G—NEWS (DILI) —Padre Domingos Soares Maubere, figura prinsipál ida iha istória no moral ba luta ba libertasaun Timor-Leste nian, hakotu iis iha sesta-feira dadeer ne’e, loron 16 fulan-Maiu tinan 2025, iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, Dili. Hahú dadeer-saan, katóliku sira hosi parókia oioin hahú to’o iha ospitál hodi reza ba saudozu padre ne’ebé durante nia moris koñesidu hanesan lian profétiku hosi povu baibain. Matan-been emosaun nian no orasaun Rozáriu nian rona iha korredór salaun mortuariu ospitál, hatudu oinsá kle’an povu nia domin ba bibi-atan ne’ebé sai ida de’it ho nia povu nia terus.
Ambiente tristeza nian hafalun nafatin kompleksu ospitál nian. Ema sira kontinua to’o, hodi hatudu sira nia espresaun triste nu’udar forma respeitu finál. Maibé, to’o oras ne’e, G-NEWS seidauk hetan informasaun kompletu kona-ba prosesu tuir mai, inklui fatin hakoi mate no oráriu ofisiál misa requiem husi Dioseze Dili. Ami nia ekipa redasaun kontinua koko atu konfirma ho família, igreja no autoridade igreja nian kona-ba prosesu sira tuir mai.
Se mak Padre Domingos Soares Maubere?
Iha narrativa boot Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-an, eziste figura sira ne’ebé la’ós de’it hakerek iha livru istória, maibé moris iha memória koletiva povu nian tanba sira-nia korajen no sinseridade devosaun nian. Ida husi sira mak Padre Domingos Soares Maubere, Padre Katóliku ida ne’ebé mosu nu’udar lian profétiku iha opresaun nia leet, no depois sai nu’udar guarda ba konxiénsia ba povu maubere nia luta no sarani Katóliku nian iha era ukun rasik-an.
Domingos Maubere la’os figura ida ne’ebé tau matan de’it ba asuntu espirituál iha igreja nia laran. Durante invazaun no okupasaun Indonézia, nia foti dalan ne’ebé ladún baibain: sai hanesan ponte ida entre Igreja, kombatente sira ba liberdade, no komunidade internasionál.
Ninia papél la limita ba diplomasia de’it. Iha rai-laran, nia halibur komunidade sira, harii reziliénsia espirituál no morál iha tauk no terus nia leet. Dala barak nia hato’o omilia sira ne’ebé nakonu ho espíritu rezisténsia nian, maibé abut iha prinsípiu dame no dignidade umana.
Bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha tinan 1975, maioria povu moris iha tauk no silénsiu nia laran. Igreja Katólika — ne’ebé iha tempu ne’ebá maka instituisaun ne’ebé organizadu liu — maibé iha dilema ida. Iha momentu ne’ebá, Padre Maubere hola pozisaun brani ida: halo altár sai fatin atu hametin espíritu luta no halo mensajen Evanjellu sai linguajen libertasaun povu nian.
Nia muda ba fatin-fatin, hodi serbí ema sira iha área ne’ebé kontrola hosi milísia ka militár Indonézia nian. Maibé servisu ne’e la’ós de’it pastorál, maibé mós estratéjia komunikasaun subar nian. Iha nia misa, nia hato’o mensajen morál sira ne’ebé subar, hasa’e espíritu independénsia, no pasa informasaun entre grupu rezisténsia sivíl nian no gerrilleiru sira.
Proklamasaun ofisiál ba Timor-Leste nia independénsia iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002 la’ós rohan ba Padre Maubere nia luta. Envezde, nia interpreta independénsia nu’udar inísiu hosi responsabilidade ida ne’ebé boot liu: harii sosiedade ida ne’ebé justu, demokrátiku no umanu.
Iha dékada rua ikus ne’e, Padre Maubere nia lian sai maka’as liután hodi defende povu nia direitu, kontinua hato’o ho ativu ninia preokupasaun sira, dalabarak halo deklarasaun públiku, kona-ba asuntu nasionál oioin, hahú hosi korrupsaun, abuzu podér, to’o violénsia hasoru feto no dezigualdade sosiál.
Nia liafuan sira sai inspiradór no mós dezafia estrutura kulturál sira ne’ebé kleur ona nonook kona-ba diskriminasaun. Nia husu ba igreja no sosiedade atu arrepende sira nia aktus sira kona-ba violénsia doméstika no dezigualdade sosiál.
Iha ICU HNGV, povu Reza
Iha loron 8 fulan-Maiu tinan 2025, hahú tama Ospitál Nasional Guido Valadares (HNGV) Dili hodi halo tratamentu ho nia kondisaun grave. Hetan tratamentu iha ICU Hospital Nasional Guido Valadares tanba komplikasaun husi moras refere. Maski ho nia limitasaun fíziku, nia naran kontinua atu prenxe espasu orasaun no konversa entre kongregasaun no komunidade tomak.
“Amu Du baixa iha nee hamutuk loron neen (6) maibe iha ICU nia baixa loron tolu ona. Nia kondisaun nafatin kritiku maibe kondisaun klínika kompara ho dia anterior komesa iha mudansa oituan ona, tanba nia loke ona matan, CS tun ba tolu (3) agora sae ona ba hitu (7), atu sukat nia nivel de konsiensia maibe nafatin ho ventilador signifika katak nia kondisaun iha faze kritiku nafatin,” hatete Diretór Servisu Apoiu Diagnostiku Terapeuriku iha Ospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), Vidal de Jesus Lopes ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin HNGV Bidau, Kuarta (14/05/2025), ne’ebé sita iha mídia STL NEWS online.
“Kona-ba nia nivel konsiensia ne’e nia valor normal sae ona ba sanulu resin lima (5) kompara ho loron rua liu ba ne’e tun ba valor tolu (3), ida ne’e atu evalua nia loke matan ga lae? nia tenta atu koalia ga lae? nia book aan ga lae? Atu haree ida ne’e hotu nia valor, ne’e kada pontus iha, maibé nia kondisaun nafatin kritiku no depende ba nia evaluasaun klínika pasiente, tanba kada loron ekipa médiku akompaña no intervensaun ba tratamentu tuir nia moras,” nia deklara.
Iha mídia sosiál, ema barak refere ba nia hanesan “Padre ba povu”. Figura ida ne’ebé la buka popularidade, maibé hetan respeitu tanba ninia aten-brani morál.
Legadu morál ba jerasaun futuru
Iha dalan barak, Padre Maubere hakerek istória ho pasu ki’ik ne’ebé signifikativu liu. Nia la kaer kargu estadu nian ne’ebé aas, no mós la’ós líder partidu nian, maibé nia legadu hakat liu buat sira-ne’e hotu — legadu onestidade, apoia ema fraku no fiar ne’ebé nakfilak ba asaun loloos.
Ohin loron, Padre Maubere nia lian: nu’udar lembransa, guarda konxiénsia, no nu’udar sasin katak ukun rasik-an loloos mak bainhira ema moris iha justisa, dignidade, no domin hanesan.

















loading="lazy" />