G—NOTISIA (INTERNASIONAL) — Prezidente timoroan deskreve trajetória hosi atuál primeiru-ministru no eis-líder hosi rezidénsia, subliña katak “grasa ba Xanana [Gusmão]” maka Timor-Leste to’o iha ne’ebé ohin loron.
Iha entrevista ida ba Lusa, Prezidente timoroan, José Ramos-Horta, destaka perkursu karreira hosi atuál primeiru-ministru no eis-líder rezidénsia nian, subliña katak hanesan “grasa ba Xanana [Gusmão]” maka Timor-Leste to’o iha fatin ne’ebé ohin loron iha.
“Xanana sobrevive no ho forsa vontade impresionante ida, ne’ebé ema uitoan de’it maka bele iha, nia reorganiza rezisténsia, hodi lansa atake foun sira hasoru indonéziu sira”, hatete hosi Ramos-Horta, iha entrevista ida ba Lusa iha okaziaun hosi aniversáriu ba dala 50 hosi deklarasaun independénsia nian, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, hodi rekorda kona-ba primeiru-ministru sira ne’ebé hetan atake sira.
Líder timoroan lakon ema no sofre kontratempu, maibé nia organiza rede klandestina no rezisténsia iha sidade okupadu sira.
Xanana Gusmão eleitu nu’udar líder rezisténsia no komandante-jerál Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timór Lorosa’e nian (FALINTL) iha tinan 1981, hafoin lansa tiha Polítika Unidade Nasionál, dezenvolve Frente Klandestina no harii Konsellu Rezisténsia Nasionál Maubere, tuirmai hanaran Konsellu Nasionál Rezisténsia Timór.
“Ami to’o iha referendum 1999 grasa ba Xanana, la’os grasa ba ema seluk, klaru, igreja involve an, tanba Xanana iha lucidez ko’alia ho Bispo Martinho da Costa Lopes, hodi abandona Marxismo-Leninismu.Obrigado ba Xanana mak ohin ita iha ne’e,” dehan Xefe Estadu.
Martinho da Costa Lopes nu’udar figura ida ne’ebé importante liu iha Igreja Katólika iha Timor Leste durante okupasaun Indonézia no hala’o papél sentrál hodi defende direitus umanus povu Timor nian.
José Ramos-Horta mós lamenta katak agora sira dehan katak Xanana Gusmão la’ós ona ema boot ne’ebé nia iha durante luta.
“Ha’u dehan: señor sira, agora nia mós ida ne’ebé manán fronteira marítima ba ita, ha’u lahatene se mak sei manán,” nia hateten hodi refere kona-ba negosiasaun fronteira marítima ho Austrália, ne’ebé konklui iha tinan 2018 no lidera hosi atuál Primeiru-Ministru.
Prezidente subliña mós katak Xanana Gusmão maka halo desizaun istóriku hodi diversifika hosi Fundu Petrolíferu iha tinan 2009, ne’ebé “lori ona dolar biliaun 11 iha retornu ba Timór” no alkansa ona rekonsiliasaun, lahó persegisaun ka julgamentu ba ema ruma.
José Ramos-Horta destaka mós katak maka Xanana Gusmão maka “kontinua iha kompeténsia téknika” hodi ko’alia kona-ba fronteira marítima sira ho Indonézia, ne’ebé nia prosesu negosiasaun hahú iha tinan ne’e, nune’e mós hodi rezolve kestaun Greater Sunrise, ho akordu ne’ebé hein atu asina iha inísiu tinan oin.
“Nia hakarak rezolve kestaun sira ne’e hotu molok sai husi ukun.Nia lakohi husik dossier kompleksu tebes sira ne’e ba jerasaun foun,” Prezidente akresenta.
Timor-Leste marka aniversáriu ba dala 50 hosi deklarasaun unilateral independénsia no fin hosi okupasaun Indonézia iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.
Restaurasaun independénsia akontese iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002, hafoin referendu ba autodeterminasaun ne’ebé hala’o iha loron 30 fulan-agostu tinan 1999.

















loading="lazy" />