G-NEWS (DILI) – Tersa-feira (10102023), Tribunál Distrital Dili (TDD) absolve ona kazu internet hosi operador telekomunikasaun Gardamor tanba akuzasaun Ministériu Públiku la iha faktus konkreta. Iha loron tuir mai, kuarta-feira (11102023), Tribunal sei hasai notifikasaun ida hodi prova katak, kazu refere absolve.
Antes ne’e, iha fulan novembru tinan 2020, Polísia Nasionál Investigasaun Kriminál (PNSIK) lansa operasaun iha Díli no munisípiu sira, hodi detein jestór prinsipál sira ba operadór telekomunikasaun, hanesan Gardamor, Jestór prinsipál iha Telemor, Metrolink, Elite Computer, kompañia R2M IT Solution, Prezidente Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC), João Olívio Freitas no seluk-seluk tan tanba deskonfia envolve iha ligasaun internet ilegál.
Altura ne’ebá, Jestor ba operador telekomunikasaun hirak ne’e, balun detein iha sela Polísia durante oras 72, no balun prosesa tuir lei, no mumentu ne’ebá Tribunál mós aplika Termu Identidade Rezidénsia (TIR) ba jestór balun, liuhosi primeiru-interogatóriu.
Tuir dokumentu sira ne’ebé iha, Autoridade Nasionál Komunikasaun atribui ona primeiru sertifikadu no lisensa ba kompaña Gardamor nu’udar fornesedor ba internet Service Provider (ISP) iha Timor Leste, bazeia ba dekretu lei-númeru 15/2012 nune’e bele formaliza ezisténsia Kompaña Gardamor nu’udar ISP iha Timor Leste, nu’udar matadalan ba ANC iha artigu 30, sita rekezitu katak kompaña sira atu fornese ISP ba kliente sira tenke kumpre rekezitu sira ne’ebé iha.
Kompaña Gardamor ne’ebé fornese ISP sei válidu durante tinan 3, hahú hosi fulan marsu 2021 to’o fulan marsu tinan 2024.
Eduardo Belo Soares “Gattot” kolabora tebes ba prosesu justisa desde identifikasaun hosi autoridade seguransa iha tinan 2020 to’o hetan desizaun finál.
Kona-ba Gattot iha tenpu Rezisténsia
Iha tenpu rezisténsia, Eduardo Soares Belo, hulan naran barak nu’udar kódigu hodi hala’o atividade klandestina. Naran kódigu hirak ne’e atu inimigu labele deskobre atividade ne’ebé Eduardo halo. Iha família nia leet, nia koñesidu ho Eduardo bainhira iha tenpu infantil to’o juvenil.
Dalaruma família sira iha sosiedade bolu nia Edu tan naran ne’e badak no familiar tebes. Laos ba família de’it, maibé ba kolega barak mós bolu nune’e tan nia seidauk iha naran kódigu barak. Tenpu hakat ba bebeik, tinan aumenta tán, situasaun polítika rai-laran la estável, mosu kontradisaun sira, hakat to’o invazaun Indonézia iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975. Kuandu iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975 líder Fretilin nian proklama unilateralmente independênsia, liu de’it semana rua, forsa Indonézia invade kedan Timor, ho apoiu hosi Amerika no Australia.
Líder rezisténsia Fretilin nian rekua ba ai-laran no luta hasoru invazor kontinua lao. Esperansa ukun rasik án hetok át liu tanba forsa Fretilin fahe malu, balun mate, inklui líder boot Nicolau Lobato mós mate iha batalla, hosi operasaun Sky Light. Bainhira Nicolau, forsa sira la iha ona esperansa, mas sira ne’ebé mate ona, ninia klamar sira, la fó fatin atu inimigu okupa Timor.
Entaun matak no malirin kuta hela ba líder foun ida, Kay Rala Xanana Gusmão, atu kontinua luta, ikus-mai nia re-organiza funu ponta leste. Bainhira Xanana re-organiza funu, nia tenke lao hosi ponta leste to’o fronteira, hodi buka forsa Falintil sira, atu motiva kona-ba kontinuasaun no partisipasaun luta nian.
Iha tenpu rezisténsia, Eduardo nu’udar estafeta ida ba servisu klandestina nian, hosi Frente Armada ba Frente Eksterior nian. Diretora Ezekutiva Timor Aid Maria do Ceu Lopes da Silva konta ninia memória bainhira servisu hamutuk ho Eduardo Belo Soares “Gattot” sente admira ho efetividade servisu klandestina nian ne’ebé halo.
“Ha’u mai hasoru nia kuandu koñese nia. Nia dehan nia naran Lahakfodak, ha’u atu hamnasa ka lae, tanba haree situasaun mumentu ne’e, pois ha’u hanoin fali brani, ha’u dehan “O la hakfodak tebes”, Gattot hatan “Lae”. Ezemplu hanesan Lassama, ha’u kompara hanesan ne’e, La Sama. Mais pronto, o faktu ke sira hili naran sira mne’e, tanba naran ida iha nia signifikadu. Ba ha’u dehan “ki’ik oan hela, badak, nia la hakfodak, ne’ebé ha’u gosta naran sira hanesan ne’e”. To’o agora, ha’u nia telephone ha’u sei tau Lahakfodak”. Gattot ne’e naran Indonézia entaun ha’u lakohi tau”, deklara Maria do Ceu Lopes da Silva.
Maria do Ceu esplika, Gattot ninia kontribuisaun ba rezisténsia ho laran tomak, tanba iha situasaun defisil nia laran, sempre kolabora, no fó rezultadu di’ak nu’udar estafeta.
“Atu servisu hanesan ne’e ita fó laran tomak, ita entrega án, no nia entrega duni no ha’u hetan rejultadu kedas, tanba ita lori ema nia osan mai, ami nian la iha resibu la buat ida, mais ema nia osan mai, atu surat tahan de’it, ema hatene funu, mas ita lori netik surat tahan pedasuk ida, “ha’u simu osan basta ema haree osan nia folin, ó nia assinatura oan, Xanana ka Daitula nia asinatura la interese mas ha’u presiza haree, la hatudu buat barak”. Depois ami mai mós ema tenke fiar ami. Ne’ebé karakter ida primeiru integridade ba prinsípiu ne’ebe2 ita hakarak, liman moos, ne’on moos, tanba ita halo duni, hatudu rejultadu. Iha funu defisil, iha funu laran tenke hatene dehan osan ne’ebá ne’e nia simu, kilat musan sira ne’e atu fahe, lori hanusa ha’u la hatene porque ida ne’e dalan kleuk ona ka lae, maibé ida ne’e tenke ba, porque ha’u mai fulan ida, ha’u nia feriadu iha Timor de’it”, Ceu Lopes haktuir.
Prezidente Komite 12 Novembru Gregorio Saldanha “Mouris” dehan, kontribuisaun Eduardo nian ba setór telekomunikasaun pertinente teb-tebes bazeia ba ninia servisu ne’ebé nia halo iha tenpu rezisténsia.
“Mais kuandu ita ko’alia ne’e, ha’u hanoin hetan, iha fatin nia hari’i Televizaun, porque servisu komunikasaun. Ema sira hanesan ne’e nia iha memória, invertarizaun, nia servisu uluk halo saida, entaun nia atu konkretiza iha tenpu libertasaun ne’e. irmaun Gattot hari’i mídia ne’e kal nia uluk iha esperiensia oituan, tenta atu dezenvolve, hari’i para sai dezenvolve, sai testamuña ida katak, uluk, situasaun defisil nia halo, agora situasaun di’ak, nia bele halo di’ak liu tán”, Gregorio Saldanha esplika.
Ida ne’e hanesan konkretamente, hanesan evolusaun ida ne’ebé nia halo atu hateten katak, uluk iha funu laran, halo komunikasaun, kontaktu ho satellite ho malu sira seluk, agora situasaun independente, ha’u liu ida ne’e, realmente loos duni, nia halo edifisiu, ekipamentu modernu, ba ha’u ne’e orgullu boot ida”, Gregorio Saldanha kontinua.
Eduardo Belo Soares “Gattot”, moris iha knua ida naran Kaidaua-lari-o, nia mak oan ba daruak hosi maun alin nain lima, hosi aman Guilherme Belo Soares no Felizarda Maria Agostinha. Eduardo nia inan no aman servisu nu’udar agrikultor, servisu iha to’os mak servisu ne’ebé dependente tebes.
Misaun ne’ebé Eduardo halo, todan tebes, nune’e ho ninia personalidade no simplesidade ne’ebé Maromak, natureza no éroi sira fó, nia tenke muda tun muda sae ninia naran, nune’e inimigu labele deskobre servisu ne’ebé nia halo. Eduardo hulan loos naran líder Falintil nian hosi frente armada hanesan kódigu ida mak XaTaKoDa.
Hosi kódigu ne’e, Eduardo mós iha tán naran kódigu seluk mak Cameleão. Laos ne’e de’it, iha tán Lahakfodak, no ida seluk mak Gattot. Naran sira ne’e iha ninia signifikadu tebes bainhira Eduardo hala’o knar nu’udar estafeta. Tanba ninia misaun ligasaun direita ho líder boot sira iha frente armada no frente diplomátika sira, liu-liu komunikasaun ninian, entaun nia iha obrigasaun atu uza kódigu sira ne’e, nune’e labele deskobre.
Jornalista : Ekipa G-News
Editór Testu : Amito Qonusere Araújo