kontratu serbisu iha RTK nu’udar jornalista RTK nian, hahu iha tinan 2010, maske iha momentu neba ha’u seidauk gradua, bainhira ha’u gradua iha tinan 2011 kontinua serbisu iha RTK to ha’u deside husik hela RTK iha tinan 2016, bainhira ha’u liu vaga iha Conselho de Imprensa de Timor-Leste.
G—NEWS : Bainhira ita-boot Serbia iha Konsellu Imprensa, saida mak ita-boot sente bainhira hahú loron primeiru serbisu iha ne’ebá?
ANGELINA : Bainhira ha’u serbisu iha CITL, situasaun ne’e foun ba ha’u, tanba fatin foun, hasoru ambiente foun no ema foun. Maibé tanba momentu ne’e CITL foin estabelese, entaun seidauk iha serbisu ida ne’ebé obrigado tebes ba ha’u atu halo. Tanba iha momentu ha’u tama ha’u simu responsabilidade iha diresaun ida naran DCSRIC, (Diresaun Komunikasaun Sosial, Relasaun Institusional no Kooperasaun) iha ne’ebé ami nia hala’o serbisu produs matéria sira atu publika iha sitiu elektroniku CITL nian.
Hafoin iha tinan 2017, bainhira pessoal ida ne’ebé apoiu iha gabinete rejigna-na, tanba hetan serbisu iha fatin seluk, superior sira deside muda ha’u hodi troka fali fatin ne’ebé mamuk iha gabinete, fiar no responsabilidade ne’e maka ha’u hala’o to’o ohin loron.

G—NEWS : Osan ne’ebé ita-boot hetan liu hosi salariu, suficiente ona ka lae? ita-boot halo saida de’it bainhira simu salariu?
ANGELINA : Relativa remunerasaun ka salariu mensal ne’ebé ha’u hetan ne’e direitu ba ha’u nu’udar serbisu na’in ida iha CITL. Salariu ne’e suficiente ka la’e, depende ba nesesidade
personal, tanba nesesidade loron ida ba loron ida diferente, bainhira kuantidade nesesidade ne’e aumenta,dala ruma considera osan ne’e la suficiente,Maibé iha momentu balun nesesidade ne’e kuantidade natoon, osan mos responde suficientemente.
Osan ne’ebé ha’u hetan utiliza ba halo uma, sosa ha’u nia transporte rasik, ajuda alin balun nia eskola, sosa ha’u nia presija sira no sustenta nesesidade família.
G—NEWS : Ita-boot bele konta ita-boot nia mariera, ne’ebé sente suces, kompara ho feto sira seluK?
ANGELINA : Maneira ne’ebé ha’u iha to’o iha pontu susesu ida ne’e maka primeiru tanba ha’u iha Mehi. Mehi ne’e maka guia ha’u nia-na, atu halo buat ruma ne’ebé sei lori ha’u to susesu. Ho maneira sira hanesan fiar-an no foti desizaun ba ha’u nia-an, firme iha ha’u nia desizaun, brani atu hasoru dezafiu, rona ema seluk nia konsellu no esforsu atu hadok-an husi problema tanto ho família no mos ema se deit maka ha’u ha’u hasoru.
Kompara ho feto maluk sira seluk, bele dehan dala ruma iha feto maluk balun-ke la hetan oportunidade hanesan ho ha’u, la dehan ha’u maka dia’k liu ona, Maibé atu dehan de’it oportunidade ba ema ida-ida la hanesan. Depende ba ema ida-idak atu goja oportunidade ne’e, karik mos iha feto maluk balun ne’ebé susesu liu ha’u, ne’e maka dehan sorte ema ida-idak nian, sorte ne’e dala ruma to mai ita lalais de’it no liu mos lalais de’it, tanba ne’e maka pessoalmente ha’u nafatin agradese tebes ba saída maka ha’u hetan ona no saída maka ha’u iha agora.
G—NEWS : Dezafiu saida mak ita-boot hetan bainhira hala’o serbisu?
ANGELINA : Dezafiu ne’ebé ha’u hetan bainhira ha’u hala’o serbisu maka instituisaun ida, iha nia superior, serbisu hotu bazeia ba tarefa serbisu ne’ebé iha, aumenta tan ho orientasaun husi superior sira, maske ida ne’e fora husi tarefa serbisu ne’ebé iha ona, Maibé ha’u simu ida ne’e no hala’o serbisu nu’udar oportunidade ba ha’u apreende atu hetan esperensia foun.
G—NEWS : Ita-boot nią mensajen ba joven feto sira, atu kontinua aprende no esforsu atu promove nafatin talentu ka kreatividade ne’ebé iha?
ANGELINA : La’os Atu fo mensajen, Maibé fahe hanoin balun ba feto maluk sira, liu-liu alin feto foin sa’e sira katak oportunidade ne’e sempre iha ba ema, oportunidade ne’e mai nia lahere ba jeneru, ema ne’e feto ka mane, depende ba ita ida-idak atu halo saída bainhira ita dehan oportunidade ne’e. Tatoli de’it di’ak liu oportunidade ne’ebé iha utiliza ba explora buat nebe pozitivu, exemplu eskola, kursu ruma atu kapasita-an sai ema ne’ebé kreativu ho ita nia talentu ne’ebé ita nia-na iha, molok ita hetan oportunidade atu serbisu. Bainhira ita iha ona kapasidade no esperensia, automaticamente ita hala’o serisu ho responsabilidade. Bainhira responsabilidade ne’e ita hatudu ona ho di’ak, konfiansa husi ema seluk ne’e se sulin hanesan be.
Istória ida-ne’e la’ós de’it feto ida nia viajen ba susesu, maibé mós reflesaun ida kona-ba kbiit mehi nian ne’ebé hakiak iha situasaun hakmatek nian, hafoin luta ba ho pasiénsia, serbisu maka’as, no fiar. Iha limitasaun ekonómika, obstákulu sira ba asesu ba edukasaun, no dezafiu sosiál sira hafoin konflitu, nia hili atu la rende. Nia halo falta hotu-hotu sai razaun atu hamriik, la’ós atu para.
Iha mundu ida ne’ebé dala barak tau feto sira iha liña kotuk, Angelina hatudu katak feto sira-nia lian merese atu sai lider no ajente mudansa nian. Nia la’ós foti-an, maibé inspira mós jerasaun foin-sa’e Timor-Leste nian, liuliu feto foin-sa’e sira, katak mehi hotu-hotu bele sai realidade, bainhira de’it iha korajen atu hakat ba oin no perseveransa atu aprende.
Atu istória ida-ne’e sai naroman ba ema ne’ebé maka luta ho hakmatek. Tanba loloos, dalan ba futuru harii hosi sira ne’ebé nunka para atu hein no atua, maski iha pasu ki’ik ne’ebé iha. REMATA
Identidade Pesoal
Naran kompletu : Angelina Maria Gusmão Alves da Silva
Fatin no Loron moris :Bau-Cau, 07 agostu 1987
Hela fatin atual : Lahane-Ocidental
Grau Akademiku : Lisensiatura Edukasaun,(Lic.Ed)
Fatin Serbisu : Conselho de Imprensa de Timor-Leste, (CITL)
Pozisaun serbisu fatin : Sekretaria Gabinete Prezidente,(CITL)
Hobby : Viajen
Mehi : Lokutora iha radio ka televizaun
Hahan favorita : Coklate

















loading="lazy" />