Opiniaun Públiku Sidade Dili Kona-ba Direitu Feto no Labarik

banner 120x600
182 Views

G-NEWS (DILI) – Relatóriu ida ne’e responsábilidade hosi Asosiasaun Esperansa Feto ho Defiensiénsia (AEFD), no G-News iha responsabilidade halo publikasaun de’it.

Asosiasaun Esperansa Feto ho Defisiénsia (AEFD) maka hanesan Organizasaun Non-Governamentál (ONG) ne’ebé lidera husi feto ho defisiénsia no rejistu ona iha Ministériu Justisa Timor-Leste ho númeru No. 62/DNRN-DGSRN/MJ/XII2021 no rejistu mós iha Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL). AEFD servisu hodi suporta feto no labarik-feto ho defisiénsia (FnLFhD) iha área sira hanesan Advokasia, Justisa, Kapasitasaun no Kooperativa. No razaun prinsipál AEFD eziste maka atu defende direitu FnLFhD.

banner 325x300

Kada tinan, AEFD nia servisu Advokasia halo peskiza anuál hodi sai topiku advokasia annual tinan tuir mai. Iha tinan 2023 AEFD halo peskiza annual kona-ba opiniaun públiku ho tópiku: Públiku Sidade Dili nia Hatene Kona-ba Feto no Labarik-feto ho Defisiénsia nia Direitu. Peskiza ida-ne’e aprezenta mós dadus públiku sidade Dili nia hatene kona-ba uza termu “ema ho defisiénsia” no liu husi kanal saída maka públiku asesu ba informasaun kona-ba feto no labarik-feto ho defisiénsia nia direitu.

AEFD mós observa ona katak Governu Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu sira servisu makas on aba asunstu defisiénsia ne’ebé tarjetu mós feto no labarik-feto ho defisiénsia. Nune’e, rezultadu peskiza opiniaun públiku ida-ne’e sei informa ba públiku Timor-Leste kona-ba rezultadu husi Governu Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu sira nia servisu ne’ebé halo ona hodi eduka públiku kona-ba FnLBhD nia direitu no uza termu “ema ho defisiénsia” . Rezultadu peskiza ida-ne’e sei aprezenta mós rekomendasaun ba governu Timor-Leste, parseiru dezenvolvimentu sira no públiku sira hotu.

Peskiza ida-ne’e hala’o ho la iha suporta orsamentu no suporta seluk, maibe hala’o ona husi AEFD nia ekipa Advokasia no Peskizadór sira.

Direitu Feto no Labarik-feto ho Defisiénsia

Estadu Timor-Leste liu husi nia Lei Inan ka Konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste (Konstituisaun-RDTL) fó ona protesaun no hatuur ona direitu ba ema ho defisiénsia (EhD). Haree Tabela 1 tuir mai kona-ba artigu sira iha Konstituisaun ne’ebé hatudu Estadu Timor-Leste nia protesaun ba EhD:

Tabela 1: Artigu Sira iha Konstituisaun RDTL refere ba protesaun Ema ho Defisiénsia

Artigu 16 (Universalidade no Igualidade)[1]Sidadaun hothotu iha diretu no obrigasaun hanesan no iha númeru 2 temi klaru katak la-bele halo diskriminasaun ba ema ho defisiénsia
Artigu 21 (Sidadaun ne’ebé iha Defisiénsia)[2]1. Sidadaun ho defisiénsia iha direitu no obrigasaun hanesan ho sidadaun seluk, maibé sei la halo knaar ne’ebé sira la bele tanba sira nia defisiénsia

2. Estadu iha obrigasaun promove protesaun ba ema ho defisiénsia tuir lei haruka

Artigu 26 (Asesu ba Tribunál Sira)[3]1. Ema hothotu bele defende iha tribunál nia direitu no interese ne’ebé lei fó protesaun ba

Timor-Leste maka nasaun ida mós maka ratifika ona Konvensaun Kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia iha 4 Jullu 2022, ho Parlamentu Nasionál pasa ona Proposta Rezolusaun Númeru 16/V (4a)[4]. Konstituisaun-RDTL artigu 9[5] aseita atu Timor-Leste nia lei adopta konvensaun no lei internasionál sira.

Husi Governu Timoroan eziste iha 2002, tau ona importánsia ba polítika EhD. Governu nia esforsu polítika sira maka hamosu: Rezolusaun Governu Nú. 14/2021 kona-ba Polítika Nasionál ba Inkluzaun no Promosaun Direitu Ema ho Defisiénsia (9 Maiu 2012)[6], Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia 2014-2018[7], aprova iha 2012[8], Rezolusaun Governu Nú. 7/2022 kona-ba Aprova Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia Tinan 2021-2030 (aprova iha 1 Marsu 2022)[9]. Iha mós polítika seluk hanesan: PAN 2020-2024 ba Ema ho Defisiénsia, Politika nasionál edukasaun inkluzivu, Estratéjia nasionál ba saude mental, aprova dekreitu lei nú. 19/2008 kona-ba subsidiu sosiál, programa apoiu institusionál no seluk tan.[10]

Bainhira relatoriu peskiza ne’e hakerek Governu Timor-Leste iha ona Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no Sekretária Estadu Igualidade maka haree asuntu sosiál no promosaun direitu EhD no feto no labarik-feto ho defisiénsia. No Ministériu Edukasaun maka iha obrigasaun ba iha servisu edukasaun inkluzivu no Ministériu Saúde iha servisu saúde ba iha EhD.

Maibe se’idauk iha polítika no enkuadramentu legál maka haree espesífiku ba iha asuntu feto no labarik-feto ho defisiénsia. Tuir observasaun ba iha feto ho defisiénsia (FhD) iha Timor-Leste katak se’idauk iha tratamentu ho ekipamentu di’ak ba FhD ne’ebé maka isin-rua[11]. Iha mós hanoin katak karik iha kazu asédiu seksuál hasoru FnLFhD mental oinsá maka nia protokolu investigasaun ne’ebé iha justisa no fó dignu. No karik iha kazál ho defisiénsia fiziku no la-bele book an no sira iha oan oinsá maka atu estadu suporta kazál feto nia dever nudar inan ba nia oan. Hanoin seluk maka, presiza mós iha polítika saúde eskolár ba estudante feto ho defisiénsia liga ba saúde reprodutiva no saúde menstruasaun.

Importante mós atu iha polítika hodi suporta treinamentu ba pesoal sira ne’ebé servisu ba FnLFhD no ekipamentu ba instituisaun sira ne’ebé servisu ho FnLFhD. Atu nune’e polítika no programa suporta FnLFhD bele lao bebeik no tulun sira ne’e bele to’o ba FnLFhD iha área urbana no rural mós.

Metodolojia

Peskiza ida-ne’e maka rezultadu husi survey ba públiku 100 iha Dili ne’ebé ekipa peskizadór hili naranaran (random), ne’ebé kompostu husi estudante (estudante maka inklui Sekundária no Universitária), negosiante, peskadór, funsiunáriu públiku, no inan sira servisu iha uma (Dona da casa). Prosesu survey, peskiza fali peskiza ne’ebé iha ona, analiza dadus, no hakerek komesa iha fulan Agustu to’o Novembru 2023.

Razaun hodi hili halo peskiza ba públiku iha Munisípiu Dili tanba: 1) públiku Dili variedade iha sosiál-ekonomia; 2) públiku ne’ebé fasil liu atu asesu ba iha informasaun no fasilidade informasaun sira; 3) públiku ne’ebé hetan ona informasaun no edukasaun barak kona-ba asuntu defisiénsia no FnLFhD.

Iha pergunta tolu ne’ebé iha survey husu; 1) Hatene kona-ba termu “ema ho defisiénsia”? iha pergunta ida-ne’e atu hetan informasaun públiku Dili nia hatene kona-ba termu ne’ebé governu no parseiru sira servisu ona hodi eduka públiku Timor-Leste. Pergunta 2) Hatene katak feto no labarik-feto ho defisiénsia iha direitu? pergunta ida-ne’e nia objetivu maka atu hatene informasaun públiku nia hatene kona-ba espesífiku katak feto no labarik-feto ho defisiénsia iha direitu. Pergunta 3) ba sira ne’ebé hatene katak feto no labarik-feto ho defisiénsia iha direitu, hatene ka hetan informasaun refere husi kanál saida deit? (ninian opsaun maka: eskola, jornál, media online, televizaun, radio, husi kolega, seluk).

Rezultadu Peskiza

Rezultadu peskiza nia dadus hatudu katak maioria husi públiku 100 maka survey ona, 52 maka la hatene katak “feto no labarik-feto ho defisiénsia (FnLBhD) iha direitu”, 47 hatene no 1 maka la interese (detalla liu bele haree esplikasaun dadus iha Figura 1).[12]

Figura 1: Dadus públiku Dili hatene kona-ba feto no labarik-feto iha direitu

Husi públiku Sidade Dili 47 ne’ebé maka hatene kona-ba FnLFhD iha direitu liu husi survey ida-ne’e hatan mós katak maioria sira uza kanál eskola no televizaun hodi hetan informasaun refere. Kanál média ne’ebé barak liu públiku Dili ne’ebé hatene hodi asesu informasaun maka média online (Facebook, YouTube, TikTok, nst) kompara ho radio no jornal (informasaun klaru kona-ba komparasaun kanál ne’ebé uza ba asesu informasaun kona FnLFhD iha direitu bele haree iha Figura 2)[13].

Figura 2: Kanál ne’ebé Públiku Dili asesu ka hetan informasaun kona-ba Feto no Labrik-feto iha Direitu

Iha ligasaun dadus entre dadus ne’ebé hatudu maioria públiku Dili la hatene “FnLFhD iha direitu” ho dadus públiku Dili nia hatene kona-ba termu “ema ho defisiénsia”. Tanba rezultadu husi peskiza hatudu katak maioria públiku iha Dili mós la hatene kona-ba termu “ema ho defisiénsia”. Husi públiku nain 100 maka peskiza ida-ne’e halo survey, iha 53 maka la hatene termu refere no nain 47 maka hatene (informasaun klaru rezultadu survey bele haree iha Figura 3 iha kraik)[14].

Husi dadus refere bele informa mós mai ita katak iha posibilidade maioria ne’ebé la hatene termu refere uza liafuan ka termu ne’ebé diskriminativu ba ema ho defisiénsia. Ezemplu sira uza liafuan ka termu: feto ain-kle’uk, matan-aat, labarik-feto diuk no seluk tan liu, kompara termu feto ho defisiénsia ain, ho defisiénsia matan, labarik-feto ho defisiénsia tilun. Termu diskriminativu sira ne’e la favoravel ba ema ho defisiénsia ho sira nia familia, la lori dame iha komunidade no la favoravel ba iha polítika sosiál inkluzaun no polítika protesaun ba ema ho defisiénsia, no mós viola ona Konstituisaun RDTL Artigu 16 númeru 2[15].

Husi públiku 100 maka survey ona, 79 maka estudante (sekundária 8, universitária 71), nune’e rezultadu hatudu katak estudante 43 maka hatene termu “ema ho defisiénsia no 36 maka la hatene. Dadus hatudu númeru estudante ne’ebé hatene ás liu la hatene, maibé nia diferensa la dun barak bainhira ita kalkula (dadus detalla kona-ba estudante iha Dili hatene termu “ema ho defisiénsia” bele haree iha Figura 4 iha kraik)[16]. Nune’e, bele fó konkluzaun katak presija tau atensaun ás liu iha eduka estudante sira kona-ba termu “ema ho defisiénsia”.

Figura 3: Rezultadu peskiza kona-ba públiku Dili hatene termu “ema ho defisiénsia”

 

Figura 4: Dadus estudante (sekundária no universitária) iha Dili hatene kona-ba termu “ema ho defisiénsia”

 

Konkluzaun

Rezultadu peskiza ida-ne’e informa ona saída maka rezultadu husi esforsu Estadu, Governu no Parseiru Dezenvolvimentu sira ho lei, polítika, implementasaun planu anuál, orsamentu anuál, programa ka projetu sira ne’ebé hala’o ona hodi eduka públiku Dili kona-ba direitu feto no labarik-feto ho defisiénsia no termu “ema ho defisiénsia”. Rezultadu peskiza ida-ne’e mós informa dadus katak kanál ne’ebé barak liu atu públiku Dili asesu ba informasaun kona-ba feto no labarik-feto iha direitu maka eskola, televizaun no média online (Facebook, YouTube, TikTok, nst).

Husi rezultadu peskiza, hatudu katak maioria husi públiku Sidade Dili 100 maka survey ona la hatene katak Feto no labarik-feto ho defisiénsia iha direitu no la hatene kona-ba termu “ema ho defisiénsia”. Nune’e relatoriu peskiza ida ne’e mos hakarak atu fó rekomendasaun hanesan hakerek ona parte rekomendasaun iha kraik.

Rekomendasaun:

  1. Atu Governu Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé servisu iha área defisiénsia, feto no labarik-feto ho defisiénsia, sosiál inkluzaun no igualidade atu tau importánsia hodi fahe informasaun kona-ba feto no labarik-feto nia direitu no eduka barak liu tan kona-ba termu “ema ho defisiénsia”. Nune’e Konstituisaun RDTL 16, Númeru 2 atu la bele halo diskriminasaun ba ema ho defisiénsia (kondisaun fiziku no mental) bele realiza.
  2. Atu uza kanál sira hanesan eskola, televizaun no média online (Facebook no YouTube), atu eduka no fahe informasaun ba públiku Dili. Tanba tuir dadus peskiza hatudu katak públiku barak maka aprende kona-ba termu “ema ho defisiénsia” no feto no labarik-feto ho defisiénsia iha direitu liu husi kanal sira hanesan husi eskola, televiza no media online. Nune’e promosaun ba protesaun ba ema ho defisiénsia husi estadu hanesan Konstituisaun RDTL Artigu 21, Númeru 2 bele hatuur.
  3. Atu Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun tau importánsia ba polítika hakbiit ekonoimia ba FnLBhD
  4. Atu Sekretáriu Estadu Igualidade promove direitu feto no labarik-feto ho defisiénsia ba iha komunidade, eskola no universidade sira.
  5. Atu Públiku Sidade Dili tau importánsia iha buka hatene no suporta feto no labarik-feto ho defisiénsia nia direitu.

Peskizadór no Hakerek-na’in sira hamahon iha AEFD: Mariani Vicente Kijong (peskizadór no hakerek-na’in), Cecília Araújo Martins (peskizadór), Esperanca A.F. Martins (peskizadór), Justiano dos Santos Serão (peskizadór) no Pedro A. dos Santos (peskizadór).

relavante