Narrativa timoroan halo sabotazen ba simeira APEC iha Jakarta 1994

Nune’e iha simeira APEC ba dala-neen lao, ho prezensa mídia nasionál no internasional, ne’ebé halo kobertura hosi jornalista sira hamutuk na’in rihun rua resin, hosi kontinente tomak, fó fali atensaun másimu, ka fó sai notísia “breaking news” iha sira nia mídia hanesan Rádiu, Jornál, no Televizaun.

banner 120x600
341 Views

G-NEWS (DILI) — Timor Leste nia luta, liuhosi meiu oi-oin. Luta ida ne’e laos luta ida ne’ebé atu halimar, maibé luta ida ne’ebé simu konsekuênsia oi-in, tanba hamrik iha kilat nia tutun, iha kro’at nia matan. Ida ne’e mak Timoroan sira nia luta ho objetivu “Mate ka Moris Ukun-Rasik-An”.

APEC Indonézia 1994 nu’udar enkontru anuál Kooperasaun Ekonómika Ázia Pasífiku (Inglés: Asia-Pacific Economic Cooperation APEC) ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál iha Bogor, Java Osidentál iha loron 15–16 Novembru 1994. Enkontru ne’e nu’udar enkontru APEC ba dala-neen iha istória no hala’o uluk iha Indonézia.

banner 325x300

Iha momentu istóriku importante ne’e, joven rezisténsia sira ne’ebé hela iha territóriu Indonézia, tenke enfrenta situasaun oi-oin, tanba sira nia prinsípiu mak luta ba independénsia.

Nune’e iha simeira APEC ba dala-neen lao, ho prezensa mídia nasionál no internasional, ne’ebé halo kobertura hosi jornalista sira hamutuk na’in rihun rua resin, hosi kontinente tomak, fó fali atensaun másimu, ka fó sai notísia “breaking news” iha sira nia mídia hanesan Rádiu, Jornál, no Televizaun.

Luciano Romano Timor Maubere, konta ba G-NEWS, kona-ba akontesimentu istóriku ida ne’e. Iha asaun klandestina liuhosi demonstrasaun ne’ebé hala’o importante ba Timor Leste nia luta.

Iha momentu ne’ebá, Luciano Romano hala’o atividade ida ne’ebé bele konsidera “Intelligent Class tending” tanba hamutuk ho Jenerál no Ministru sira, no sira hanoin Luciano nu’udar pro-integrasaun ida ka hamutuk ho sira.

“Maibé akontesimentu espektakular ida ne’ebé mosu iha loron 12 fulan-Novembru 1994, enkuantu Indonézia nu’udar uma na’in ba simeira boot ida ke importante teb-tebes, komesa iha loron 15 to’o 16 fulan-Novembru, iha Bogor. Ami antisipa ida ne’e, ami organiza malu, mobiliza malu, tuir instrusaun ka apelu hosi Señor Komandante Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Líder supremu Rezisténsia nian iha prizaun Cipinang. Ho apelu ne’e, liuhosi kasete, ami konkorda, no organiza malu ho maluk sira hosi Surabaya”. Luciano Romano konta ba G-NEWS.

Luciano Romano “Timor Maubere”, kontinua tán, “objetivu asaun ne’e atu halo sabotazen ba festa boot festa Prezidente Soeharto hanesan uma na’in no oinsá Timor Leste bele hetan atensaun másimu. Tanba durante fulan tolu nia laran, mídia hosi Indonézia ko’alia katak festa ne’e importante, hotu-hotu tenke suporta malu tanba ne’e imajen Internasionál Governu Indonézia ninian”.

Militár Indonézia ne’ebé responsável ba seguransa iha kapitál Jakarta, até forsa Indonézia ninia Xefe Estadu Maiór Jenerál Feisal Tanjung hateten katak, se mak tenta atu disturbe festa ida ne’e, sira sei enfrenta ho forsa Indonézia sira.

“Entaun ida ne’e hanesan buat di’ak ida ba ita ka ba ami rezisténsia katak, buat ne’ebé sira hatete dehan katak, buat ne’ebé sira labele, di’ak liu ita aproveita para halo tanba sira mós tauk hela ita”, Luciano konta tuir ba G-NEWS.

“Nune’e iha loron 12 fulan-Novembru dadersan, maluk sira ne’ebé halo viajen ho komboiu hosi Surabaya to’o Jakarta, enkuantu sira to’o iha estasaun komboiu, maiória na’in-tolu nolu resin, kaer hosi intelijénsia Indonézia. Ami ne’ebé restu, organiza malu, hamutuk na’in-29 konsege eskapa hosi operasaun militár no ami halai tama iha Embaixada Amerika nia laran”.

Asaun ne’ebé sira halo durante loron-12, okupa iha Embaixada Amerika, hetan atensaun másimu hosi mídia Internasionál. Haree hosi sirkunstánsia no válor mídia nian, okupasaun iha Embaixada Amerika ne’e tau iha topu númeru ida kompara ho akontesimentu seluk, tanba pela primeira-vez televizaun boot Internasional hosi Ámerika ho CNN, durante loron 4 tui-tuir malu, durante kada trinta minutus tau iha breaking news kona-ba sira nia asaun iha Embaixada Amerika.

Luciano Romano “Timor Maubere”, kontinua tán, “Nune’e impaktu ba asaun ne’ebé ami halo, buat ida ekstra-ordináriu ba kontribuisaun ita nia luta independénsia ida ne’e, maibé konta ba asaun ne’ebé tama iha embaixada, ami hanesan grupu ba dala-hat.

Primeiru — iha estudante sira hamutuk na’in-4 husu azilu polítiku iha Embaixada Olanda nian, iha tinan 1986 mais ne’e mós Polítika Indonézia sei forte teb-tebes, rejeita, sira la ba;

Segundu — hosi grupu señor matebian Lassama nian, tama iha embaixada rua, Vatikanu no Japaun nian;

Terseiru — mate restu na’in-7 hosi masakre 12 Novembru iha fulan Juñu tinan 1993, enkuantu Nasoens Unidas organiza hela konferénsia mundial kona-ba Direitus Humanus, halo iha Viena, Austria. Joven na’in-7 tama iha embaixada rua Suecia no Finlandia, inklui ha’u nia maun rasik.  Sira na’in-7 ne’ebé konsege tama embiaxada Indonézia, dala-ida tán Indonézia nia polítika sei forte teb-tebes, uza influênsia ekonómia no kooperasaun seluk-seluk, sira konsege trava oituan azilu polítika ne’e, no maun-alin sira ne’e hela fali iha liur durante fulan-4 ka 5, depois mak Cruz Vermella Internasional fasilita sira viajen ba Portugal;

Kuartu — ami nia grupu ne’e tama embaixada maibé ninia válor polítiku mak la hanesan”.

Enkontru APEC iha Bogor rezulta deklarasaun ida ne’ebé koñesidu ho naran Objetivu Bogor (literalmente Objetivu Bogor, hanaran mós Deklarasaun Bogor) ne’ebé ho objetivu atu hamenus taxa aduaneira ba zero no porsentu lima iha ambiente Ázia Pasífiku ba nasaun dezenvolvidu sira to’o tinan 2010 no ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela, la tarde liu 2020.

Primeiru-Ministru Austrália nian, Paul Keating, haksolok tebes, deskreve rezultadu hosi enkontru hanesan “vitória totál ida ba Ázia-Pasífiku no ba komérsiu mundiál”. Prezidente Suharto hosi Indonézia mós konsidera ida-ne’e hanesan susesu ida. Nia maka defensór ida ne’ebé metin liu atu estabelese data ida ba estabelesimentu zona livre komérsiu nian. Maibé, kestaun kona-ba data sira maka polémika tebes, tanba Xina no Malázia rekuza atu estabelese prazu ida.

Editór Testu : Amito Qonusere Araújo

relavante