Parte-II: protesaun aihoris no balada fuik iha Loré

banner 120x600
170 Views

G-NEWS (LORÉ) — Iha Loré, aplika regulamentu UNTAET ho artigu 17/2006, bandu ema labele tesi ai, artigu 19/2000 dehan, labele tesi ai iha área protezida, artigu 14/2017 ko’alia kona-ba rezime-Jerál floresta no mós artigu 6/2020 kona-ba protesaun biodiversidade PNNCS, tanba ne’e sensibilizasaun lao nafatin nune’e komunidade muda karakter, hodi proteze rikusoin loloos.

“Se ita haree de’it ba mina to’o tempu hotu, la iha rendimentu ida atu troka ida ne’e tanba mina rai rendimentu ne’ebé inrenovavel ne’e duni bainhira estadu investe barak ba biodiversidade aban bainrua biodiversidade ne’e maka sei fó rendimentu ba ita. Oinsa maka ema fó rendimentu mai ita liu husi ai Kameli sira, Governu tenke halo programa barak liu ba ita nia sosiedade sira kuda ai kameli iha sira nia kintal ka knua rasik atu nune’e aban bainrua troka fali rendimentu ne’ebe laiha ona”, korpu guarda Floresta Mario da Costa haktuir.

banner 325x300

Komunidade atu iha konsensia, di’ak liu Governu tenke sensibiliza hosi nível nasionál to’o lokál nune’e iha duni sentimentu toos na’in, tanba durante ne’e sosa de’it sasan importasaun, dala barak la iha intervensaun, afinal ne’e fó impaktu ba finansiamentu iha loron ikus.

La iha impaktu hosi PNNCS bainhira komunidade nia toos fatin no natar fatin estadu eziji atu halo toos no natar, maibé ai ne’ebé boot ona tenke husik no halo koordenasaun oinsá nafatin halo natar. Presiza tebes atu konserva ai iha PNNCS mak ai kameli, ai gaharu, maibé agora iha mak númeru 7 no 9 mak iha, maibé esensial liu ne’e aikameli depois ai-naa, ai-besi, ai-mahoni hanesan ai industria mundial ne’e mos iha folin.

Balada fuik hanesan Manu kakatua iha PNNCS menus ona tanba tempu Indonézia, sira presiza loos, komunidade nia ekonomia la serteza, entaun kaer hodi faan, maibé la sente ida ne’e atrai ema mai Timor. Iha PNNCS, kakatua menus tanba sosiedade sobu nia knuk no nia fatin. Manu ne’ebe konserva ai mak manu pombu mutin boot, han ai Kia musan, no niki han ai fuan ba soe musan iha fatin seluk bele moris barak, liu-liu bee matan, tanba ne’e presiza proteze.

Mario da Costa rekomenda ba governu katak, PNNCS ho nia medida luan ho rekursu menus, labele kobre hotu, tenke rekruta tán na’in-10 hodi asegura floresta ho di’ak.

“Bainhira halo patrollamentu hasoru ameasa oin-oin, dala ruma ami ba iha ai laran hetan kasa ilegal, preende tesi ai ilegal, sira mai ho katana ho kroat sira seluk, ami tenke hakiduk tanba fasilidade hanesan radiu komunikasaun atu komunika malu la iha, stik la iha, hein sira tun oituan mak desmina informasaun kona-ba lei bandu tesi ai arbiru no kasa animal fuik sira,” tenik nia.

Komunidade hosi aldeia Horolata José da Costa hatete, komunidade koopera ho guarda Florestal hodi proteze balada fuik.

“Agora ne’e ami kolobora ona ho governu hodi proteze ba balada fuik sira hanesan rusa fuik, meda, lekirauk, manu sira no mos proteze animal iha tasi no ailaran tuan tanba ami mós komprende ona no ami mos pertense ba parke nasional nino konis Santana nian entaun ita tenki proteze,” dehan nia iha aldeia Horolata, Loré-I, Kinta-feira (3005202).

Nia afirma, iha ema balun sei hanoin kasa balada fuik maibé la besik iha parke nasionál. Sira ne’ebé kasa maiória hosi Lospalos villa, kuandu hetan, informa kedas ba autoridade lokál halo intervensaun.

Komunidade ne’e husu ba governu atu kria kondisaun ba komunidade nia nesesidade hafoin haforsa lei Floresta nune’e bele regulariza atividade kasa no proteze animal tasi no ailaran tuan sira.

“Hau sente lei mós ladun forsa atu regulariza ba komunidade sira halo aktividade kasa no halo toos maibé atu haforsa lei ne’e governu presiza kria mós kondisaun ka loke kampu serbisu ba nia povu nune’e bele garante, hodi atende nesesidade familia”, nia dehan.

Maske hetan ona informasaun autoridade lokál no governu bandu ona ai-horis iha parke nasionál maibé seidauk garante ba komunidade.

“Ami iha parke nasional ne’e presiza kampu serbisu hodi sustenta ba ami nia moris tanba realidade komunidade nian mak hatudu dadaun ne’e, sira tenkiser halo aktividade kasa no halo toos mak foin bele atende ba nesesidade familia nian, se kuandu governu loke ona serbisu ba ami, se mak loron kalan ba estraga fali balada fuik no aihoris sira ne’e,” Jose Haktuir.

Komunidade iha área Loré, kada tinan halo toos nafatin kada epoka, no bainhira halo toos foun, sei informa ba autoridade lokál no guarda florestal nune’e bele autoriza ai ne’ebé merese atu taa iha toos laran. Ho regulamentu ne’ebé iha, sira konsidera laiha kualidade ba aihan ne’ebé kuda iha toos, tanba laiha produsaun ne’ebé kualidade.  Komunidade depende ba potensia kuda aifarina, batar, fehuk, lakeru, nú no hudi maibé labele faan iha markadu tamba produsaun tuir de’it nessesidade.

Iha sorin seluk, José Monteiro hanesan tékniku Ministériu Agrikultura hosi Diresaun Jerál Peskas, Departamentu Konservasaun Mariña lamenta ho governu la iha vontade deskute distiñu área PNNCS.

“Ha’u foku liu konservasaun área mariña tasi nian sepesial liu ba lenuk, ahu-ruin, ikan, ai-parapa no mos budu tasi dúrante ne’e serbisu la’os iha ne’e de’it maibé iha área protezidu kuaze Timor laran tomak 27 tama hotu iha laran, tanba servisu ida tekniku ninian ba tasi okos ne’e governu nian ne’e foin ha’u mesak. Ha’u rasik triste ho ita nia governu 1 ate agora tinan barak governu troka malu no mos sira rasik mai ko’alia ho komunidade parke nasional katak área ida ne’e  ita proteje no ida ne’e patrimoniu estadu ninian” dehan Jose iha nia Rezidesia Aldeia Vailana, Sesta (30/05).

“Dala barak komunidade iha parke nasional bainhira ami vizita no halo atividade iha neeba, sira hateten dala barak imi mai proteje tiha, imi mai bandu tiha, ami labele halo toos labele oho animal, ami labele taa ai maibé mekanizmu saida mak imi fó ona mai ami para labele halo atividade hirak ne’e,” nia salienta.

Nia haktuir, komunidade preokupa tebes limite halo toos. Ho kobertura Mídia tour hosi Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) hanesan orgullu ida, atu fó sai informasaun ne’ebé komunidade hasoru.

“Iha deklarasaun ne’e ita nia maun boot Xanana mak marka iha ne’e maibé ikus mai ha’u la hatene parese nia serbisu barak liu dala ruma mós fó hatene ema balun mak responsaviliza entaun nia to’o agora nunka temi saida mak Parke Nasional Nino Conis Santana. Ha’u hanoin ita proteje tiha parke nasional ida ne’e ita nia governu tau matan hanesan fo fasilidade balun ka tau matan ba sira fó limitisaun labele halo toos muda ba mai, purezemplu uma kain ida bele hetan netik osan oituan para sira labele estraga ita nia ai-laran, lebele oho animal protejida sira ne’e,” lamenta Jose.

Tékniku ne’e afirma, governu proteze ona maibé realidade agora sira husik liman dadauk ona entaun nia konsekonsia ne’e tekniku sira mak hetan, dala barak sosializa informasaun ba komunidade labele taa ai-kameli, labele oho animal protejida, labele sunu rai no muda toos maibé sira nafatin halo tanba nesesidade baziku ne’ebé mak infrenta loro-loron hakarak ka lakohi estraga nafatin.

“Komunidade barak mak agora mós kompriende ona parke nasional ne’e importante ba ita, maibé ita la hatene bainhira mak fo impaktu pozitivu ba ita, no ha’u iha ne’e reprezenta komunidade ukun aan tinan 20 resin ona aproveita ukun aan ne’e mak ami foin hetan eletresidade ida ne’e,” tenik José.

Lia Na’in Suku Lore 1, Cesar Urbano Henrique hateten, ho kulturalmente dezde beiala sira nia tempu to’o agora, bandu ema la tesi ai arbiru iha área bee matan.

“Kulturalmente dezde uluk iha altura neeba la hakerek mós hanesan jerasaun ami nian bandu duni ema la tesi ai arbiru iha área bee nian, tanba iha neeba fiar ida katak bainhira ita tesi iha ne’ebá hanesan hali, ai-kiar no ai boot seluk, katuas sira nia fiar hatete katak bainhira ita tesi ai boot ne’e bee na’in sei semo ba fatin seluk entaun ita nia bee ne maran no ita mate hotu,” dehan Cesar iha nia Rezidensia Aldeia Maluro.

Nia fundamenta, entaun iha ne’e bandu ema atu labele tesi ai, despois de tama mai ukun aan ami hanesan elabora ka tara bandu to’o ohin loron sei kontinua tara bandu, inklui protesaun bee, protesaun plantasaun, ba Área protezida ba oho aminal fuik hotu iha laran inklui protesaun ba bee matan.

“Tara bandu ne’e ba bee matan hotu-hotu, tanba tara bandu ne’e nivel suku lore 1, Lore2 iha ona mós seidauk aplika, mas lore 1 ne’e altura 2004 ate 2009 ha’u mak Xefi suku ha’u rasik mak halo konseitu ida kona-ba tara bandu ne’e atu labele sunu ai arbiru, labele tesi ai arbiru ne’e ba bee matan hotu,” nia dehan.

Nia hatutan, tara bandu ne’e komunidade respeitu maibé komunidade balun ladun respeitu tara bandu, maibé dala barak servisu entre lia na’in ho guarda Floresta Kosteiru inklui PNTL ho Konsellu polisiamentu komunitaria, hamutuk konsiensializa nafatin, entaun ema halo tuir.

“Xefi Aldeia sira bolu fó atensaun ate adata ami nia bee matan sira ne’e konversa no tau nafatin tanba bee hanesan fonte moris ami nian. Iha ne’e bee matan barak komunidade sira la iha problema ba bee moos,” tenik nia

Xefe Suku Lore 1, Abilio Amaral agradese Jornalista sira hodi halo kobertura kona-ba asaun justisa klimatika, nune’e bele haree direta estrada ne’ebé grave no menus dezenvolvimentu ba PNNCS.

“Primeiru ami husu deskulpa barak tanba simu ita boot sira ho fatin ida ne’ebé mak ladún di’ak tanba ho kondisaun konstrusaun rehabilitasaun hela ita nia Sede suku. Ami nia lian bemvindu bá ita boot sira mai iha ami nia suku, no ami agradese bá ita boot sira tanba mai ho inisiativa ida ne’ebé mak di’ak hodi nune’e bele halo kobertura iha ami nia suku bá pontus haat ne’ebé mak ohin ita boot sira introdus,” dehan nia.

“Ami nu’udar postu ida da-neen ba postu administrativu lima iha Munisípiu Lautém ne’ebé mak foin harii iha tinan 2022 fulan Janeiru ne’ebé bu’at hotu-hotu la la’o hanesan Postu sira seluk, mais ita esperansa katak ho prezensa ita boot sira mai iha suku ida ne’e no postu ida ne’e iha futuru bu’at balun ne’ebé mak ita haree bá di’ak no la dun la’o ita nia governante sira bele haree husi kobertura ne’e bele tau mós planu nune’e bele dezenvolve Suku Lore 1, no postu Lore sai di’ak liu tan,” nia fundamenta

Enkuantu, dezenvolve suku rua iha Postu Loré, nune’e kondisaun bele sai mós hanesan postu Administrativu sira ne’ebé Dezenvolvimentu di’ak ona, maske Postu bele iha mós kondisaun ne’ebé naton. Bu’at barak ne’ebé la dun lao, no la la’o duni iha iha Postu Loré, liu-liu estrada.

“Ohin ita boot sira liu mai haree ho matan sente duni kondisaun ne’e oinsa ne’ebé ha’u lalikan esplika bá ida ne’e tanba ita boot sira liu mai sente katak ami nia kondisaun estrada mak nune’e. Kestaun ida ne’e ami hato’o bebeik bá ita nia governante sira ba iha Ministériu relevante liu-liu Ministériu Obras Públiku maibé kestaun orsamentu entaun Lore ninia kondisaun Estrada ida aat ne’e la konstrui to’o ohin loron,” nia dehan.

Nu’udar Autoridade lokál, ho populasaun tomak iha ne’e espera katak, liuhosi kobertura ne’e bele tau iha planu prioridades iha Planu Asaun anual 2025.

Aleinde Estrada, husu mós governu atu dezenvolve setór turizmu, hanesan tasi ibun rai-hanek mutin Lore, nune’e iha futuru bele atrai turista lokál no internasionál, nune’e komunidade sira bele sente.

“Ami mós hakarak husu ba média sira aban bainrua bá halo kobertura iha ita nia Komunidade parese sira hato’o ka la hato’o mais ha’u hato’o katak ita nia kondisaun moris iha tasi ibun ne’e. Ita nia tasi ibun ne’e ninia naruk ne’e kuaze 32 km mesak rai tetuk, mesak rai-henek mutin. Sé aban bainrua ita dezenvolve hanesan destinasaun bá turistiku sira ha’u hanoin ninia reseitas ne’e boot mai iha Lautém”.

“Mais karik ita nia governante sira la tau importánsia bá iha área turistiku ne’ebé ne’ebé hanesan ha’u temi dadaun naruk maka 32 km ho rai-henek mutin ne’e kuandu ita la Dezenvolve, sé ita laran metin de’it ba mina nia tempu ida sei maran, ne’ebé husu governante sira dezenvolve área ne’ebé ha’u temi,” nia salienta.

Governu tenke dezenvolve liu-liu área Agrikultura, Pekuaria no área turizmu nune’e iha futuru bele fó reseitas ba nasaun.

“Ha’u hanoin ida ne’e mak ha’u hato’o bá parte mídia sira mais klean liu ne’e ita bá hasoru direita ita nia Komunidade idak-idak sei espresa sira nia hanoin bu’at ne’ebé mak sira sente durante ita ukun aan to’o mai ohin loron sira mak hatene liu no sente liu,” nia afirma.

Entretantu, Suku Lore 1 kompostu husi, Aldeia Tchai, Familia 252 mane 551 feto 603 totál 1154; aldeia Titilari, totál familia 159 Mane 359 feto 360 totál 719. Aldeia Maluro familia 113 mane 243 feto 244 totál 487. Aldeia Otcho-Tchau familia 109, mane 238 feto 251 totál populasaun 489. Horolata familia 121 mane 284 feto 261 total 545 no Vailana familia 86, mane 171 feto 171 totál 342. Totál populasaun husi Aldeia neen iha Suku Lore 1 totál familia uma kain hamutuk 840, Mane 1846, feto 1890, totál populasaun hamutuk 3736.

Loré-I ho luan área 133,77 km2, Lore-II kuaze 22 km2. Postu Loré baliza ho postu Iliomar, no postu Lospalos, inklui Suku Muapitine. Hosi baliza ho postu Lospalos to’o aldeia Natura, maibé iha okupasaun Indonézia muda tiha.

Entretntu, Mídia Tour kona-ba “Asaun Justisa Klimatika” hetan apoiu fundus husi Oxfam Honkong ba Oxfam Timor-Leste U$ 90 miloens resin, nune’e Oxfam iha Timor-Leste serbisu hamutuk ho Assosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) no aloka U$ 35 mill ba AJTL, hodi organiza Jornalista kada Mídia hodi halo kobertu liga ba Mudansa Klimatika ne’ebé halao ona iha Munisípiu Lospalos parte Suku Lore 1 no tuir mai sei kobre tan Munisípiu tolu Baukau, Oekusse no Munisípiu Ermera. REMATA

Jornalista           : Martinho Belo

Editór Testu        : Amito Qonusere Araújo

relavante