Tasitolu; fatin istóriku ba relijiaun katólika no sasin ba Timor Leste nia ukun-rasik-an

Supply
banner 120x600
305 Views

G-NEWS (DILI)Tasi-Tolu hanesan bairo ka rai ida ne’ebé lokaliza iha suku Comoro postu administrativu Dom Aleixo munisípiu Dili, Timor Leste nian. Tasi-Tolu hanesan área protejidu tanba sai hanesan fatin turizmu ne’ebé furak no nakonu ho istória nasional Timor-Leste. Naran Tasi-Tolu foti husi bee-lihun tolu ne’ebé furak tebes iha rai ne’ebá.

Tasi-Tolu lokaliza iha Dili oeste, ne’ebé distánsia 8 km hosi Dili sentral nian. Fatin sira ne’ebé mak tama iha área protejidu mak hanesan tasi, lagoa tolu, estatua Saun João Paulo II no kampu fatin halo serimónia nasionál nian.

banner 325x300

Hanesan fatin ne’ebé estratéjiku, Tasi-Tolu moos sai hanesan terminal kapital Dili nian no iha moos eskola, merkadu, Ospitál no loja. Fatin ne’e moos iha nia tasi ne’ebé furak hodi hariis, no besik tebes aeroportu internasional Prezidenti Nicolau Lobato ho distánsia 1 km.

Tasi-Tolu moos sai hanesan fatin ne’ebé sai lubun iha istória nasionál Timor-Leste nian, hahú hosi tempu kolonializmu Portugés nian, invazaun Indonézia no iha Timor-Leste ukun an nian moos.

Iha tempu invazaun Indonézia, Tasi-Tolu mak sai fatin ida ne’ebé halo Missa nian ba vizita Amu Papa Saun João Paulo II nian iha loron 12 fulan-Outobru tinan 1989, nu’udar líder másimu ba Relijiaun Katóliku, hala’o vizita da-huluk ba Timor Leste, ne’ebé momentu ne’ebá sei parte ida hosi Indonézia nian, ho provinsia ba-dala 27. Hosi loron ne’e, Timoroan barak mak halo protesta ba invazaun ilegal Indonézia nian, no loke mundu nia matan katak Timor-Leste moos hakarak atu ukun an. Estatua Saun João Paulo II, hanesan fatin interesante no turizmu ne’ebé koñesidu iha Timor-Leste. Estatua furak ne’e lokaliza iha foho ida iha Tasi-Tolu nia oeste, ne’ebé iha fornteira Dili no Likisá.

Iha tempu ukun an, Tasi-Tolu mak sai hanesan fatin ida ne’ebé, hodi halo serimónia istória nasionál lubun mak hanesan:

  • Iha loron 20 fulan-Maiu 2002, Tasi-Tolu sai fatin restaurasaun Independensia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba dahuluk.
  • Iha Abril 2010, sai fatin ba ordenasaun episkopal Bispu Diosese Maliana, Don Norberto do Amaral nian.
  • Iha tinan 2006-2007, Tasi-Tolu sai hanesan fatin ne’ebé enfrenta maka’as krize polítika no hari’i kedas refujiadus ba populasaun nian iha ne’ebá.
  • Iha loron 20 fulan-Maiu 2012, Tasi-Tolu sai fatin ba tomada pose eis Prezidenti RDTL Taur-Matan Ruak.
  • Iha loron 17 fulan-Augustu 2015, Tasi-Tolu sai fatin ba selebrasaun missa tinan 500 prejensa relijiaun Katólika romana iha Timor-Leste.
  • Iha fulan-Marsu 2016, Tasi-Tolu sai fatin ordensaun Amu Bispu Don Virgilio do Carmo da Silva, SDB hodi sai bispu diocese Dili.
  • Iha 20 fulna-Maiu 2017, Tasi-Tolu sai fatin ba tomada posse nian ba Prezidente RDTL Francisco Guterres “Lu-Olo”,
  • no sei iha tan momentu istória nian barak ne’ebé mak realiza iha Tasi-Tolu.

La sente mós, Tasitolu, sei sai tán istória ida, tanba iha loron 10 fulan-Setembru tinan 2024, Santu Padre Francisco, sei selebra misa eukaristia, nu’udar selebrasaun sagradu Igreja Katóliku nian, ne’ebé dirije direta hosi Santu Paadre Franciaco, bainhira hala’o vizita mai Timor Leste entre loron 9-11 fulan-Setembru tinan 2024.

Fatin ida tasitolu, fatin ida ne’ebé nakonu ho memória, hatudu paisajen ne’ebé furak tán iha tasi ne’ebé mós, iha Estatua João Paulo II iha laletek. Laos ida ne’e de’it, fatin tasitolu mós sai sentru negósiu ho tipu oi-oin. Fatin ida Tasitolu mós, sai sentru ka terminal ba transporte públiku ba munisípiu 3 nian hanesan Liquica, Ermera no Bobonaro. Bainhira ho transpoete liu de’it portaun boot nian, viajen sira ema nota katak, sei hakat to’o munisípiu tolu, no dalaruma mós bele lori viajen to’o fronteira Batugade, atu hakat ba rai ketan Enklave Oecusse, ka nasaun viziñu Indonézia.

Tasi-Tolu hanesan fatin protejidu husi governu RDTL tamba rai ne’e iha nia paisajen ne’ebé furak, no dada turista sira husi rai-laran no rai-li’ur atu mai vizita. Tambá rai Tasi-Tolu, iha foho, rai, lagoa no fatin interesante barak mak furak tebes.

Kuaze fulan hirak ona, governu Timor Leste ho autoridade Relijiozu Katólika ninian, hala’o servisu namanas hela, liu-liu halo konstrusaun ba altar santu, no fatin ne’ebé sei realiza misa, ne’ebé akumula sarani tomak Timor nian, inklui sarani sira hosi nasaun Viziñu Indonézia, liu-liu sira ne’ebé hela besik iha Atambua.

Tasitolu sai fatin istóriku ba Relijozu no fatin istóriku ba eventu nasionál sira, la sente mós, fatin ne’e sai fatin ida hosi simu prezensa sidadaun lokál no internasionál sira, tan de’it Aeroportu Internasionál, ne’ebé ninia rohan balun to’o iha ne’ebá.

Januario Lemos, sidadaun ida, ko’alia ba G-NEWS, sábadu (22062024) katak, Tasitolu nu’udar fatin sagradu no istóriku, tanba ne’e populasaun ne’ebé hela iha área refere, tenke uza fatin ne’e ho kuidadu, no labele uza sai fatin ba konflitu.

“Ha’u kontente, nu’udar Timor oan, tanba Amu Papa sei halo misa. Komunidade ne’ebé hela iha Tasitolu tenke kuidadu tebes, tanba ita la sadar katak, fatin ne’e sagradu”, Januario ko’alia ba G-NEWS, ho sentimentu kontente.

Nu’udar sidadaun ida, Januario husu ba joven sira, atu labele uza fatin ne’e atu kria problema liu-liu tuda malu, oho malu, ataka malu, tanba haree hosi istória, Tasitolu ne’e fatin ida sagradu tebes”, nia dehan.

Negosiante ambulante, João Pinto, dehan, sidadaun tomak ne’ebé hala’o atividade negósiu iha tasitolu, tenke hadomi ambiente, katak, labele soe foer arbiru.

“Hosi ha’u, ita tenke hadomi ambiente, labele soe foer arbiru iha fatin públiku, tannab tuir informasaun ita haree iha media, Amu Papa sei halo misa. Tanba ne’e mak komunidade tenke hadomi ambiente, labele kria konflitus”, João Pinto dehan ba G-NEWS.

“Maske ami hanesan faan sabraka, maibé kuandu ami tama mai Tasitolu, ami kontente loos tanba ema barak mai tssitolu, entaun ami nia sasan ne’e folin, liu-liu tasi ibun, no ema sira treinu kareta no motor, maibé dehan ita nia estadu halo altar, fatin ba misa nian, entaun ami faan sasan, ema barak sosa”, João espresa ninia hanoin kona-ba atividade negósiu ne’ebé hala’o iha Tasitolu.

Abilio de Jesus, tinan 53, sidadaun ida hosi munisípiu Baucau, ne’ebé G-NEWS hasoru nia iha Tasitolu, fó sasin katak, iha tinan 2002, komemora loron Independésia, nia partisipa direta serimónia refere, no sorte di’ak ohin sei sai moris hodi bele asiste misa ne’ebé sei dirije hosi Santu Padre Francisco.

“Iha tinan 2002, ha’u partisipa selebra 20 de Maio, no fulan oin Amu Papa sei halo misa, entaun Tasitolu ne’e fatin istóriku teb-tebes. Tanba ne’e governu tenke tau matan ba fatin ne’e, atu ema hotu bele mai vizita ne’e ho kontente. Husu ba maluk Timoroan tomak, liu-liu ha’u nia oan joven sira, atu labele tuda malu, oho malu”, nia haktuir.

Nia mós husu ba Governu, atu bandu ona joven sira ne’ebé treinu motor no kareta iha fatin besik altar, sidadaun ne’e fó rajaun.

“Di’ak liu aban bainrua governu bandu atu ema labele treinu motor no kareta iha ne’ebá, liu-liu besik altar, tanba sira treinu motor ho kareta, balun fali ba tawar malu hodi tuku malu, entaun nu’udar Timoroan, ita sente triste, tanba ita rasik la respeita fatin ne’ebá”, João hakotu.

Sidadaun ida Ernesto, sidadaun ida ne’ebé hala’o viajen ba Maliana, ko’alia ba G-NEWS, sesta-feira (21062024) katak, Tasitolu nu’udar fatin ne’ebé nakonu ho istória oi-oin, liu-liu fatin ba eventu nasionál no igreja nian.

Aleinde ne’e, Tasitolu mós sai fatin ba jimnastíku iha área tasi ibun ba área Tibar, no estatua João Paulo II nian. Tanba ne’e, nia husu ba governu atu kria kondisaun di’ak, liu-liu promovs ba sítiu turistika nian.

“Tasitolu, fatin ne’ebé ita nia Governu uza ba eventu nasionál sira, no igreja Katólika mós uza ba fatin misa boot nian, liu-liu Amu Papa sei halo misa. Uluk mós Amu Papa João Paulo II mós halo misa iha ne’ebá, agora mó Amu Papa Francisco sei halo misa, entaun fatin ns’e istóriku”, Ernesto haktuir ba G-NEWS, Sábadu (22062024) iha terminal Tasitolu.

“Ha’u husu ba governu atu halo buat di’ak ida, liu-liu kria sai fatin turistiku ninian, nune’e ema ne’ebé atu vizita Tasitolu, bele hatama osan ba Kofre Estadu, liuhosi selu taxa”, nia hakotu dadalia ho G-NEWS.

Rai Tasi-Tolu hanesan bairo boot ida, tamba pertense ba aldeia rua husi suku Comoro nian. Aldeia rua ne’ebé kona iha rai Tasi-Tolu mak hanesan Terra-Santa no 12 de Outobro. No bairo ki’ik sira ne’ebé mak iha Tasi-Tolu mak hanesan;

  • Bairo BTN1
  • Bairo da pas (BTN2)
  • Bairo Unidade da pas (BTN3)
  • Bairo São Pedro
  • Bairo Santo Antonio
  • Bairo Don Bosco
  • Bairo Santa Maria Auxiliadora
  • Bairo São João Paulo II

Sirkulasaun Transporte públiku iha fatin ne’e mak hanesan mikrolete 010, 011, mikrolete Dili-Ermera, no Dili-Likisa nomoos bus Dili-Maliana nian. Alende ne’e, iha moos sirkulasaun transporte internasional hanaran Timor Travel ne’ebé mak liga Timor-Leste ho Indonézia.

Editór Testu: Amito Qonusere Araújo

relavante